Vijesti
Njemačka: Eskalacija prosvjeda protiv korona mjera
U Njemačkoj je četvrti val pandemije posebno teško pogodio saveznu pokrajinu Sasku. Bolnice su pune. Istovremeno se radikaliziraju prosvjedi protiv mjera za suzbijanje pandemije.
Svatko tko prati samoprozvane “Slobodne Sase” na društvenoj mreži Telegram, uvjeren je da Njemačka srlja u ponor. Vijesti su mračne. Trenutno, tako se tamo tvrdi, zemljom kruže plaćeničke bande. Nasilnici. Rulja vlada ulicom. Govori se o “ratu protiv protivnika cjepiva” koji vode režim i despot koji je na vlasti. “Slobodni Sasi” pri tome ne misle na neke kriminalne bande, već demokratske institucije: na premijera njemačke savezne zemlje Saske Michaela Kretschmanna i policiju.
Poput pandemije, i ulični prosvjedi u Saskoj dolaze stalno iznova u novim valovima. Prvo su bili usmjereni protiv izbjeglica, zatim protiv Angele Merkel, a sada protiv koronskih mjera. I poput valova pandemije, ovi protesti postaju sve agresivniji, piše DW.
Mržnja među susjedima
Prosvjednici uglavnom dolaze iz građanskog miljea. Starije žene i muškarci u zimskim kaputima djeluju kao susjedi koje poznajemo. Oni odaju dojam nevinosti i iskrene uznemirenosti: premijerom Saske, njegovim odlukama o ograničenju kontakata – i posebno najavama mogućeg uvođenja obveznog cijepljenja.
Međutim, promatrači smatraju da su ti sudionici sve samo ne bezopasni. Benjamin Winkler iz Zaklade Amadeu Antonio u protestima ne vidi spontano nezadovoljstvo građana. “Oni koji izlaze na ulice u velikoj su mjeri mješavina desničarske ekstremističke scene, scene ‘Građana Reicha’ (desničarske grupe koja odbacuje njemački Ustav i demokratsko uređenje uspostavljeno nakon kraja Drugog svjetskog rata, op. ur.), ideologa zavjere, huligana i alternativne ezoterične scene.” Prosvjed sve više podržava i desničarska stranka Alternativa za Njemačku (AfD), koja je vrlo jaka u Saskoj.
Telegram kao raspirivač vatre
Organizatori i koordinatori protesta su tzv. “Slobodni Sasi”. To je mala regionalna stranka, no ona trenutno dobiva ogromnu pažnju i ima velik doseg putem društvenih mreža. Šire se prvenstveno putem ruske aplikacije za razmjenu poruka Telegram. Ova mreža odbija svako uplitanje u rasprave i odbija suradnju s njemačkim vlastima u borbi protiv govora mržnje. Slobodni Sasi to koriste.
Zaklada Amadeu Antonio je do sada registrirala mrežu od 100 kanala i 80 regionalnih grupa samo u Saskoj. I stalno ih je sve više. “Uočavamo stalnu radikalizaciju poruka u kanalima i grupama,” kaže Simone Raffael iz Zaklade.
A i prosvjedi postaju sve radikalniji. Nedavno su se “Slobodni Sasi” okupili uz zviždaljke, bubnjeve i baklje ispred kuće saske ministrice zdravstva. U Njemačkoj ovo predstavlja apsolutno kršenje tabua i mnoge ljude podsjeća na početke uličnog terora nacističkog pokreta. Pogotovo otkako je 2019. jedan desničarski ekstremist ubio demokršćanskog političara Waltera Lübckea na njegovom kućnom pragu – jer se ovaj zalagao za prihvat izbjeglica.
Mrtve životinje u poštanskom sandučiću
Doritta Korte bi rado i sama prosvjedovala, ali to ne čini. Živi u saskom gradu Plauenu i godinama se bori u udruzi Colorido za demokraciju i miran suživot u gradu.
U normalnim okolnostima ona bi organizirala demonstracije protiv onih koji protestiraju protiv koronskih mjera u svom gradu. Ali radije se pridržava važećih pravila o ograničenju kontakata. Mržnja na ulici je jako brine. “Nema više poštovanja ni prema čemu. Uvijek se radi o danu X. I onda se pitam: što će se tada dogoditi?”
Dan X, dan obračuna. Trenutno se ta prijetnja često čuje na ulicama gradova u Saskoj. Ali to više nisu samo prazne riječi. “Prijeti nam se, uključujući i prijetnje smrću”, kaže Doritta Korte. Mnogi članovi njenog udruženja su na rubu snaga. “To je vrlo naporno. U poštanskim sandučićima nalazimo mrtve životinje.”
Ona se žali na nedostatak političke podrške, i na to da se baš u Saskoj odvraća pogled kada je riječ o prijetnji koju predstavljaju desničarske ekstremističke mreže.
To ne ljuti samo Dorittu Korte. Sve je više građana u Saskoj ogorčeno mržnjom i agresivnom agitacijom na prosvjedima protiv epidemioloških mjera.
No sada se i oni počinju organizirati. U mnogim malim gradovima stanovnici se udružuju i sami dijele letke. Optužuju prosvjednike protiv mjera da koriste pandemiju samo “kako bi izazvali nerede, ugrozili demokraciju i podijelili društvo”. Broj pristaša je popriličan. Dok su u gradu Bautzenu, na primjer, prosvjedi nekoliko stotina ‘Građana Reicha’ i desnih ekstremista mjesecima bili na naslovnicama, “Deklaraciju – Bautzen zajedno” je potpisalo više od 3.000 ljudi – u samo jednom danu.
