Connect with us

Austrija

Njemačka i Austrija pozivaju na smanjenje javnog duga u Europi

Published

on

Skupina zemalja EU-a, uključujući Francusku i Španjolsku, potaknula je raspravu u Bruxellesu o potencijalnoj izmjeni propisa o dugu, koji propisuju plafon za javni dug iskazan udjelom u BDP-u od 60 posto.

Europske države trebale bi smanjiti javni dug iskazan udjelom u BDP-u, poručili su njemački i austrijski ministar financija, signaliziravši neslaganje sa zemljama EU-a koje predlažu dulje razdoblje fleksibilnijeg europskog okvira za fiskalnu politiku, prenosi Hina.

“Naše je čvrsto temeljno uvjerenje da bi javni dug iskazan udjelom u BDP-u u Europi ponovo trebao krenuti silaznom putanjom”, izjavio je njemački ministar financija Christian Lindner nakon sastanka s austrijskim kolegom Magnusom Brunnerom.

„Dug se mora smanjiti kako bi se osigurala i fiskalna stabilnost i kako bismo sačuvali manevarski prostor za mjere središnjih banaka”, dodao je Lindner.

Ujedno je istaknuo i važnost ulaganja u konkurentnost europskih gospodarstava i u čistu tehnologiju.

Iako se to odnosi na privatni sektor, „odgovornost leži i na državama”, naglasio je njemački ministar financija.

Njegov austrijski kolega Magnus Brunner izrazio je pak podršku pojednostavljenju i učinkovitijoj provedbi europskih propisa o dugu, ali smatra da Pakt stabilnosti i rasta već pruža dovoljnu fleksibilnost.

Skupina zemalja EU-a, uključujući Francusku i Španjolsku, potaknula je raspravu u Bruxellesu o potencijalnoj izmjeni propisa o dugu, koji propisuju plafon za javni dug iskazan udjelom u BDP-u od 60 posto.

Propisi su suspendirani tijekom pandemije, a ponovo bi trebali stupiti na snagu 2023. godine, a zagovornice rasprave o izmjenama upozoravaju da bi prebrzo ukidanje suspenzije moglo ugroziti oporavak gospodarstva od koronakrize.

Prema podacima europskog statističkog ureda, javni dug iskazan udjelom u BDP-u iznosio je na kraju prošlogodišnjeg rujna 90,1 posto na razini EU-a, te 97,7 posto na razini eurozone, uz velike razlike među članicama.

U Italiji je tako bio 50 posto veći od BDP-a dok je u Nizozemskoj dosegnuo polovinu vrijednosti domaćeg bruto proizvoda.

U Hrvatskoj javni je dug iskazan udjelom u BDP-u na kraju prošlogodišnjeg rujna iznosio 82,4 posto.

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Austrija

Prometna pravila u Austriji su od ove godine puno stroža

Published

on

By

Od 1. ožujka na cestama diljem Austrije vrijede nova pravila. Nesavjesni vozači u budućnosti će se morati odreći svojih automobila – u najgorem slučaju zauvijek.

Od 1. ožujka 2024. godine na snagu je stupila 34. izmjena Zakona o cestovnom prometu. I ima mnogo toga za ponuditi “onima s olovnim stopalima”. Planovi Leonore Gewessler za prebrzu vožnju predviđaju da se vozila mogu oduzeti u slučaju “ekstremno prebrze vožnje”.

Prvi dio paketa mjera bio je značajno povećanje kazni za prebrze vozače od jeseni i produljenje maksimalnog roka oduzimanja vozačke dozvole. Sada postoji i mogućnost oduzimanja vozila “nepopravljivim vozačima. “U konačnici” se vozila mogu proglasiti oduzetima i prodati na dražbi.

Za prekršaje od najmanje 60 km/h u gradu i 70 izvan njega, nadzorna tijela sada mogu privremeno oduzeti vozilo koje je vozilo prebrzo.

Međutim, vlasti će ga vozilo oduzeti samo ako…

➤ vozaču je već oduzeta vozačka dozvola zbog prekršaja u posljednje četiri godine ili…

➤ najveća dopuštena brzina je prekoračena za najmanje 80 km/h u lokalnom području ili 90 km/h izvan njega.

Ako zbog ranije osuđivanosti i osobnosti počinitelja postoji bojazan da će se prekoračenje brzine nastaviti, nadležno tijelo u konačnici može pokrenuti tzv. postupak oduzimanja imovine.

Automobil će ostati na čuvanju do donošenja konačne odluke. “Ovo sprječava prebrze vozače da se vrate u svoje automobile u sljedećih nekoliko tjedana i dovedu druge u opasnost”, naglasila je Gewessler tijekom svoje prošlogodišnje prezentacije.

Automobili se prodaju na aukciji

No Republika ta dotrajala vozila ne skladišti, ona se, prema amandmanu na StVO, moraju “iskoristiti na najbolji mogući način”. To znači da će biti prodani na aukciji. 70 posto prihoda ide Austrijskom fondu za sigurnost cestovnog prometa, a ostatak ide lokalnim vlastima koje su morale snositi troškove vlasti u predmetnom kaznenom postupku.

U slučajevima kada vozilo nije u vlasništvu vozača – (doživotna) zabrana upravljanja dotičnim vozilom također je moguća.

ÖAMTC: Zakon o prebrzoj vožnji je moguće protuustavan

U priopćenju za javnost ÖAMTC sumnja u učinkovitost mjere i izražava zakonsku zabrinutost: “O tako drastičnim zahvatima u vlasništvo trebali bi odlučivati ​​kazneni sudovi, a ne upravna tijela”, kaže odvjetnik ÖAMTC-a Matthias Wolf.

