Ekonomija
Austrijska industrija i dalje u padu, pada i broj radnih mjesta
Austrijska prerađivačka industrija nalazi se u dugotrajnoj krizi. Prema novoj studiji konzultantske kuće EY, industrijska proizvodnja u Austriji smanjila se već deseto tromjesečje zaredom. U razdoblju od samo jedne godine izgubljeno je približno 21.000 radnih mjesta.
Dok savezna vlada još uvijek radi na izradi industrijske strategije, najnoviji podaci jasno ukazuju na razmjere problema. U trećem tromjesečju 2025. industrija je i dalje bila u dubokoj recesiji, unatoč prvim, još uvijek slabim, naznakama mogućeg oporavka ukupnog gospodarstva.
Nedavno je dodatnu pozornost izazvala vijest o insolventnosti štajerske tvrtke Wollsdorf Leder, koja zapošljava 365 radnika. Kao razlog navedena su „negativna kretanja u industriji dobavljača za automobilsku industriju“, što se uklapa u širu sliku stanja u sektoru.
Deseto tromjesečje pada industrijskog prometa
Prema izračunima EY-a, prihod austrijske industrije smanjio se deseto tromjesečje zaredom te je pao na nešto manje od 95 milijardi eura. To predstavlja pad od 0,6 posto u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine. Promatraju li se isključivo treća tromjesečja, prihod prerađivačke industrije smanjuje se već treću godinu zaredom.
Pozitivan je signal to što se intenzitet pada tijekom 2025. godine postupno smanjivao. „Austrijska industrija i dalje se nalazi u zahtjevnim okolnostima. Istodobno primjećujemo da se dinamika pada u posljednje vrijeme ublažila, što može biti prvi znak moguće stabilizacije, iako na niskoj razini“, izjavio je Axel Preiss, sektorski stručnjak EY-a u Austriji.
Automobilska, papirna i tekstilna industrija pod najvećim pritiskom
Najveće smanjenje prihoda ponovno su zabilježile automobilska industrija i industrija automobilskih dobavljača (–7 %), industrija papira i kartona (–6 %) te tekstilna i odjevna industrija (–5 %).
S druge strane, kemijska i farmaceutska industrija u trećem tromjesečju ostvarila je rast prihoda veći od 13 posto. Rast su također zabilježile elektrotehnička i elektronička industrija (+9 %) te strojogradnja (+3 %).
Nastavak pada zaposlenosti u industriji
Zabrinjavajući trend pada zaposlenosti u industriji nastavio se i dalje. Na kraju trećeg tromjesečja 2025. u prerađivačkom sektoru u Austriji bilo je zaposleno oko 1,07 milijuna ljudi, što je 1,9 posto manje nego godinu dana ranije. Time je u razdoblju od dvanaest mjeseci izgubljeno približno 20.900 radnih mjesta, što predstavlja nešto veći pad nego u drugom tromjesečju.
U sedam od osam analiziranih industrijskih grana zabilježen je pad zaposlenosti. Najteže je pogođena automobilska industrija, gdje je broj zaposlenih smanjen za više od osam posto, odnosno za oko 2.900 radnih mjesta. Jedina iznimka bila je kemijska i farmaceutska industrija, koja je otvorila približno 280 novih radnih mjesta.
Pad izvoza se nastavlja, snažan pad izvoza u SAD
Izvoz pokretnih dobara, uključujući električnu energiju, iznosio je u trećem tromjesečju 2025. ukupno 45,8 milijardi eura. To je pad od 1,7 posto, odnosno 811 milijuna eura u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine. Time su austrijski izvozi pali već sedmo tromjesečje zaredom.
Glavni razlog smanjenja izvoza je snažan pad isporuka u Sjedinjene Američke Države, koje su se smanjile za 27 posto, odnosno za 1,6 milijardi eura. Značajno su pali i izvozi u Kinu (–11 %), dok je izvoz u Njemačku, najvažnijeg trgovinskog partnera Austrije, smanjen za nešto više od četiri posto.
