Svijet
Njemačka se priprema za dugotrajnu krizu: “Pred nama su teška vremena”
Njemački kancelar Olaf Scholz priprema građane Njemačke na daljnja poskupljenja. „Aktualna kriza se neće okončati za nekoliko mjeseci”, rekao je socijaldemokratski političar (SPD) na početku takozvane „zajedničke akcije” s najvišim predstavnicima poslodavaca i sindikata u kancelarskom uredu.
Rat Rusije u Ukrajini i poremećeni lanci opskrbe zbog korona pandemije stvorili su opću neizvjesnost. „Moramo se pripremiti na to da se ova situacija neće promijeniti u dogledno vrijeme”, kazao je Scholz. Njemačka se suočava s „povijesnim izazovom”, piše Deutsche Welle.
Cilj ovog prvog u nizu sastanka je pronalaženje instrumenata za suzbijanje rasta cijena. Rezultati će biti poznati tek najesen. „Kao zemlja ćemo dobro proći kroz ovu krizu samo ako se udružimo, ako zajednički, ruku pod ruku pronađemo rješenja”, istakao je Scholz . Društvo je mnogo jače nego što se ponekad pretpostavlja. „Poruka koja mi je važna je da se moramo držati zajedno”, kazao je kancelar.
Predsjednik Udruge poslodavaca: „Pred nama su teške godine”
I predsjednik Udruge poslodavaca Rainer Dulger vidi tmurne oblake na horizontu. „Zemlja je pred najtežom ekonomskom i društveno-političkom krizom od ujedinjenja.” Nju je moguće prevladati samo zajedničkim snagama. Stalni ekonomski rast, kakav je postojao prije korona pandemije i početka rata u Ukrajini, “više nije nešto što se podrazumijeva”. “Pred nama su teške godine”, upozorava Dulger.
Kao jedno od mogućih rješenja Dulger vidi smanjenje poreza i doprinosa za socijalno osiguranje – time bi vlada omogućila da građanima od bruto zarade ostane više novca.
Predsjednica Saveza njemačkih sindikata (DGB), Yasmin Fahimi, smatra da je sada važno „poduzeti sve što je moguće, kako bi se spriječila recesija, stabilizirala proizvodnja i osigurala radna mjesta.” Sudionici sastanka su se složili da do sada nije bilo takozvane spirale plata i cijena, znači da inflaciju ne pokreću visoke plaće, kaže šefica DGB-a.
Vladine mjere koje su već usvojene rasteretit će prosječno kućanstvo za oko 1.000 eura godišnje. Međutim, opterećenja su “znatno viša od toga”, naglašava šefica sindikata. Fahimi je još ranija tražila uvođenje gornje granice za cijene energije.
Zajednička akcija – ideja iz 60-ih
Zajednička akcija podsjeća na istoimenu inicijativu iz 1967. koju je pokrenula „Velika koalicija” (demokršćani i socijaldemokrati) u Njemačkoj. Ideja je bila da se tada nadolazećoj krizi i rastu nezaposlenosti zajednički suprotstave i da koordinirano djeluju vlada, lokalne vlasti, sindikati i udruženja poslodavaca, zajedno s centralnom bankom Bundesbank.
Tadašnji ministar privrede Karl Schiller, čija ideja je to i bila, govorio je o „stolu društvenog razuma”. On se nadao da će izbjeći „pregrijavanje” privrede do kojeg bi moglo doći zbog zahtijeva sindikata za povećanjem plaća. Tada je, kao i danas, postojala opasnost da se plaće i cijene međusobno uvjetuju u spirali stalnog povećanja i i time dovode do stalnog rasta inflacije. Sindikati su tada veoma nerado ušli u pregovore. Ukupno je tijekom narednih 10 godina bilo deset rundi razgovora, ali su se 1978. sindikati definitivno povukli.
Svijet
Donald Trump je novi predsjednik SAD-a
Donald Trump je novi predsjednik SAD-a. Pobijedio je u tri ključne države, a u ostalih četiri vodi.
