Austrija
Ne stišava se buka nakon sto je pas na smrt izgrizao ženu
Nakon smrtonosnih ugriza američkog stafordskog terijera u Naarnu (okrug Perg), svi psi koji su se još držali na posjedu odvedeni su u utorak kasno navečer. Nakon dugih razgovora, partner vlasnika psa dobrovoljno je pristao dati četiri ostale rasplodne životinje i leglo štenaca, priopćio je općinski ured.
Muški pas koji je u ponedjeljak ujutro nasmrt ugrizao ženu na zemljanoj stazi eutanaziran je u ponedjeljak. Zajednica je osjetila olakšanje jer se sada (za sada) odustalo od uzgoja na imanju. Ovo je važan doprinos pružanju osjećaja sigurnosti susjedima. To se također odnosi na malo dijete koje živi s parom.
U policijskom tiskovnom uredu u srijedu ujutro nisu znali može li se sada ispitati 37-godišnji uzgajivač, koji je ozlijeđen dok je pokušavao odvući životinju od 60-godišnjakinje te je prevezen u Sveučilišnu bolnicu u Linzu. Još uvijek ima pitanja o točnom tijeku događaja, a istraga o ubojstvu iz nehaja protiv vlasnika još je u tijeku. Američki Staffordshire – koji je u nekim saveznim državama naveden kao pas s posebnim propisima o držanju – vjerojatno je bio na uzici, ali nije nosio brnjicu, koja u Gornjoj Austriji nije obavezna.
Državni savjetnik odgovoran za zaštitu životinja, Michael Lindner (SPÖ), u međuvremenu je objavio da je u četvrtak po prvi put sazvao radnu skupinu za ocjenu gornjoaustrijskog zakon o držanju pasa. I prije sastanka istaknuo je da će tražiti vanjska vještačenja “kako ne bi bilo brzih odluka”. Zabrinjava ga “stručna procjena” o mogućem pooštravanju pitanja uvjeta nošenja povodca i brnjica na javnim mjestima te proširenja uvjeta školovanja prije kupnje psa.
Trenutačno svi budući vlasnici pasa u Gornjoj Austriji moraju završiti šestosatni tečaj znanja. Također je važno ispitati može li se i kako proširiti propise “prema kriterijima kao što su snaga ugriza, tjelesna težina ili veličina tijela”, rekao je Lindner, navodeći popis pitanja za radnu skupinu.
Ministrica pravosuđa Alma Zadić (Zeleni) istaknula je u srijedu na marginama konferencije za novinare u Beču da je Ministarstvo socijalne skrbi već 2018. nakon smrtonosnog ugriza psa u Beču pokušalo pronaći jedinstvene propise u cijeloj Austriji. To nije bilo uspješno. Ministar socijalne zaštite i zdravstva Johannes Rauch odgovoran je za zaštitu životinja. “Bilo bi potrebno da postoji jedinstvena regulativa”, rekao je Zadić.
Austrija
Ranije od planiranog: U travnju se održavaju novi izbori u Beču
Sljedeći državni izbori održat će se u Beču i to ranije nego što je prvotno planirano. SPÖ i NEOS, koji su u koaliciji od 2020., u petak su najavili da će se izbori održati 27. travnja.
Prema planu, sljedeći izbori u Beču bili su zakazani za jesen. Međutim, s obzirom na domaću političku situaciju i mogući kancelarski položaj čelnika FPÖ-a Herberta Kickla, odlučeno je da se datum pomakne ranije.
Koalicija je tvrdila da želi poštedjeti građane Beča višemjesečne izborne kampanje. U najmanjoj, ali najmnogoljudnijoj saveznoj državi karte će se relativno brzo promiješati, i to na više razina. Donijet će se odluka o sastavu novog pokrajinskog parlamenta ili općinskog vijeća. No glasat će se i o okružnim vijećima.
SPÖ pod vođom stranke i gradonačelnikom Michaelom Ludwigom sada vlada s NEOS-om više od četiri godine. Njegov šef, Christoph Wiederkehr, dogradonačelnik je i gradski vijećnik. Odgovoran je za obrazovanje, integraciju i mlade. Odnos se smatra dobrim – unatoč nedavnim događajima.