Pozitivan razvoj zabilježen je kod izvoza u Ujedinjeno Kraljevstvo i Švicarsku (oba +21 %) te u Italiju.
Klasične industrijske grane pod pritiskom slabe potražnje
„Pad izvoza u Sjedinjene Američke Države iznimno je snažan i jasno pokazuje koliko je izvozno orijentirana industrija ranjiva na globalne gospodarske i trgovinske šokove“, naglasio je Preiss. Prema njegovim riječima, osobito se klasične industrijske grane, poput automobilske industrije, proizvodnje papira i kartona te metalne industrije, i dalje suočavaju sa slabom potražnjom i visokim troškovima.
Sljedeća tromjesečja ključna za budući razv
Preiss zaključuje kako će nadolazeća tromjesečja biti presudna za daljnji razvoj industrije. Uspije li se potaknuti ulaganja u tehnologije budućnosti, stručno usavršavanje radne snage i održive modele proizvodnje, industrija bi iz ove faze mogla izaći ojačana. U suprotnom, upozorava, postoji rizik daljnjeg slabljenja konkurentnosti austrijskog industrijskog sektora.
Austrija
Austrija: Ne rade redovni posao, ali primaju i plaću i dodatke
U Austriji sindikalni predstavnici u državnoj službi koji su razriješeni obavljanja redovitih službenih dužnosti ostvaruju dodatke kojima si u pojedinim slučajevima gotovo udvostručuju plaću. Samo na saveznoj razini takav status ima oko 150 državnih službenika, a na razini saveznih pokrajina taj je broj još veći.
Sustav plaća u državnoj službi u Austriji smatra se jednim od najsloženijih. Uključuje brojne dodatke za prekovremeni rad, posebne zadatke, opasne uvjete, zamjene i druge okolnosti, čime policajci, učitelji i vojnici mogu znatno povećati svoja primanja.
Sindikalni predstavnici koji su razriješeni redovitog rada ne obavljaju službene dužnosti, ali unatoč tomu primaju dodatke. Oni se obrazlažu fiktivnim prekovremenim satima i pretpostavljenim napredovanjima u karijeri koja bi, prema tom tumačenju, ostvarili da nisu razriješeni dužnosti. Takva praksa ne postoji u privatnom sektoru, gdje sindikalni predstavnici koji su razriješeni rada primaju isključivo osnovnu plaću.
Sporan sustav dobio zakonsko uporište
Primjer iz Salzburga pokazuje da kod pojedinih sindikalnih predstavnika dolazi do stvarnog udvostručenja plaće. Do sada je taj sustav bio pravno nedovoljno jasno uređen i bez izričite zakonske osnove. Sindikat državnih službenika sada je, u sklopu pregovora o plaćama u javnom sektoru, osigurao da se takva praksa zakonski potvrdi.
Točni iznosi nisu objavljeni jer ovise o vrstama dodataka, zanimanju i duljini staža. Na saveznoj razini riječ je o oko 150 osoba, dok se na razini saveznih pokrajina radi o znatno većem broju. Sindikat ne iznosi detaljne podatke.
U prosjeku više od 3000 eura mjesečno
Razmjere isplata vidljive su na primjeru Salzburga, gdje su učitelji osnovnih škola, razriješeni redovitih dužnosti radi sindikalnih funkcija, tužili saveznu pokrajinu jer su im zbog mjera štednje bile obustavljene isplate dodataka. Uz osnovnu bruto plaću od oko 3000 eura mjesečno, primali su dodatke u visini od približno 3300 eura mjesečno.
Izmjenama zakona usvojenima u prosincu te su isplate sada zakonski dopuštene, zbog čega Vlada govori o „razjašnjenju u smislu transparentnosti“. Navode da su Zeleni zakon podržali ne znajući njegov sadržaj Vlada odbacuje, uz tvrdnju kako su svi materijali oporbenoj stranci bili dostavljeni na vrijeme.