Vijesti
Hrvat iz Njemačke otkrio svoje platne liste. Stanovnici Hrvatske: “To mi u Hrvatskoj možemo samo sanjati”
Damir Lenart, Hrvat koji je prije desetak godina napustio Kutinu i preselio u Njemačku u potrazi za boljim životom, otvoreno je pokazao koliko se ondje zapravo može zaraditi. Nakon što se najprije zaposlio kao vozač kamiona, ubrzo je postao koordinator prijevoza u jednoj njemačkoj transportnoj tvrtki. Na svoj 50. rođendan odlučio je dati otkaz, ali s ponosom ističe da je tijekom godina svojim radom pomogao zaposliti čak 80 ljudi.
„U firmi sam napravio puno toga dobrog. Bilo je tu puno mojih ideja i inovacija koje su se koristile. S direktorom sam dogovorio zapošljavanje tih 80 ljudi, osobno sam ih izabrao i procijenio da ispunjavaju sve kriterije. To je moj tim, imam empatiju prema njima, pomagao sam i dalje ću pomagati. Moje srce ostaje s njima. Najradije bih radio jedan dan tamo, a jedan dan u novoj firmi“, izjavio je Lenart.
Nakon što je naišao na sumnje brojnih gledatelja koji mu nisu vjerovali da se u Njemačkoj može dobro živjeti, Lenart je na svom YouTube kanalu odlučio otvoreno pokazati platne liste. Njegova najniža neto plaća ove godine iznosila je 2845 eura (za svibanj, bez prekovremenih sati), dok je najviša plaća stigla u lipnju – 3841 euro nakon dobivene povišice. Prosječna mjesečna plaća, bez regresa, iznosila mu je 3255 eura, pise Dalmacija danas.
„Plaće u tvrtki obračunavaju se tako da prvo svi radnici dobiju 1000 eura avansa, a krajem mjeseca stiže ostatak, izračunat prema odrađenim dnevnim i noćnim satima, pri čemu se koristi i neoporeziva noćna olakšica“, objasnio je Lenart.
Osvrnuo se i na raspodjelu životnih troškova, otkrivajući kako je moguće živjeti ugodno čak i uz relativno niske mjesečne izdatke.
„Mjesečni troškovi naše peteročlane obitelji za kuću iznose ukupno oko 1750 eura, ali kad se to podijeli na pet osoba, moj dio ispada oko 350 eura. Hrana nas košta oko 1000 eura mjesečno, što znači oko 250 eura po osobi. Netko će reći da je puno, ali teško je realno jesti za manje“, priznao je Lenart te zaključio:
„S onim što zaradimo ovdje daleko smo iznad onoga o čemu bismo mogli sanjati u Hrvatskoj.“
Svijet
Turska planira izgradnju 8,5 km dugog zida prema Grčkoj
Turska je najavila planove za izgradnju dijela graničnog zida duž granice s Grčkom kako bi spriječila ilegalne prelaze. Guverner turske provincije Edirne, Yunus Sezer, izjavio je u utorak da će se ove godine najprije izgraditi 8,5 kilometara zida. Edirne graniči s državama članicama EU-a, Grčkom i Bugarskom.
Zid će se postupno proširivati
Prema Sezerovim riječima, u kasnijim fazama planira se izgradnja dodatnih dijelova zida duž kopnene granice između Turske i Grčke, koja je duga oko 200 kilometara.
Sporazum između Turske i EU-a
Turska i Europska unija potpisale su 2016. godine sporazum s ciljem smanjenja broja migranata koji preko Turske ulaze u EU. Ipak, mnogi migranti i dalje pokušavaju prijeći u Grčku, uglavnom morskim putem, pri čemu često dolazi do tragičnih nesreća.
Tijekom proteklih godina, Turska je već izgradila više od tisuću kilometara zidova duž svojih granica s Iranom i Sirijom kako bi spriječila ilegalne ulaske u zemlju.
Vijesti
Napad nožem ispred škole u Beču: Ranjeni učenik stabilno
Još jedan incident s nožem dogodio se ispred srednje škole u bečkoj četvrti Favoriten. Osumnjičeni napadač, 16-godišnji državljanin Sirije, pobjegao je s mjesta događaja, dok je ranjeni učenik odmah prebačen u školsku zgradu, gdje je nešto iza 13 sati aktiviran hitni medicinski lanac pomoći.
Učenik hospitaliziran, izvan životne opasnosti
Nakon pružene prve pomoći, ozlijeđeni tinejdžer prevezen je u bolnicu. Napadač i žrtva pohađaju istu školu u blizini Reumannplatza i Amalienbada, no nalaze se u različitim razredima. Prema dostupnim informacijama, zdravstveno stanje ranjenog učenika je stabilno i nije u životnoj opasnosti.
Brza policijska akcija i uhićenje
Policija je odmah pokrenula potragu za osumnjičenim i ubrzo ga pronašla na njegovoj kućnoj adresi, gdje je uhićen. Istraga o okolnostima i motivima napada još uvijek je u tijeku.
You must be logged in to post a comment Login