Austrija
Muhamed silovao djevojku, bacio ju u okno i gađao kamenjem – dobio dopust za “izlazak u grad”
Švedski mediji i korisnici društvenih mreža posljednjih su dana upozorili javnost na slučaj Muhameda Tahera Aminija, 45-godišnjeg afganistanskog azilanta koji je prije četiri godine osuđen na doživotni zatvor zbog teškog silovanja i pokušaja ubojstva, a kojem je nedavno odobren kratkotrajni izlazak iz zatvora.
Objave su potaknule raspravu o navodno povlaštenom tretmanu zatvorenika i mogućem riziku za javnu sigurnost. Međutim, švedske vlasti pojasnile su kako se ne radi o iznimci, već o standardnoj mjeri koja se primjenjuje na osobe koje služe vrlo duge zatvorske kazne, isključivo pod strogim nadzorom uniformiranih službenika zatvorskog sustava.
Prema pravomoćnoj sudskoj presudi, Amini je u proljeće 2022. godine u mjestu Norberg, u središnjoj Švedskoj, silovao mladu ženu s kojom se upoznao u azilantskom centru. Nakon toga ju je teško pretukao i gurnuo u rudarsko okno duboko oko 24 metra, s namjerom da je usmrti. Kada je shvatio da je preživjela pad, vratio se na mjesto događaja i na nju bacao kamenje i cigle.
Sud je utvrdio da između počinitelja i žrtve nije postojala romantična veza. Nakon upoznavanja, Amini ju je pozvao na vožnju automobilom i pokušao nagovoriti na brak, što je ona odbila. U trenutku počinjenja kaznenog djela već je imao izdan nalog za deportaciju.
Žrtva je u rudarskom oknu provela više od 24 sata, sve dok jedan prolaznik i njegovo dvoje djece nisu čuli njezine pozive u pomoć. Teško ozlijeđena, pothlađena i s višestrukim prijelomima, helikopterom je prevezena u bolnicu.
Okružni sud u Västmanlandu osudio je Aminija na doživotni zatvor, odredio njegovo protjerivanje iz Švedske u slučaju eventualnog puštanja na slobodu te mu naložio isplatu odštete u iznosu od 50.000 eura. Sud je u obrazloženju naveo kako je optuženi učinio sve što je bilo u njegovoj moći da dovrši ubojstvo, a da je žrtva preživjela isključivo zahvaljujući spletu okolnosti.
Unatoč težini kaznenog djela i procjeni zatvorske ustanove da postoji visok rizik od ponavljanja nasilja, Aminiju je odobren kratkotrajni izlazak iz zatvora u trajanju do četiri sata. Tijekom tog vremena može boraviti na javnim mjestima poput kafića, restorana ili trgovačkih centara, ali isključivo u pratnji uniformiranih službenika. Sličan izlazak odobren mu je i tijekom ljeta 2024. godine.
Ova mjera u švedskom zatvorskom sustavu poznata je kao „lufthålspermission“, odnosno dopuštenje za kratki boravak izvan zatvora radi smanjenja negativnih psiholoških i socijalnih posljedica dugotrajnog lišavanja slobode. Njezina svrha nije nagrada, već minimalna rehabilitacijska mjera u strogo kontroliranim uvjetima, koja se primjenjuje kada redoviti izlasci nisu mogući zbog sigurnosnih razloga.
Sličan oblik dopusta ranije je odobren i Mijailu Mijailoviću, osuđenom na doživotni zatvor zbog ubojstva švedske ministrice vanjskih poslova Anne Lindh 2003. godine. Iz Švedske službe za zatvorski sustav i probaciju navode kako je cilj ovakvih mjera smanjenje štetnih učinaka dugotrajne izolacije, uz istodobno očuvanje javne sigurnosti.
Slučaj Aminija ponovno je potaknuo raspravu u švedskoj javnosti o ravnoteži između rehabilitacije zatvorenika i zaštite građana, osobito kada je riječ o osobama osuđenima za najteža kaznena djela.
Foto: Ilustracija / Magnus
Beč
Policija u Beču uhitila Srbina i još dvije osobe zbog krađe bicikla
U bečkom okrugu Margareten policija je uhitila dvojicu muškaraca osumnjičenih za krađu bicikla, nakon što ih je pri počinjenju kaznenog djela uočio pažljiv svjedok i odmah obavijestio policiju.
