Svijet
Njemačka: Cvjeta trgovina krivotvorenim potvrdama o cijepljenju
Budući da se u Njemačkoj skoro nikud više ne može bez digitalne covid-potvrde, sve je više onih koji ju pokušavaju dobiti na temelju lažnog dokaza o cijepljenju. A to je najjednostavnije obaviti u ljekarni.
Na ulaznim vratima ljekarne u Berlinu visi natpis s upozorenjem: „Pokušaj dobivanja digitalnog covid-certifikata s krivotvorenom potvrdom o cijepljenju bit će kazneno prijavljeni.” Farmaceut i vlasnik ove ljekarne za DW pristaje govoriti samo anonimno, između ostalog i zato što kod njega rade samo žene koje se plaše za svoju sigurnost. On kaže da svaki dan imaju posla s ljudima koji pokazuju lažne potvrde o cijepljenju. Ponekad bi njegove suradnice odustale od kaznenih prijava policiji “iz straha od agresivnosti” tih ljudi. “To je za osobe koje rade u ljekarni dodatni teret”, napominje ovaj farmaceut.
On kaže da se mnoge njegove kolege širom zemlje susreću s istim problemom. U Njemačkoj digitalne covid-potvrde s QR-kodom izdaju i ljekarne. To čine na temelju papirnate potvrde o cijepljenju kod liječnika ili u centru za cijepljenje. I upravo su ti papirnati dokumenti podložni krivotvorenju, piše DW.
Svuda lažne covid-potvrde za cijepljenje
Göran Donner vodi ljekarnu u njemačkoj regiji Dippoldiswalde u južnoj Saskoj, gdje je cijepljeno samo oko 52 posto ljudi. Usporedbe radi: u Njemačkoj je prosjek cijepljenih s dvije doze cjepiva oko 70 posto.
Niska stopa vakcinacije također znači da je potencijalno mnogo onih koji biraju ilegalni put koristeći krivotvorene potvrde o cijepljenju kako bi imali pristup javnom životu. “Problem se javlja nekoliko puta tjedno. U takvim situacijama našim kupcima kažemo da moramo malo bolje pogledati”, kaže Donner.
Drugim riječima: zaposleni u apoteci su vidjeli nešto, što je kod njih izazvalo sumnju. Ili je u pitanju nevažeći serijski broj vakcine, ili je u pitanju knjižica za cijepljenje na kojoj nema drugih cjepiva osim one protiv covida ili je upitan datum cijepljenja. Göran Donner je i potpredsjednik Farmaceutske komore Saske, tako da ima pregled o tome što se zbiva u cijeloj pokrajini. Farmaceutska komora svaki dan, kaže on, prima e-mailove u kojima se prijavljuju slučajevi prijevare. Na taj način vlasnici apoteka mogu međusobno kontaktirati i razmjenjivati informacije. “To je ozbiljan problem u svim dijelovima zemlje”, kaže Donner. Pogotovo otkako je uvedeno 2G pravilo (pristup samo za cijepljene i one koji su preboljeli koronu).
Sumnjivi slučajevi
U vlastitoj ljekarni Donner i njegovo osoblje obično rješavaju situaciju diplomatski. “Pokušavamo navesti ljude da sami uvide da to tako ne ide. To je točka na kojoj mnogi pokleknu i nestanu.” Ali nekoliko slučajeva onih koji nisu odustajali apotekar je ipak morao prijaviti policiji.
Donedavno je postojala pravna nesigurnost za ljekarnike, jer se posjedovanje krivotvorene potvrde o cijepljenju nije smatralo kaznenim djelom. U međuvremenu se to promijenilo. Kazneni zakon sada predviđa zatvorsku kaznu do pet godina za cijeli proces: od izrade do korištenja krivotvorenih covid-potvrda. Međutim, to ne rješava problem. Samo u okrugu Oberbergischer Kreis na zapadu Njemačke s oko 270.000 stanovnika, policija trenutno istražuje 160 slučajeva prijevare.
Falsifikati covid-potvrda postaju sve bolji
Silke Walter kaže da se tu pojavljuje još jedan problem. Ova šefica apoteke u Hannoveru već je dva puta bila u policiji zbog krivotvorenih covid-potvrda. Već dva mjeseca primjećuje da su falsifikati sve bolji i bolji. „Naljepnice serije cjepiva su prave, zapisnici o cijepljenju dobro izgledaju, imaju pečat i potpis”, kaže Silke Walter.
Zbog toga je njoj i zaposlenima u njenoj ljekarni sve teže identificirati falsifikate. “Ne znamo ni koliki je broj neprijavljenih slučajeva.” Neki brojevi serija sada imaju vodeni žig. To pomaže u prepoznavanju krivotvorina.
Drugo moguće rješenje bio bi zajednički, umreženi registar u kojem bi apotekari mogli provjeriti serijske brojeve doza cjepiva ili registar koji bilježi sve cijepljene osobe u Njemačkoj. Ali takav registar ne postoji. “Institut Robert Koch još uvijek nema podatke o svim ljudima koji su cijepljeni. Da ima, lako bi se mogla izvršiti provjera. Ali Zakon o zaštiti podataka nam tu stoji na putu”, kaže Silke Walter i dodaje: “Smatram kompliciranim to što Zakon o zaštiti od zaraznih bolesti propisuje da mi trebamo izdavati digitalne certifikate odnosno covid-potvrde. Mi u ljekarnama rado ljudima pružamo takvu vrstu usluge. Ali, problem je kada u svijet šaljemo ljude s certifikatom da jesu, a oni zapravo nisu cijepljeni.”
