Austrija
U Austriji uočen azijski stršljen, ako ih vidite – prijavite
Nakon viđenja azijskog stršljena (Vespa velutina) u Salzburgu, Bee Austria i poljoprivredne komore sada su započele novi nadzor diljem Austrije kao dio službe upozorenja.
Ovaj grabežljivi kukac, štetan za pčele, posebno zabrinjava domaće voćare i vinogradare. Godine 2004. vrsta stršljena Vespa velutina slučajno je unesena u Francusku iz srednje i istočne Azije. Ondje je u mnogim regijama prouzročio veliku štetu pčelinjim zajednicama, upozorila je Bee Austria u emisiji u petak. Od tada su se životinje proširile diljem Europe, a sada vjerojatno iu Austriji.
Ikona citata
Suzbijanje velutine stoga je od velike važnosti kako bi se štete za okoliš, pčelarstvo i druge sektore poljoprivredne proizvodnje poput povrtlarstva i voćarstva svele na najmanju moguću mjeru.
Invazivne strane vrste jedna su od najvećih prijetnji bioraznolikosti i povezanim uslugama ekosustava. Rizici koje takve vrste predstavljaju mogu se povećati zbog povećanja globalne trgovine, prometa, turizma i klimatskih promjena, navodi se. „Suzbijanje velutine stoga je od velike važnosti kako bi se smanjila šteta za okoliš, pčelarsku industriju i druge sektore poljoprivredne proizvodnje poput povrtlarstva i voćarstva“, istaknuo je u drugoj emisiji predsjednik Austrijske poljoprivredne komore Josef Moosbrugger.
Prema Uredbi EU 1143/2014 o postupanju sa stranim vrstama, Vespa velutina također se mora suzbiti. Federalno ministarstvo zaštite klime, okoliša, energije, mobilnosti, inovacija i tehnologije nadležno je na saveznoj razini. Na državnoj razini odgovorni su odjeli državnih ureda.
U kolovozu 2023. prva su potvrđena viđenja azijskog stršljena u Bavarskoj i Mađarskoj u blizini granice s Austrijom, izvijestila je Poljoprivredna komora (LK). Kako navodi Bee Austria, od prošle godine intenzivno radi na tom pitanju i predstavila je koncept kontrole koji je, između ostalog, razvijen kroz intenzivnu razmjenu ideja sa stručnjacima iz AGES-a, Savezne agencije za okoliš i saveznih država.
Prijavite opažanja
Glavna zadaća pčelarstva bit će praćenje, odnosno prijavljivanje opažanja pojedinih životinja i gnijezda. Drugi se ljudi također mogu registrirati na platformi i tamo prijaviti opažanja. Tamo se mogu učitati slike pametnog telefona i odrediti lokacija. Ako se doista radi o Vespi velutini, bit će poslana prijava nadležnom državnom tijelu.
Austrija
U austrijskim bolnicama sve više osoblja iz stranih zemalja, raste broj državljana BiH i Hrvatske
U Gornju Austriju dosad je stiglo oko 190 medicinskih sestara s Filipina, a volonteri bi im trebali olakšati početak.
Specijalisti drugih nacionalnosti postali su neizostavan dio zdravstvenog sustava. Nijemci su najveća skupina, no među zaposlenicima domaćih bolnica ima i drugih nacionalnosti. Novi projekt sada je namijenjen olakšavanju integracije Filipinaca.
Od proljeća 2023. Gornja Austrija ulaže intenzivne napore da dovede medicinsko osoblje s Filipina u naše bolničke ustanove. Od tada je gotovo 190 kvalificiranih radnika došlo u regiju iznad Ennsa. Ovdje ih je još uvijek zaposleno gotovo 180, podaci su Odjela za integracije. Za usporedbu: Državni ured za reviziju je prije dvije godine izračunao da će Gornjoj Austriji do 2030. trebati oko 9550 dodatnih medicinskih sestara.
Kako bi se olakšala integracija hitno potrebnog osoblja iz inozemstva, država je naručila projekt: volonteri trebaju podržati novopridošlo medicinsko osoblje. “Bilo da se radi o kontaktima s vlastima, pridruživanju grupi ili jednostavno za pitanja”, kaže Andrea Mayrwöger, zamjenica glavnog direktora udruge “füruns”, koja vodi program.
Već su se javila 22 volontera koji bi htjeli pomoći Filipincima kao “prijatelji”. Cilj je do kraja godine pronaći 100 integracijskih asistenata za isto toliko medicinskog osoblja. “Da biste mogli zamisliti da ovdje imate budućnost, također morate biti povezani s društvom”, kaže Mayrwöger.
