Austrijska prerađivačka industrija nalazi se u dugotrajnoj krizi. Prema novoj studiji konzultantske kuće EY, industrijska proizvodnja u Austriji smanjila se već deseto tromjesečje zaredom. U razdoblju od samo jedne godine izgubljeno je približno 21.000 radnih mjesta.
Dok savezna vlada još uvijek radi na izradi industrijske strategije, najnoviji podaci jasno ukazuju na razmjere problema. U trećem tromjesečju 2025. industrija je i dalje bila u dubokoj recesiji, unatoč prvim, još uvijek slabim, naznakama mogućeg oporavka ukupnog gospodarstva.
Nedavno je dodatnu pozornost izazvala vijest o insolventnosti štajerske tvrtke Wollsdorf Leder, koja zapošljava 365 radnika. Kao razlog navedena su „negativna kretanja u industriji dobavljača za automobilsku industriju“, što se uklapa u širu sliku stanja u sektoru.
Deseto tromjesečje pada industrijskog prometa
Prema izračunima EY-a, prihod austrijske industrije smanjio se deseto tromjesečje zaredom te je pao na nešto manje od 95 milijardi eura. To predstavlja pad od 0,6 posto u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine. Promatraju li se isključivo treća tromjesečja, prihod prerađivačke industrije smanjuje se već treću godinu zaredom.
Pozitivan je signal to što se intenzitet pada tijekom 2025. godine postupno smanjivao. „Austrijska industrija i dalje se nalazi u zahtjevnim okolnostima. Istodobno primjećujemo da se dinamika pada u posljednje vrijeme ublažila, što može biti prvi znak moguće stabilizacije, iako na niskoj razini“, izjavio je Axel Preiss, sektorski stručnjak EY-a u Austriji.
Automobilska, papirna i tekstilna industrija pod najvećim pritiskom
Najveće smanjenje prihoda ponovno su zabilježile automobilska industrija i industrija automobilskih dobavljača (–7 %), industrija papira i kartona (–6 %) te tekstilna i odjevna industrija (–5 %).
S druge strane, kemijska i farmaceutska industrija u trećem tromjesečju ostvarila je rast prihoda veći od 13 posto. Rast su također zabilježile elektrotehnička i elektronička industrija (+9 %) te strojogradnja (+3 %).
Nastavak pada zaposlenosti u industriji
Zabrinjavajući trend pada zaposlenosti u industriji nastavio se i dalje. Na kraju trećeg tromjesečja 2025. u prerađivačkom sektoru u Austriji bilo je zaposleno oko 1,07 milijuna ljudi, što je 1,9 posto manje nego godinu dana ranije. Time je u razdoblju od dvanaest mjeseci izgubljeno približno 20.900 radnih mjesta, što predstavlja nešto veći pad nego u drugom tromjesečju.
U sedam od osam analiziranih industrijskih grana zabilježen je pad zaposlenosti. Najteže je pogođena automobilska industrija, gdje je broj zaposlenih smanjen za više od osam posto, odnosno za oko 2.900 radnih mjesta. Jedina iznimka bila je kemijska i farmaceutska industrija, koja je otvorila približno 280 novih radnih mjesta.
Pad izvoza se nastavlja, snažan pad izvoza u SAD
Izvoz pokretnih dobara, uključujući električnu energiju, iznosio je u trećem tromjesečju 2025. ukupno 45,8 milijardi eura. To je pad od 1,7 posto, odnosno 811 milijuna eura u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine. Time su austrijski izvozi pali već sedmo tromjesečje zaredom.
Glavni razlog smanjenja izvoza je snažan pad isporuka u Sjedinjene Američke Države, koje su se smanjile za 27 posto, odnosno za 1,6 milijardi eura. Značajno su pali i izvozi u Kinu (–11 %), dok je izvoz u Njemačku, najvažnijeg trgovinskog partnera Austrije, smanjen za nešto više od četiri posto.
Pozitivan razvoj zabilježen je kod izvoza u Ujedinjeno Kraljevstvo i Švicarsku (oba +21 %) te u Italiju.
Klasične industrijske grane pod pritiskom slabe potražnje
„Pad izvoza u Sjedinjene Američke Države iznimno je snažan i jasno pokazuje koliko je izvozno orijentirana industrija ranjiva na globalne gospodarske i trgovinske šokove“, naglasio je Preiss. Prema njegovim riječima, osobito se klasične industrijske grane, poput automobilske industrije, proizvodnje papira i kartona te metalne industrije, i dalje suočavaju sa slabom potražnjom i visokim troškovima.
Sljedeća tromjesečja ključna za budući razv
Preiss zaključuje kako će nadolazeća tromjesečja biti presudna za daljnji razvoj industrije. Uspije li se potaknuti ulaganja u tehnologije budućnosti, stručno usavršavanje radne snage i održive modele proizvodnje, industrija bi iz ove faze mogla izaći ojačana. U suprotnom, upozorava, postoji rizik daljnjeg slabljenja konkurentnosti austrijskog industrijskog sektora.