Prema Wolfu, brojne izjave renomiranih profesora prava također su utvrdile da je zakon uvelike manjkav, pa čak i protuustavan. “Bila bi šteta za sigurnost na cestama da je zakon poništen u prvoj relevantnoj primjeni žalbom najvišim sudovima ili Europskom sudu za ljudska prava”, rekao je stručnjak ÖAMTC-a. Umjesto toga, klub mobilnosti poziva na ciljane kontrole kako bi se povećala vjerojatnost da će biti uhvaćeni.

Kako Ministarstvo opravdava zapljenu?

Oduzimanje i zapljena vozila su uređeni Zakonom o upravno-kaznenom postupku. Međutim, u pravilu su ove mjere namijenjene stvarima koje su same po sebi opasne ili zabranjene. Iako se to ne mora nužno odnositi na vozila općenito u predmetnim slučajevima, pored specifičnih i općih preventivnih razloga za oduzimanje i oduzimanje, sigurnosna mjera ovih sredstava je u prvom planu.

Konkretno, kod prekoračenja ograničenja brzine potencijalna opasnost je tolika da se vozilo može koristiti kao oružje. To stoga može predstavljati ogromnu opasnost za život i tijelo drugih sudionika u prometu.

Evo gdje vrebaju radari u Austriji.

Continue Reading

Austrija

Na ovoj dionici u Austriji radari su uslikali čak 120.000 vozača

Published

on

By

Stotine vozača svaki dan biva uslikano na ulaznim portalima Schönberggalerie na autocesti Brenner. Do sada je izdano 120.000 kazni.

1500 puta – toliko često bljesnu dvije radarske kutije na A13 u blizini Schönberggalerie u prosjeku dnevno. Kamere za kontrolu brzine sada su poznate daleko izvan Schönberga. “Pročula se vijest da kutije mjere vrlo precizno”, kaže Nicole Eller.

Rast prijava iznenadio je i vlasti. “Broj kazni je vrlo visok i znatno je iznad prosjeka koji imamo na A12 i A13”, objašnjava Bernhard Knapp, šef državnog odjela za promet, na pitanje ORF Tirol. Jedan od razloga za brojne kamere za brzinu je relativno nisko ograničenje brzine od 40 km/h za autoceste. No, to je nužno kako bi se osigurala sigurnost radnika u portalu tunela.

No ne samo broj prijava, već i iznos naplaćenih kazni je popriličan. Prema informacijama iz BH Innsbrucka, najmanja moguća kazna je 35 eura. Ekstrapolirano, minimalni iznos svih izrečenih kazni je 4,2 milijuna eura. Stvarna vrijednost je vjerojatno znatno viša. Kako piše BH Innsbruck, mnogi još nisu platili kaznu.

Stalno se javljaju ljutiti vozači. Birokratski napori su stoga golemi za vlast, objašnjava šef odjela Markus Pallestrong: “Pozivi i e-mailovi neprestano stižu. Ljudi žele informacije ili čak slike dokaza. Ovaj napor se mora pokriti, ali u ovom trenutku jedva to možemo učiniti.”

Austrijski prekršitelji brzine kažnjavaju se takozvanom nalogom o anonimnosti. Prema Pallestrongu, stopa plaćanja je oko 70 posto. Strani vozači malo teže. Ovdje je vlastima često posebno teško naplatiti kazne. Kazne koje su zakonski izrečene u državi članici EU mogu se naplatiti u inozemstvu samo ako prelaze 70 eura. Austrija je s Njemačkom dogovorila limit od 25 eura.

Talijan koji je uhvaćen u prebrzoj vožnji u Schönbergu bit će kazneno gonjen u Italiji samo ako je kazna najmanje 70 eura.

Kazne koje BH Innsbruck naplati iz radarskih kutija u Schönbergu slivaju se tvrtki za održavanje cesta, odnosno ASFINAG-u. Ministarstvo unutarnjih poslova dobiva 20 posto iznosa za nadzor cestovnog prometa. U Austriji od ove godine vrijede i nova prometna pravila.

Continue Reading

Austrija

Austrijski zavod za zdravstveno osiguranje očekuje manjak do 800 milijuna eura

Published

on

ecard

Austrijski zavod za zdravstveno osiguranje (ÖGK) sljedeće godine očekuje manjak do 800 milijuna eura. Bilančni gubitak za 2024. godinu iznosit će 481 milijun eura, stoji u tromjesečnoj financijskoj prognozi.

S proračunom od 20,2 milijarde eura, to je minus od 2,4 posto u 2024. godini. Napeta gospodarska situacija zaslužna je za porast vrijednosti. Predviđaju se gubici od preko četiri milijarde eura do 2028.

Na početku godine očekivao se plus za 2024. zbog već uključenih sredstava iz sustava financijskog izravnanja i temeljen na stabilnom gospodarskom razvoju.

Recesija također stvara probleme ÖGK-u. Predsjednik ÖGK-a Andreas Huss rekao je da bi to dovelo do stagnacije broja zaposlenika i stoga manjeg povećanja doprinosa.

Tome je pridodan “neviđeni porast korištenja medicinskih usluga” i društvo koje stari: osobe od 65 godina i više koriste e-karticu više nego dvostruko češće od mlađih dobnih skupina.

Važne informacije za austrijski e-card.

Continue Reading
LM