Ekonomija
Najamnine u godinu dana porasle za čak 8,1 posto
Najamnine u Austriji ponovno su porasle ovog proljeća. U drugom tromjesečju 2023. prosječno je trebalo platiti 9,3 eura po četvornom metru s operativnim troškovima. To je 8,1 posto više nego godinu prije. Nedavno povećanje prvenstveno je posljedica povećanja najamnine izazvanog visokom inflacijom.
Prosječna najamnina bez operativnih troškova iznosila je 7,0 eura po četvornom metru mjesečno u drugom tromjesečju 2023., što znači da je porast cijena tijekom godine iznosio 11,1 posto. Prosječni troškovi poslovanja u drugom tromjesečju ove godine iznosili su 158,60 eura po stanu ili 2,40 eura po četvornom metru.
Najam bez operativnih troškova (neto najam) iznosio je 467,50 eura po glavnom stanu za najam. Troškovi najma ekstrapolirani su na 1,75 milijuna glavnih stanova za iznajmljivanje u Austriji, pokazuju podaci Statističkog zavoda Austrije objavljeni u četvrtak. “Povećanje je prvenstveno posljedica povećanja najamnine povezanog s inflacijom zbog klauzula o zaštiti vrijednosti u ugovoru o najmu i povećanja referentnih najamnina”, objasnio je generalni direktor Statističkog zavoda Austrije Tobias Thomas.
Od 1,75 milijuna glavnih stanova za iznajmljivanje, svaki četvrti se privatno iznajmljuje u novim zgradama. Najamninu za te stanove slobodno određuje tržište i obično je vezana uz klauzule zaštite vrijednosti. Ako inflacija poraste iznad zadane vrijednosti, automatski se povećava i najamnina.
Privatni stanovi za iznajmljivanje u novogradnji imaju najveću neto najamninu od 9,40 eura po četvornom metru i najveći porast u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine. Neto najam u ovom segmentu porastao je za 11,9 posto.
Nešto manji porast od 11,6 posto zabilježen je kod privatnih stanova za glavni najam u starogradnji. Svaki peti stan za glavni najam je stan u starogradnji koji se iznajmljuje privatno. Kategorija i smjernice zakupnine također spadaju u ovu kategoriju. Prosječna tamošnja neto najamnina u drugom tromjesečju 2023. iznosila je 7,70 eura po četvornom metru.
Gotovo 40 posto glavnih stanova za iznajmljivanje su zadružni stanovi. Prosječna neto najamnina po četvornom metru za zadružne stanove iznosila je 5,80 eura u drugom tromjesečju 2023. godine i porasla je za 7,4 posto u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine. Kućanstva u općinskim stanovima imala su najnižu neto najamninu i najmanji porast u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine. Najamnina je u drugom kvartalu 2023. porasla sa 4,80 eura na 5,10 eura, odnosno za 6,3 posto.
Tek su krajem kolovoza ÖVP i Zeleni najavili ograničenje najamnine kako bi obuzdali povećanje. No, još je nejasno hoće li i kada doći, jer se zakon donosi kao ustavna odredba – pa je potreban i pristanak dijela oporbe.
Prema vladinim planovima, najamnine za starogradnju i kategorijske najamnine te neprofitne najamne i zadružne stanove moći će se povećati za najviše pet posto godišnje između 2024. i 2026. godine. Vicekancelar Werner Kogler (Zeleni) govorio je o 1,2 milijuna ugovora na koje se odnosi planirani limit najamnine. Prema udruzi stanara, oko 425.000 ugovora o najmu u Austriji nije obuhvaćeno ograničenjem jer se radi o ugovorima o najmu s besplatnim formiranjem glavne najamnine u nesubvencioniranim novim zgradama koje su izgrađene nakon sredine 1953. godine.
Oporba i udruge stanara posebno zamjeraju da ograničenje najamnine dolazi prekasno i strahuju da će imati malo učinka s obzirom na pad inflacije. Vlada se tome protivi ističući da je u osnovicu za izračun uračunata visoka inflacija. Bude li dovoljno oporbenih glasova za ustavnu većinu, o gornjoj visini najma moglo bi se odlučiti u listopadu.
Ekonomija
Prodaja IPhona na godišnjoj razini pala za 10 posto
Američka tehnološka grupa Apple u prošlom je tromjesečju ostvarila manju dobit, ali je premašila tržišna predviđanja. Prema jučerašnjim vlastitim informacijama, proizvođač iPhonea iz Kalifornije u prva je tri mjeseca ove godine ostvario dobit od 23,6 milijardi dolara (22 milijarde eura).
Prodaja je dakle iznosila 90,8 milijardi dolara. Oba su pad u usporedbi s prethodnom godinom, no ovo je bilo manje od očekivanog. Kompanija je objavila da je prodaja njezinog vodećeg iPhonea pala za deset posto na godišnjoj razini, s 51,3 milijarde dolara na 45,7 milijardi dolara.
Pad je bio očekivan s obzirom na sve veći pritisak iz Kine i sve veću konkurenciju iz Huaweija. Međutim, došlo je do porasta u uslužnom poslovanju, što uključuje, između ostalog, App Store i streaming usluge.
