Predsjednik Sabora, Gordan Jandroković, primio je 5. kolovoza poziv s nepoznatog broja, a osoba s druge strane mu je iznijela niz pogrda. Nakon toga ga je pokušao još nekoliko puta nazvati.

Jandroković, koji je kao predsjednik Sabora štićena osoba prve kategorije, o tome je obavijestio svoje osiguranje. Osiguranje je potom reagiralo tako da je alarmiralo lokalnu policiju koja je utvrdila vlasnika broja s kojeg je bio poziv i stupila s njime u kontakt, piše Jutarnji list.

Tako glasi objašnjenje koje je Jutarnji dobio iz policije o povodu i načinu njihove reakcije nakon što je Toni Beroš s Hvara nazvao Jandrokovića i pozdravio ga s “gospodine Njonjo”. Beroš tvrdi da mu je Jandroković odmah počeo psovati, a uskoro ga je posjetila i policija.

Od osobe bliske Jandrokoviću, koja je također upućena u slučaj, kaže se kako predsjednik Sabora nije od svojeg osiguranja tražio nikakvu intervenciju jer smatra da je njihov posao da sami procijene kako treba postupati.

– Jandroković nije prijavljivao prijetnje, nego je samo svome osiguranju kazao što se dogodilo. Jednako tako postupa kada naiđe na neugodan sadržaj koji mu je upućen na društvenim mrežama ili mailom – kaže osoba iz njegovog bliskog kruga.

U policiji uvjeravaju da je postupanje osiguranja, a potom lokalne policije na Hvaru koja se javila Toniju Berošu, osobi koja je za Novi list potvrdila da je zvala Jandrokovića i pozdravila ga s “gospodine Njonjo”, uobičajeno kada se radi o uznemiravanju štićene osobe.

– Morate provjeriti koji je motiv za pozivanje štićene osobe najvišeg ranga i njeno uznemiravanje, – neslužbeno nam kaže sugovornik iz policije i dodaje kako je Toni Beroš već ranije imao posla s policijom, odnosno da je bio prijavljivan nekoliko puta zbog različitih izgreda.

Iz policije su se oglasili službenim priopćenjem u kojem pojašnjavaju sigurnosni protokol postupanja kada su u pitanju štićene osobe i pozivi zaprimljeni s anonimnog broja.

– Radi se o standardnom sigurnosnom protokolu kad su u pitanju štićene osobe te napominjemo da štićena osoba ne može ni na koji način utjecati na sigurnosne protokole, odnosno utjecati na postupanje ili nepostupanje policije, kažu iz policije.

– Tako u skladu sa sigurnosnim procedurama koje se provode prilikom provođenja mjera osiguranja i zaštite štićenih osoba, objekata i prostora, policija obavlja sigurnosni pregled svih poštanskih pošiljki koje se unose u štićene objekte i prostore, a štićene osobe dužne su prijaviti svu komunikaciju upućenu prema njima s nepoznatih brojeva telefona, nepoznatih adresa elektroničke pošte i općenito iz nepoznatih komunikacijskih izvora. Nakon što se provede prethodno navedena procedura, nadležne stručne službe poduzimaju mjere i aktivnosti iz svog djelokruga rada s ciljem utvrđivanja mogućeg ugrožavanja štićene osobe, poručuju iz policije, prenosi Jutarnji.