Dnevna kronika
Nezapamćena tragedija u Novom Sadu, urušio se krov kolodvora, najmanje 14 mrtvih
Najmanje osam osoba poginulo je u urušavanju krovne konstrukcije željezničkog kolodvora u Novom Sadu što je odmah otvorilo pitanje odgovornosti za tu neviđenu tragediju.
Nadstrešnica koja se urušila bila je izgrađena od stakla i metalnih šipki, s betonskim dijelom. Željeznički kolodvor u Novom Sadu, izgrađen 1964. godine po projektu arhitekta Imre Farkaša, nedavno je u kratkom roku čak dvaput renoviran i dvaput svečano otvaran. Posljednji put kolodvor je otvoren 5. srpnja ove godine.
Izvođač radova na rekonstrukciji kolodvora bio je kineski konzorcij China Railway International i China Communications Construction Company (CRIC&CCCC). No, Infrastruktura Željeznice Srbije (IŽS) priopćila je dva sata nakon nesreće da urušena nadstrešnica nije bila predmet rekonstrukcije, nego su radovi obuhvaćali “unutrašnjost kolodvora, krov i fasadu iznad i ispod nadstrešnice”, piše N1 Srbije.
Dvaput otvarani kolodvor
Rekonstrukcija kolodvora odvijala se u dvije faze, no niti u jednoj nije obnavljana nadstrešnica. N1 piše da je obnova kolodvora u Novom Sadu počela u listopadu 2021. godine, a kolodvor je prvi put svečano otvoren u jeku predizborne kampanje u ožujku 2022. godine. Na otvaranju su bili i srpski predsjednik Aleksandar Vučić i njegov mađarski kolega Viktor Orbán. Nedugo nakon toga, kolodvor je ponovno zatvoren radi radova, da bi u srpnju bio svečano otvoren po drugi put.
Cijeli je projekt obavijen velom tajne jer, iako su mediji to tražili, nisu uspjeli doznati detalje ugovora sklopljenog s kineskim tvrtkama, čak niti cijenu. Portal 021 tražio je ranije od Infrastrukture Željeznice Srbije i tamošnjeg Ministarstva graditeljstva podatke o ugovorima i cijeni radova, no iz ministarstva je stigao odgovor da kineski izvođači nisu suglasni s time da se takve informacije otkriju javnosti. Iz IŽS-a su pak odgovorili da je “riječ o širem ugovoru” koji obuhvaća i radove na dionici pruge Novi Sad–Subotica-granica s Mađarskom, koje su također izvodili kineske tvrtke.
Dnevna kronika
Krovopokrivač u Austriji pao na radnom mjestu
U Grazu je u petak ujutro krovopokrivač pao tijekom rada na betonski krov. 52-godišnjak je teško ozlijeđen.
Teška nesreća na poslu u Grazu! U 17. okrugu Graza, Puntigamu, krovopokrivač je u petak ujutro pao tijekom rada na betonski krov ispod. U nesreći je teško ozlijeđen 52-godišnjak. Policija je isključila prekršaj.
Događaju je svjedočila 43-godišnja prolaznica. Nakon pružene prve pomoći, Crveni križ je odvezao nesretnog radnika u Sveučilišnu bolnicu u Grazu. Tamo su ga operirali, no krovopokrivač je zbog teške ozljede i dalje životno ugrožen.
Dnevna kronika
Austrija: Teška ozljeda radnika na poslu
64-godišnji radnik teško je ozlijeđen u četvrtak u jednoj tvrtki za obradu drveta u Imstu u Tirolu.
Čovjek je pokušavao očistiti zastoj u stroju kada se unutar njega odlomila daska. Šipka mu je tada probila ruku, a druga podlakticu.
Prema navodima policije, unesrećeni se uspio dovući do radnog kolege koji je pokrenuo lanac spašavanja. S drvetom u tijelu prebačen je u bolnicu. Njegovo stanje trenutno nije poznato, no ozljeda je ozbiljnije prirode.
Dnevna kronika
Bečka telefonska linija za borbu protiv kiberkriminala
Kibernetički kriminal u austrijskoj je prijestolnici sve češća pojava. Iz tog je razloga Grad Beč prije dvije godine uspostavio telefonsku liniju za pomoć u borbi protiv kibernetičkog kriminala.
Grad Beč već se dvije godine brine da žrtve kibernetičkog kriminala ne budu prepuštene same sebi. Telefonska linija za pomoć čak je 2.080 puta građanima dala savjet kako da u ovakvoj situaciji postupe te ih uputila na službe koje će im moći pružiti odgovarajuću vrstu pomoći i podrške. Linija građanima stoji na raspolaganju svakim radnim danom od 7.30 do 17 sati. Pored toga, austrijska metropola građanima savjetuje da u slučaju bilo kakve sumnje odmah obavijeste i policiju.
Za liniju je zadužena Bečka služba za građane. Zaposlenici pozivnog centra nude prvu ruku pomoći, no zbog složenosti problema ne nude savjete tehničke ili pravne prirode, već pozivatelja, ako je to potrebno, upućuju na adrese na kojima će dobiti daljnju odgovarajuću stručnu pomoć. Neke od adresa uključuju Ured pučkog pravobranitelja za internet te Ured za zaštitu potrošača Bečke radničke komore.
Svaki se poziv detaljno analizira, pa je moguće dobiti uvid u najučestalije povode za poziv. Glavni razlog poziva su internetske prijevare, a samo je ove godine, zahvaljujući telefonskoj liniji za pomoć, prijavljeno više od 1.000 slučajeva. U otprilike 55 posto slučajeva radilo se o lažnom savjetovanju koje je rezultiralo gubitkom novčanih sredstava ili podataka na internetu. Drugi najčešći razlog za poziv je pokušaj ucjene putem e-pošte, kao i phishing odnosno pokušaj krađe osjetljivih osobnih podataka također najčešće putem e-pošte. Ostali pozivi uglavnom se tiču zaštite podataka i zlonamjernih softvera.
U današnje digitalno doba ljudi su nažalost sve češće mete ove vrste prevaranta. Uspostavom telefonske linije za pomoć, Beč značajno doprinosi borbi protiv prijevara u digitalnom prostoru. Telefonska je linija brza i efikasna, i ono najvažnije, besplatna.