Apple je također najavio otkup dionica bez presedana u vrijednosti od 110 milijardi dolara. Šef Applea Tim Cook također je obećao skore objave u vezi s umjetnom inteligencijom. Dionice su u trgovanju izvan radnog vremena porasle za više od šest posto.
Apple već godinama koristi AI funkcije, uključujući i kamere svojih iPhonea. Međutim, kada je riječ o generativnoj umjetnoj inteligenciji, koja sama može generirati digitalni sadržaj, za tvrtku se kaže da zaostaje za pionirima kao što je izumitelj ChatGPT OpenAI u industriji.
Ekonomija
U Austriji sve više nezaposlenih, kriza prijeti u građevini
Sve slabiji industrijski i građevinski sektor i dalje opterećuju domaće tržište rada. Bez posla je krajem travnja bilo 11,1 posto više u odnosu na isti mjesec prošle godine. Kada se zbroje nezaposleni i polaznici AMS obuke, nezaposleno je 367.847 osoba (+36.691). Stopa nezaposlenosti porasla je za 0,6 postotnih bodova na 6,8 posto. Nezaposlenost raste od travnja 2023.
U Gornjoj Austriji (+17,5 posto), Štajerskoj (+13,3 posto) i Salzburgu (+11,3 posto) zabilježen je posebno snažan međugodišnji porast nezaposlenih osoba i sudionika obuke.
Nezaposlenost je porasla u svim saveznim državama. “Trenutačna veća nezaposlenost prvenstveno je rezultat stalnog izazovnog gospodarskog okruženja”, rekao je ministar rada Martin Kocher (ÖVP) na tiskovnoj konferenciji u četvrtak u Beču.
Ono što je “posebno pozitivno” je da je broj ljudi koji su još uvijek zaposleni na tržištu rada “još uvijek vrlo visok” i iznosi 3,92 milijuna, što je za 1000 ljudi više nego u istom mjesecu prošle godine. “Prvi pokazatelji upućuju na gospodarski oporavak, koji će se s malim zakašnjenjem osjetiti i na tržištu rada”, rekao je Kocher.
Slab gospodarski razvoj u Austriji primjetan je i na tržištu rada. Krajem travnja Zavod za tržište rada prijavio je gotovo 94.000 slobodnih radnih mjesta, što je smanjenje od oko 18 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.
Austrija
Austrija: 178.027 otvorenih radnih mjesta – evo gdje se traže radnici
Prema Job Monitoru, u Austriji je u travnju bilo 178.027 slobodnih radnih mjesta. Glavni tajnik Svjetske banke Egger vidi “dugoročni problem”.
Prema Monitoringu poslova Gospodarskog saveza, najviše slobodnih radnih mjesta ima u sektoru “Trgovina, logistika i transport”.
Gospodarska udruga Job Monitor u travnju je zabilježila 178.027 slobodnih radnih mjesta. Riječ je o smanjenju u odnosu na prethodni mjesec za 3,6 posto, odnosno za 6.784 radna mjesta. Međutim, još uvijek postoji ponovni porast u određenim područjima, primjerice u industriji turizma, ugostiteljstva i slobodnog vremena (+3,3 posto).
Ipak, stopa nezaposlenosti je porasla u odnosu na prethodnu godinu. Iako je nepopunjeno 178.027 radnih mjesta, u Austriji je i dalje 367.847 nezaposlenih, odnosno 6,8 posto stanovništva. Porast u odnosu na prethodnu godinu iznosi 0,6 postotnih bodova.
“Trenutačna veća nezaposlenost prvenstveno je rezultat kontinuiranog ekonomski izazovnog okruženja”, rekao je ÖVP-ov ministar rada Martin Kocher na tiskovnoj konferenciji u četvrtak u Beču.
Glavni tajnik Svjetske banke Kurt Egger vidi razvoj događaja na sljedeći način: “Čak i ako je broj slobodnih radnih mjesta ispod godišnjeg prosjeka 2023. i rekordne 2022. godine, vidimo da smo suočeni s dugoročnim problemom i idemo prema strukturnom problem.” Sukladno tome, nepopunjena radna mjesta bi “već rezultirala značajnim gubitkom stvaranja vrijednosti”.
Vodeći sektor je “Trgovina, logistika i transport” u kojem je otvoreno 33.167 radnih mjesta, a slijede “Ured, marketing, financije, pravo, sigurnost” (26.592 slobodnih radnih mjesta).
Ipak, maloprodaja također bilježi najveću postotnu razliku u odnosu na prethodni mjesec. Slobodnih radnih mjesta bilo je 8,23 posto manje.
Pripravnička mjesta također su nepopunjena
Osim općih natječaja Gospodarska udruga bilježi i natječaje za naukovanje u Austriji. Sukladno tome, ukupno je nepopunjeno 18.250 mjesta. Najviše slobodnih radnih mjesta ima u sektoru “strojarstvo, automobilska industrija, metal” (3.385).
Kao što je već spomenuto, zbog brojnih nedostajućih pozicija dolazi do značajnog gubitka dodane vrijednosti. Zato Egger sada poziva: “Stoga su nam potrebne hitne reforme tržišta rada kako bismo izbjegli slijepo upravljanje krizom s kojom se teško možemo nositi.”