Dok specijalisti s Filipina uglavnom rade u domovima, neizostavan dio bolnica postalo je i strano osoblje. U šest klinika OÖ Gesundheitsholdinga, najvećeg bolničkog operatera u državi, 475 od 7449 medicinskog osoblja nema austrijsko državljanstvo – to je oko šest posto.
Najviše ih dolazi iz Njemačke (140), zatim iz BiH (42), Hrvatske i Rumunjske (po 33) te Češke (31). Među liječnicima gotovo svaki peti (17 posto) dolazi iz inozemstva. U ostalim bolnicama taj broj je nešto manji. Na klinici Wels-Grieskirchen, primjerice, radi 611 liječnika – od kojih 13 posto ima strano državljanstvo.
Austrija
Austrija bi mogla povećati ograničenje na autocestama na 150 km/h
Prema izvješćima, ÖVP i FPÖ trenutačno pregovaraju o uvođenju ograničenja brzine od 150 km/h na autocestama. To bi imalo mnoge negativne posljedice, upozorila je organizacija za mobilnost VCÖ (Austrijski prometni klub).
U usporedbi sa 130 km/h, emisija CO2 povećava se u prosjeku za 19 posto. Emisije fine prašine i dušikovih oksida također bi se povećale. Tome se dodaje povećana potrošnja goriva, prometna buka i povećan rizik od nesreća, upozorio je VCÖ u priopćenju za javnost u srijedu.
Auto koji troši 6,5 litara na 100 kilometara pri 130 km/h prosječno sagorijeva 7,7 litara pri 150 km/h. Ako češće ubrzavate nakon kočenja, potrošnja goriva se još više povećava. Veće razlike u brzini i češći manevri kočenja pogoršavaju protočnost prometa i povećavaju rizik od zastoja.
Prema VCÖ-u, zaustavni put, koji se sastoji od vremena reakcije i puta kočenja, značajno se povećava. Dok se automobil koji se kreće brzinom od 130 km/h na suhoj cesti i s vremenom reakcije na kočenje u nuždi od 0,8 sekundi zaustavlja nakon 73 metra, automobil koji vozi brzinom od 150 km/h pod istim uvjetima i dalje ima brzinu od 122 km /h nakon 73 metra.
“Cijena za uštedu vremena, koja će u praksi biti znatno manja nego u teoriji, bila bi visoka: veća potrošnja goriva, veća prometna buka za stanovnike, više štetnih zagađivača, povećana emisija CO2 i, zbog znatno dužeg zaustavnog puta, povećan rizik od nesreća”, rekao je Michael Schwendinger iz VCÖ-a.
Trenutačno ograničenje brzine za automobile, karavane i kamione do 3,5 tone na austrijskim autocestama je 130 km/h. Niža ograničenja brzine vrijede noću na tzv. tranzitnim autocestama i s prikolicom. Organizacije za zaštitu okoliša stalno pozivaju na ograničenje brzine od 100 km/h.
Austrija
U Austriji se prodavali kebabi iz ilegalne mesnice, vlasti i dalje šute
U Favoritenu je otkrivena ilegalna mesnica. I dalje nema informacija o tome koji su restorani bili opskrbljivani iz te mesnice. Vlasti šute, a potrošači nemaju pojma.
Skandal oko bečkih kebaba izaziva veliku pometnju: nakon racije u ilegalnoj mesnici u bečkoj četvrti Favoriten, vlasti su identificirale nekoliko objekata koji su bili opskrbljeni robom. Istrage koje su u tijeku imaju za cilj razjasniti je li meso bilo jestivo ili ne. No, dok potrošači čekaju odgovore, vlasti šute – pokazalo je nekoliko upita “Heute”.
Uvjeti u ilegalnom proizvodnom pogonu bili su skandalozni: umjesto drva, piletina i govedina prerađivali su se u staroj stolariji – nerashlađeni, skladišteni na podu i odmrzani toplotnim pištoljem. Zaplijenjeno je i uništeno na stotine kilograma mesa.
Iako je već uzeto nekoliko uzoraka iz pogođenih objekata, ostaje nejasno gdje je točno meso završilo. “Iz razloga zaštite podataka, ne možemo vam dati nikakve informacije o pogođenim objektima”, rekao je glasnogovornik skupine za hitne mjere za “Heute”. No, uvjeravaju nas: “Zdravlje potrošača naš je glavni prioritet.”
Istrage su još u tijeku, a rezultati se očekuju uskoro. Međutim, AGES (Agencija za zdravlje i sigurnost hrane) naglašava: “Nemamo zakonske ovlasti objavljivati rezultate testova, nazive tvrtki ili upozorenja – to je odgovornost nadležnih za hranu.”
Dok se uzorci procjenjuju, neizvjesnost ostaje. Slučaj podsjeća na skandal oko kebaba u Koruškoj, u kojem se čovjek teško razbolio i kasnije umro nakon što je pojeo kontaminirano meso.