Austrija
Posljednja prilika za klima bonus: Tko ima pravo na isplatu novca
Unatoč planiranom ukidanju klimatskog bonusa, mnogi stanovnici Austrije još uvijek mogu imati koristi od konačne isplate do 290 eura. Saznajte tko ispunjava uvjete i kako još uvijek možete dobiti bonus.
Prema aktualnim planovima štednje FPÖ-a i ÖVP-a, klimatski bi bonus od ove godine trebao biti prošlost. Mjera, koja je još u koalicijskim pregovorima i još nije odlučena, do kraja 2025. trebala bi donijeti oko dvije milijarde eura uštede u proračunu.
Međutim, još uvijek slijedi važan val isplata za tekuću godinu. Osobe koje nisu ispunile uvjete do 2. srpnja 2024. dobit će isplatu od veljače 2025. To se uglavnom odnosi na osobe koje su se odselile, pridošlice i novorođenčad.
Iznos isplate za odrasle je između 145 i 290 eura, djeca dobivaju polovicu. Točan iznos ovisi o mjestu stanovanja.
Deseci tisuća ljudi još nisu preuzeli pisma o klimatskim bonusima. Ukupno do 20 milijuna eura čeka svoje prave primatelje. Naknadno plaćanje moguće je do tri godine retroaktivno. Pogođeni mogu kontaktirati institucije na klimabonus.gv.at kako bi im se novac prebacio na račun.
Austrija
Novo istraživanje: Prosječna plaća u Austriji 49.121 bruto godišnje
U usporedbi saveznih pokrajina najviše zarađuju Bečani i stanovnici Vorarlberga. Razlika u primanjima muškaraca i žena vidljiva je i u sadašnjoj provjeri plaća.
Zaposleni stanovnici Austrije u prosjeku godišnje zarade 49.121 euro bruto, no plaće se razlikuju po saveznim državama. Rezultat je to procjene platforme za ocjenjivanje poslodavaca kununu koja je analizirala 181.000 podataka o plaćama iz 2023. i 2024. godine.
Prema studiji, najveće prosječne plaće imaju Bečani od 51.127 eura i stanovnici Vorarlberga 51.094 eura, dok Gradišćani primaju samo 45.019 eura.
Što se tiče 10 najvećih gradova u Austriji, Linz je sa 51.278 ispred Beča, Dornbirna, Graza i Welsa. St. Pölten, Salzburg i Villach su u sredini terena, dok su plaće u Innsbrucku i Klagenfurtu najniže u ovoj usporedbi.
U analizi postaje jasan i jaz između primanja muškaraca i žena. Prema studiji, žene u prosjeku godišnje zarade 43.599 eura, što je 8.839 eura manje od muških kolega koji zarade 52.438 eura. Razlika se potvrđuje i kad se pogledaju platne liste kadrovski odgovornih djelatnika: tu je razlika među spolovima čak i viših 24 posto. Sve u svemu, menadžeri zarađuju u prosjeku 58.818 eura godišnje.
“Naše brojke pokazuju da još uvijek nema jednakosti plaća na austrijskom tržištu rada. To se odnosi na usporedbu među spolovima, ali i na regionalnu usporedbu. Ključni razlog za to je stalni nedostatak transparentnosti plaća, što značajno košta zaposlenik”, izjavila je šefica kununua Nina Zimmermann u priopćenju za javnost u ponedjeljak.
Također postoje jasne razlike između profesija i industrija. Najviše zarađuju ljudi s titulom “profesor” – 90.027 eura bruto godišnje, a slijede ih voditelji poslovnih jedinica (84.439 eura) i liječnici (84.352 eura). Ostali koji najviše zarađuju uključuju softverske arhitekte, privatne bankare i porezne savjetnike. Sektorski gledano, prednjače IT sektor i bankarski sektor.
Studija je uzela u obzir podatke o plaćama stalno zaposlenih. U ocjenjivanje nisu uključeni zaposlenici na određeno vrijeme ili pripravnici.