Prema policijskim navodima, dvojica muškaraca koristila su kutnu brusilicu kako bi presjekla bravu na parkiranom biciklu, nakon čega su se pokušali udaljiti s mjesta događaja. Zahvaljujući brzoj potrazi policijski službenici su ih ubrzo locirali i zaustavili. Bicikl je u međuvremenu bio premješten u spremište, gdje su s njega već bili skinuti oba kotača i sjedalo. Na mjestu događaja pronađena je i prerezana brava. Uhićeni su 38-godišnji državljanin Rumunjske i 47-godišnji državljanin Ruske Federacije.
Samo nekoliko sati kasnije, oko 2.30 sati, policija je zaprimila novu dojavu o mogućoj krađi bicikla, ovaj put u 22. bečkom okrugu Donaustadt. Svjedokinja je prijavila muškarca koji se udaljavao na, kako se sumnja, ukradenom biciklu te je izjavila kako osumnjičenika prepoznaje iz ranijeg slučaja.
Policija je 26-godišnjeg državljanina Srbije zaustavila u Pogrelzstraße. U njegovoj blizini pronađen je ruksak s alatom za koji se sumnja da je korišten pri provalama i krađama, među ostalim rezačima metala, više brava za bicikle, pilom i kliještima. Prilikom pregleda osobe pronađena su i dva odvijača. Osumnjičenik je odbio dati iskaz. Kriminalističko istraživanje se nastavlja.
Beč
Beč: Traži se uklanjanje spomenika bivšem gradonačelniku
Aktivisti od gradskih vlasti u Beču traže trajno uklanjanje spomenika bivšeg bečkog gradonačelnika Karla Luegera koji je zbog svog antisemitizma bio uzor Adolfu Hitleru. „Preživjeli Holokasuta ne žele vraćanje spomenika Luegeru“, objavila je grupa „Aufstehn“ („Ustajte“) preko internetske platforme Bluesky, prenosi Hina.
Prije toga je i Udruga židovskih studenata u Austriji (JöH) priopćila kako je namjera gradskih vlasti u Beču da, nakon renoviranja, spomenik Karlu Luegeru vrati na isto mjesto „pljuska“ židovskoj zajednici u Austriji.
Spomenik transportiran zbog renovacije i čišćenja
Gradske vlasti Beča su u četvrtak transportirale spomenik Luegeru u radionicu zbog renovacije i čišćenja. Spomenik bi trebao biti vraćen na staro mjesto usprkos višestrukim protestima u prošlosti. Na godišnjicu sjećanja na holokaust 27. siječnja, nepoznati aktivisti su kip prekrili crnom tkaninom i zatražili njegovo trajno uklanjanje.
Gradske vlasti su priopćile kako će nakon vraćanja na staro mjesto skulptura Luegera biti postavljena nakošena. Koso postavljanje je dio umjetničkog projekta kojim se želi „trajno tematizirati antisemitizam“. Za projekt je izdvojeno pola milijuna eura.
Karl Lueger, koji je funkciju gradonačelnika Beča obnašao od 1897. do svoje smrti 1910., je bio deklarirani antisemit a Adolf Hitler ga je u svojoj knjizi „Mein Kampf“ naveo kao politički uzor.
Austrija
Austrija: Strašna nesreća na radu, više ozlijeđenih
Tijekom radova na spremniku sa solnom kiselinom u jutarnjim satima došlo je do teške nesreće na radu, u kojoj su ozlijeđena dvojica radnika. Jedan od njih zadobio je ozljede lica nakon što je došlo do nekontroliranog istjecanja kiseline.
Oko 9.30 sati trojica radnika obavljala su zamjenu ventila i ručnih zaklopki na spremniku sa solnom kiselinom. U tom trenutku 59-godišnji električar pokušao je putem upravljačke centrale aktivirati automatske zaklopke. Iz zasad neutvrđenih razloga aktiviran je pogrešan ventil, koji se otvorio.
Na tom je mjestu radio njegov 21-godišnji kolega, kada je iz cijevi iznenada iscurilo između 50 i 100 litara solne kiseline. Mladić je pogođen u području lica te je s ozljedama neutvrđenog stupnja prevezen u Klinički centar Klagenfurt.
U nesreći je ozlijeđen i 40-godišnji radnik, kojega je kiselina zahvatila u području nogu. I on je s ozljedama neutvrđenog stupnja prevezen u Klinički centar Klagenfurt.
Istekla solna kiselina zadržana je u za to predviđenom sabirnom bazenu, zbog čega nije došlo do ugrožavanja okoliša niti drugih osoba. Na mjestu događaja intervenirali su vatrogasci iz Brücka te nadležni inspektor rada. Policija provodi daljnju istragu o okolnostima nesreće, prenosi Heute.