“Ušli smo u povijest. Izliječit ćemo našu zemlju. Jasno je da smo ostvarili nevjerojatan politički uspjeh. Ovo će biti zlatno doba za Ameriku. Učinit ćemo vas ponosnima i sretnima. Želim da se jednog dana osvrnete i budete ponosni što ste glasali za ovu skupinu ljudi iza mene”, rekao je u pobjedničkom govoru Trump.
Svijet
Donald Trump sve bliže pobjedi
Milijuni Amerikanaca izašli su na birališta kako bi glasali za svojeg budućeg predsjednika. Donald Trump niže pobjede u republikanskim, a Kamala Harris u demokratskim državama. Pobjednik ovogodišnjih američkih predsjedničkih izbora neće se znati dok se ne proglase pobjede barem u nekima od “swing” država.
Na putu do Bijele kuće ključne su tzv. “swing states” – Arizona, Georgia, Michigan, Nevada, Sjeverna Karolina, Pennsylvania i Wisconsin.
Karolina Trumpu
Donald Trump odnio pobjedu u saveznoj državi Sjevernoj Karolini. Trump dobiva 16 elektorskih glasova države nakon što je porazio demokratsku kandidatkinju Kamalu Harris. Trump je ovu državu osvojio 2016. i 2020., ali demokrati su se nadali da bi mogli preokrenuti prethodne rezultate s potrošnjom u kampanji, agitiranjem i Harrisinim skupovima.
Također su pokušali povezati Trumpa s republikanskim kandidatom za guvernera Markom Robinsonom koji se ove godine našao usred velikog skandala, ali Trump i njegov potpredsjednik JD Vance često su posjećivali Sjevernu Karolinu tijekom jesenske kampanje, gurajući protekcionistički ekonomski program i obećavajući da će suzbiti ilegalnu imigraciju preko južne granice. Associated Press je Trumpa proglasio pobjednikom u 23:18 sati po lokalnom vremenu.
Ljudi u kampanji Donalda Trumpa osjećaju se sve optimističnije kako dolaze prvi rezultati, izvijestio je CNN.
Taj optimizam je potaknut rezultatima u Virginiji i Iowi, koji su pokazali da anketa koja je uzburkala duhove u subotu – nije bila točna.
U Trumpovom stožeru čuje se glasno skandiranje svaki put kada dođu novi rezultati.
Ostaje za vidjeti hoće li – i kada – Trump doći, dodaje CNN.
Svijet
U Mostaru osvanula podrška Trumpu
Na videozidu jednog kafića u Mostaru osvanuo je plakat podrške predsjedničkoj kandidaturi Donalda Trumpa.
Uz fotografiju Trumpa napravljenu neposredno nakon neuspjelog atentata na Floridi slovima u bojama američke zastave napisano je ‘TRUMP 2024’
Nije poznato tko je platio i postavio ovaj plakat podrške na videozid, no nema dvojbe da ovaj poduzetnik i bivši predsjednik SAD-a ima svoje pristaše i u gradu na Neretvi.
Ovaj plakat pojavljuje se uoči američkih predsjedničkih izbora zakazanih za 5. studenoga 2024. godine. Nakon što je aktualni predsjednik Joe Biden 21. srpnja 2024. povukao svoju kandidaturu, Demokratska stranka nominirala je potpredsjednicu Kamalu Harris kao svoju kandidatkinju za predsjednicu. Harris je odabrala guvernera Minnesote, Tima Walza, za svog potpredsjedničkog kandidata.
S druge strane, Donald Trump, bivši predsjednik, osigurao je nominaciju Republikanske stranke i kandidira se za povratak u Bijelu kuću. Njegov potpredsjednički kandidat je senator iz Ohija, J.D. Vance.
Ovi izbori odvijaju se u kontekstu dubokih političkih podjela u Sjedinjenim Američkim Državama, s ključnim pitanjima poput gospodarstva, vanjske politike i socijalnih prava u središtu kampanja oba kandidata. Nedavne ankete pokazuju tijesnu utrku između Harris i Trumpa, što dodatno povećava neizvjesnost ishoda predstojećih izbora.
You must be logged in to post a comment Login