Koliko je sustav kontroverzan pokazuju i primjeri iz austrijskog Parlamenta. Dvije zastupnice i dvojica zastupnika Slobodarske stranke istodobno su razriješeni redovitih policijskih dužnosti radi sindikalnih funkcija te, uz zastupničku plaću višu od 10.000 eura, primaju i paušalne naknade za prekovremeni rad u iznosu od oko 2000 eura mjesečno, piše Krone.
Ekonomija
Poznati proizvođač igrača u problemima, za posao strepi 2000 radnika
Tvrtka ROFU Kinderland Spielwarenhandelsgesellschaft mbH iz njemačkog mjesta Hoppstädten-Weiersbach podnijela je zahtjev za insolventnost uz samostalno upravljanje. Tvrtka je to potvrdila u srijedu ujutro.
Općinski sud u Idar-Obersteinu već je 19. siječnja odredio pokretanje privremenog postupka. ROFU upravlja s 104 poslovnice u sedam saveznih pokrajina te se ubraja među najveće specijalizirane trgovce igračkama i dječjom opremom na jugozapadu Njemačke.
Razlozi za insolventnost
Povećani troškovi, snažna konkurencija i dugotrajna suzdržanost potrošača negativno su utjecali na poslovanje trgovačkog lanca. Posebno slabo božićno poslovanje navodi se kao ključan razlog za podnošenje zahtjeva za insolventnost.
Postupak sanacije i perspektiva
„Postupak samostalnog upravljanja otvara tvrtki perspektivu za budućnost“, izjavila je privremena povjerenica Annemarie Dhonau, koja će u nadolazećim mjesecima pratiti postupak u interesu vjerovnika. Paralelno se traži novi investitor kako bi se dugoročno očuvalo poslovanje tvrtke.
Uprava i rad poslovnica
Direktori Michael Fuchs i Michael Edl ostaju na svojim funkcijama te će ih u postupku sanacije podupirati specijalizirani savjetnici. Prema riječima Michaela Fuchsa, svih 104 poslovnica nastavljaju s radom prema uobičajenom radnom vremenu, a internetska trgovina posluje bez prekida. Plaće za oko 1.970 zaposlenika osigurane su tijekom tri mjeseca putem naknade za insolventnost.
Austrija
Austrija bez optimizma: Građani ni u 2026. ne očekuju financijsko poboljšanje
Austrijski ministar gospodarstva Wolfgang Hattmannsdorfer prije nekoliko je dana poručio kako vidi “svjetlo na kraju tunela” te da je najgori dio gospodarske krize prošao. “No iskreno kažem, postoji nekoliko čimbenika koji optimizam pretvaraju u ‘oprezni optimizam’”, istaknuo je.
Znatno suzdržanije su aktualne analize Instituta za trgovinu, prodaju i marketing pri Sveučilištu Johannes Kepler. Prema njihovim procjenama, uzlazni trendovi mogu se očekivati tek tijekom godine.
Gospodarska nesigurnost, rast nezaposlenosti i i dalje visoka inflacija dovode do toga da stanovnici Austrije ni u 2026. godini ne očekuju poboljšanje vlastite financijske situacije. Omjer pozitivnih i negativnih procjena na prijelazu 2025./2026. ostaje na minus sedam postotnih bodova.
Podsjetimo na stanje u gospodarstvu: klima u maloprodaji u godišnjem prosjeku 2025. poboljšala se tek neznatno, s minus šest postotnih bodova u 2024. na minus pet. Izgledi za prvo tromjesečje također su suzdržani, a saldo iznosi minus dvanaest postotnih bodova.
Prvi pokazatelji doduše upućuju na moguće poboljšanje gospodarske situacije, no rast cijena i dalje snažno opterećuje potrošače. U skladu s time, očekivanja maloprodaje za prvo tromjesečje nisu povoljnija nego prošle godine.
Međusobne blokade, ističe vodstvo instituta, čine kratkoročni gospodarski oporavak malo vjerojatnim. Trgovce se poziva da pošalju jasne i razumljive signale, poput stabilnosti cjenovnih strategija te pouzdanosti u kvaliteti ponude i usluga, kako bi se očekivanja postupno stabilizirala i ponovno izgradilo povjerenje, piše Heute.