Krivotvoritelji se usavršavaju
Apotekar Göran Donner također živi s ovim rizikom. “To stvara mučan osjećaj. Posebno zato što smo svjesni svoje odgovornosti i shvaćamo to vrlo ozbiljno.”
No na pomolu je još jedan problem. Umjesto krivotvorenja analognih covid-potvrda o cijepljenju, što su budni ljekarnici još i mogli otkriti, falsifikatori se „ dodatno naoružavaju”. Sada počinju izravno krivotvoriti QR kodove, koji se unose u korona-aplikaciju i jamče vlasniku nesmetan pristup javnom životu. A to više ne može spriječiti ni najpažljiviji zaposlenik u ljekarni.
Svijet
Turska planira izgradnju 8,5 km dugog zida prema Grčkoj
Turska je najavila planove za izgradnju dijela graničnog zida duž granice s Grčkom kako bi spriječila ilegalne prelaze. Guverner turske provincije Edirne, Yunus Sezer, izjavio je u utorak da će se ove godine najprije izgraditi 8,5 kilometara zida. Edirne graniči s državama članicama EU-a, Grčkom i Bugarskom.
Zid će se postupno proširivati
Prema Sezerovim riječima, u kasnijim fazama planira se izgradnja dodatnih dijelova zida duž kopnene granice između Turske i Grčke, koja je duga oko 200 kilometara.
Sporazum između Turske i EU-a
Turska i Europska unija potpisale su 2016. godine sporazum s ciljem smanjenja broja migranata koji preko Turske ulaze u EU. Ipak, mnogi migranti i dalje pokušavaju prijeći u Grčku, uglavnom morskim putem, pri čemu često dolazi do tragičnih nesreća.
Tijekom proteklih godina, Turska je već izgradila više od tisuću kilometara zidova duž svojih granica s Iranom i Sirijom kako bi spriječila ilegalne ulaske u zemlju.
Svijet
Rekordan rezultat AfD-u u Njemačkoj, CDU
Njemački glasači izlaze danas na opće izbore na kojima su konzervativci favoriti nakon kampanje uzdrmane jačanjem krajnje desnice i dramatičnim povratkom američkog predsjednika Donalda Trumpa. Biračka mjesta otvorila su se u 8 sati, a više od 59 milijuna Nijemaca ima pravo glasa.
Vjerojatni novi kancelar Friedrich Merz obećao je čvrst pomak udesno ako bude izabran kako bi ponovno pridobio birače krajnje desne antiimigracijske Alternative za Njemačku (AfD), koja očekuje rekordan rezultat nakon niza smrtonosnih napada za koje se okrivljuje tražitelje azila.
Ovo su rezultati izlaznih anketa u 18 sati:
- CDU/CSU – 29 posto
- AfD – 19.5 posto
- SPD – 16 posto
- Zeleni – 13.5 posto
- Linke – 8.5 posto
- FPD – 4.9 posto
- BSW – 4.7
Svijet
Hrvat u Njemačkoj uz pizzu prodavao i “bijelo” pa završio u zatvoru
Ugostitelj hrvatskog porijekla Stipe R. osuđen je u Duesseldorfu na četiri godine zatvora zbog toga što je u svojoj pizzeriji prodavao kokain, prenose njemački mediji u subotu.
“37-godišnji Stipe R. osuđen je zbog težeg oblika organiziranog raspačavanja droga na četiri godine zatvora”, priopćio je Pokrajinski sud u Duesseldorfu.
Ugostitelju hrvatskog porijekla, koji je u središtu Duesseldorfa prije nekoliko godina otvorio pizzeriju, predbacuje se da je uz jednu od pizza na svom jelovniku dostavljao i pola grama kokaina.
Osuđeni je negirao da je kokain s “pizzom broj 40” prodavao svima nego samo svojim poznanicima.
Istražni organi su u trag raspačavanju kokaina ušli slučajno na proljeće prošle godine kada su kontrolori u potrazi za radnicima na crno pronašli veće količine kokaina u pizzeriji.
Odvjetnici osuđenog su tijekom procesa isticali kako njihov klijent do sada nije bio osuđivan.
Stipe R. je, prema vlastitim navodima, kuhar po zanimanju a u Njemačku je stigao 2014. te 2018. otvorio pizzeriju u četvrti Stari grad u Duesseldorfu.
U prijašnjim medijskim izvještajima o ovom slučaju navodilo se kako Stipe R. dolazi iz “blizine Zadra”.
Državno odvjetništvo je zahtijevalo pet godina zatvora ali je sud kao olakotnu okolnost uzeo činjenicu da osuđeni ne traži povrat 270.000 eura koji su pronađeni prilikom uhićenja te da je pomagao izjavama koje su dovele do brzog okončanja istrage.
You must be logged in to post a comment Login