Svijet
Njemačka od 2. studenog uvodi lockdown
Njemačka kancelarka Angela Merkle sastala se danas s premijerima saveznih država kako bi razgovarali o novim mjerama. Prema informacijama koje prenose najčitaniji njemački mediji, Njemačka od 2. studenog ide u lockdown. Merkel bi kasnije danas trebala obavijestiti članove parlamentarnih skupina, a sutra bi se trebala obratiti i u Bundestagu.
Prema najavama, mjere bi trebale trajati do kraja studenog. Njemačke vlasti se nadaju da će do tada broj zaraženih snažno opasti pa će se božićni blagdani opet odvijati u koliko-toliko normalnim uvjetima.
Prema informacijama koje prenose Der Spiegel, BIld i Njemačka novinska agencija od 2. studenog bi se trebalo primjenjivati niz mjera, a najvažnije mjere uključuju ograničenje javnog okupljanja na maksimalno deset osoba iz najviše dva kućanstva.
Ugostiteljski objekti, kafići i restorani trebali bi biti zatvoreni do kraja studenog. Dostava hrane i pića trebala bi biti moguća. Postoji mogućnost da će kantine biti izuzete iz ove mjere.
Trgovine bi treble ostati otvorene, no s ograničenjem broja kupaca koji mogu u isto vrijeme biti u prodajnom objektu (ovisno o kvadraturi). Kozmetički studiji, masažne ordinacije i studiji za tetoviranje trebaju biti zatvoreni jer se na tim mjestima ne može održavati minimalna udaljenost. Frizerski saloni bi trebali biti otvoreni uz moguće – nove mjere.
Profesionalni sportovi, uključujući Bundesligu, trebali bi se odvijati ali bez prisustva gledatelja. Amaterski sport neće biti dozvoljen, pa klubovi neće moći trenirati. Pojedinačni sportovi, poput trčanja, trebali bi biti dopušteni. Fitnes studiji, bazeni i bazeni za rekreaciju bit će zatvoreni.
Kazališta, opere i koncertne dvorane također će biti zatvorene do kraja studenog. Rad hotela i ostalih smještajnih kapaciteta bit će strogo ograničen na neturističke svrhe. Škole i vrtići trebali bi ostati otvoreni.
Prema informacijama, njemačka vlada planira i veliku izdašnu pomoć svim tvrtkama koje će biti oštećene lockdownom. Paket pomoći bit će vrijedan najmanje 10 milijardi eura.
“Ovo su teške i opterećujuće mjere za naše društvo u cjelini. Za cilj imaju povratak normalnom životu već u prosincu. Cilj nam je sačuvati gospodarstvo, a škole i vrtiće sačuvati otvorenim”, – naglasila je Merkel.
R.P
Foto: Tg La7 / twitter.com
Svijet
Tragedija u Berlinu: Petogodišnje dijete poginulo u vrtiću
U ponedjeljak je došlo do potresnih scena u jednom dječjem vrtiću u berlinskoj četvrti Treptow-Köpenick, gdje je smrtno stradalo petogodišnje dijete. Tragični događaj zbio se oko 10 sati ujutro.
Na mjesto nesreće odmah su stigli vatrogasci, policija i hitne službe, a u akciju je bio uključen i helikopter hitne pomoći. Unatoč trenutačno započetim mjerama oživljavanja, liječnici nisu uspjeli spasiti dijete.
Prema dostupnim informacijama, dijete je navodno smrtno stradalo nakon što se vrata odvojila od šarki i pala na njega. Policija je u prvim izjavama govorila tek o „teškom predmetu“ koji je pogodio dijete.
Istraga o uzrocima smrti je u tijeku. Utvrđuje se je li riječ o tehničkom kvaru ili pogrešci u rukovanju. Na terenu je i krizni interventni tim koji pruža pomoć roditeljima i djeci pogođenima ovim tragičnim događajem, prenosi Heute.
Svijet
Simpatizer Islamske države: Čečen rođen u Austriji planirao bombaški napad na izraelsko veleposlanstvo
Prva šefica austrijske obavještajne službe upozorila je u intervjuu na iznimno opasan trend terorizma, a kao potvrda tih upozorenja sada je spriječen planirani napad mladog pristaše Islamske države. Osamnaestogodišnji austro-Čečen, rođen u Austriji, planirao je bombaški napad na izraelsko veleposlanstvo u Berlinu s ciljem izazivanja masovnih žrtava, piše Krone.
Ravnateljica austrijske Državne službe za sigurnost i obavještajni rad Sylvia Mayer ranije je upozorila na zabrinjavajući pomak radikalizacije prema dječjim i adolescentskim okruženjima. Tijekom 2024. godine gotovo svaki drugi osumnjičenik za terorizam u Austriji bio je mlađi od 18 godina. Islamska država ponovno bilježi porast pristalica nakon napada Hamasa na Izrael prije više od dvije godine, ponajprije putem radikalnih propovjednika i influencera na društvenim mrežama.
Smrtonosni plan nakon prisege vjernosti IS-u
Riječ je o novom teškom slučaju mladog simpatizera Islamske države. Protiv osumnjičenika je pred Višim sudom u Berlinu vođen kazneni postupak. Optužen je Čečen rođen u Austriji, koji je ondje živio više godina, a posljednje vrijeme boravio je s majkom, dvojicom braće i sestrom u prihvatnom centru za izbjeglice u Potsdamu. Tereti ga se da je najkasnije od veljače 2025., nakon prisege vjernosti Islamskoj državi, planirao napad na izraelsko veleposlanstvo u njemačkoj metropoli.
Upute za izradu bombe s interneta
Prema navodima istražnih tijela, Ahkmad E. planirao je izvesti napad improviziranom pismenom bombom ili nožem, s namjerom da usmrti što veći broj ljudi koje je nazivao “nevjernicima”. Upute za izradu eksplozivne naprave pribavio je putem interneta.
Plan je propao jer nije uspio doći do eksploziva. Zbog toga je osamnaestogodišnjak namjeravao otputovati u Saudijsku Arabiju kako bi se priključio Islamskoj državi kao borac. Kako bi financirao put, sklopio je dva ugovora s mobilnim operaterima, a pripadajuće telefone, koje je koristio za komunikaciju s pristašama IS-a putem aplikacija za razmjenu poruka, prodao je. Ipak, zaustavljen je i uhićen u zračnoj luci Berlin-Brandenburg.
Pred sudom se predstavlja kao pokajnik
Pred sudom se austro-Čečen predstavio kao pokajnik koji se navodno distancirao od radikalnih stavova. Prema vlastitim tvrdnjama, radikalizirao se tijekom višemjesečnog boravka kod oca u Čečeniji, gdje se, iz mržnje prema Rusiji, okrenuo Islamskoj državi. Kao razloge naveo je osobnu krizu, osjećaj izgubljenosti i nedostatak životne perspektive.
Ahkmad E. energično je poricao da je doista planirao napad, tvrdeći kako mu je cilj bio tek stjecanje priznanja među simpatizerima IS-a. Sudac je, međutim, istaknuo izrazit nedostatak empatije kod mladog optuženika. Zbog takozvane razvojne nezrelosti, tada još osamnaestogodišnjak osuđen je na tri godine maloljetničkog zatvora zbog teškog kaznenog djela ugrožavanja državne sigurnosti.
Svijet
Njemačka zabranjuje aplikacija za radare, hoće li i Austrija
Njemačko Savezno vijeće (Bundesrat) smatra da aplikacije koje upozoravaju na policijske kamere i radare predstavljaju ozbiljan problem u cestovnom prometu te se zalaže za znatno strože mjere od onih koje su trenutačno na snazi. To proizlazi iz dokumenta saveznih zemalja do kojeg je došao dnevni list Rheinische Post, a koji je sada postao javan.
Inicijativa saveznih zemalja odgovor je na planirane izmjene Zakona o cestovnom prometu koje predlaže savezna vlada. Prema stajalištu Bundesrata, provedba zabrane korištenja aplikacija za dojavu o radarima ne smije se temeljiti isključivo na slučajnim otkrićima tijekom policijskih nadzora. Naime, vozači u svakom trenutku mogu isključiti mobilni telefon ili zatvoriti aplikaciju neposredno prije policijske kontrole, čime se otežava učinkovita provedba zakona.
Savezne zemlje pritom upućuju na praksu drugih članica Europske unije, poput Francuske i Belgije, gdje se korištenje takvih aplikacija sankcionira znatno strože.
U Francuskoj vrijedi potpuna zabrana posjedovanja i korištenja aplikacija koje upozoravaju na radarske kontrole. Prekršitelji se suočavaju s novčanim kaznama do 1.500 eura. Belgija je u tom pogledu još stroža – korištenje takvih aplikacija ondje u krajnjem slučaju može dovesti i do zatvorske kazne.
Za razliku od toga, u Njemačkoj trenutačno postoji djelomična zabrana. Korištenje aplikacija zabranjeno je isključivo tijekom vožnje, dok je vozačima dopušteno da se prije polaska informiraju o potencijalno opasnim dionicama, poput radova na cesti ili lokacija radarskih kontrola. Ako policija tijekom vožnje zatekne vozača u korištenju takve aplikacije, predviđena je novčana kazna od 75 eura i jedan kazneni bod.
Na upit medija, glasnogovornica njemačkog Ministarstva prometa potvrdila je da je cilj saveznih vlasti dodatno povećati sigurnost u cestovnom prometu. Istaknula je pritom da je opseg i učestalost prometnih kontrola u nadležnosti pojedinih saveznih zemalja.





