Austrija
Mödling: Policija privela 18 migranata
Policijska uprava Mödlinga je u nedjelju oko jedan sat iza ponoći privela 18 migranta nakon dojave građana kako se veća grupa ljudi kreće kroz Neudorfer Strasse. Nakon izlaska na teren policija je utvrdila kako se radi o ilegalnim imigrantima koji su po policijskom postupanju odmah zatražili azil. Većina migranata dolazi iz Sirije i Iraka.
Unatoč tome što je traje zaključavanje (lockdown) te što na granicama vrijedi stroži režim prelaska broj otkrivenih ilegalnih imigranata opet je u porastu. Austrijska policija samo je u veljači otkrila gotovo sto ilegalnih imigranata od kojih je većina po otkrivanju zatražila azil u Austriji.
Broj krijumčara ljudima uvelike se povećao prošle godine, a negdje je porast bio i za 185 posto u odnosu na 2019. godinu.
- Zatvara se poznata austrijska tvornica, pogođeno 450 zaposlenika
- Nove prijetnje bombom u Austriji: Zatvoreno nekoliko škola u St. Pöltenu
- Hrvati iz Austrije pred Božić darivali djecu Lovasa i Opatovca u Hrvatskoj
- Tisuće zaposlenika u Austriji može dobiti 3000 eura bonusa, on ovisi o poslodavcima
- Albanac u Austriji zaustavljen s 12 kilograma kokaina
Austrija
Zatvara se poznata austrijska tvornica, pogođeno 450 zaposlenika
Tvornica Schaeffler u Berndorfu (okrug Baden) bit će zatvorena, odlučio je nadzorni odbor u ponedjeljak poslijepodne. Zatvaranjem je pogođeno oko 450 zaposlenika. U ponedjeljak je plan tvrtke službeno odobrila većina nadzornog odbora, navodi Schaeffler.
Sada bi se pripremilo zatvaranje proizvodnog pogona u Berndorfu, a tada bi krenule konzultacije s radničkim vijećima. Još uvijek nije jasno kada će se tvornica konačno zatvoriti. Zatvaranjem je pogođeno ukupno 450 zaposlenika. Radničko vijeće nedavno je pozvalo na “odgovarajući socijalni plan” za njih.
“Tvrtka će ući u konstruktivan dijalog sa svim pogođenim zaposlenicima kako bi se iznašla adekvatna rješenja. Kadrovske mjere dogovaraju se u bliskoj suradnji s predstavnicima zaposlenika”, rekao je noe.ORF.at u odgovoru na zahtjev.
Na lokaciji u Berndorfu, Schaeffler proizvodi ležajeve kotača, module glavčina kotača i ležajeve prijenosa. Proizvodi, od kojih se većina prodaje u Europi, koriste se u teškim gospodarskim vozilima kao što su kamioni, traktori i građevinski strojevi. Međutim, prema Schaeffleru, ti bi sektori bili podložni jakim fluktuacijama u potražnji, koje bi, zbog relativno male veličine lokacije, bilo teško ili nemoguće ublažiti na pouzdan i ekonomski razuman način.
Osim toga, visoki troškovi materijala, energije i osoblja “nisu se mogli nadoknaditi daljnjim prilagodbama cijena od strane kupaca”, kaže Schaeffler. Lokacija bi stoga sve više gubila na konkurentnosti, posebice u usporedbi s azijskim konkurentima. Prema tvrtki, nedavni pokušaji su napravljeni da se poboljša struktura troškova kroz različite mjere kao što je optimizacija opskrbnih lanaca. Međutim, to nije bilo dovoljno uspješno i tvornica stoga “više nije bila konkurentna dugoročno”, kako Schaeffler objašnjava zatvaranje u Berndorfu.
Austrija
Tisuće zaposlenika u Austriji može dobiti 3000 eura bonusa, on ovisi o poslodavcima
Stotine tisuća zaposlenika još uvijek mogu imati koristi od bonusa ove godine. Bonus bez poreza može iznositi do 3000 eura.
Bonus za troškove života ili bonus zaposlenicima koji je uveden prije dvije godine, poslodavci mogu isplaćivati u iznosu do 3000 eura godišnje svim zaposlenicima bez poreza.
Od ove godine to je moguće samo ako je vezano uz “mjere za određivanje plaća”, poput kolektivnog ugovora. To je još moguće za stotine tisuća zaposlenika do kraja godine. Još uvijek možete dobiti bonus do 3.000 eura.
U industriji kartona i papira ove je godine zaposlenicima već isplaćeno 400 eura nagrade. Ti su iznosi u lipnju i listopadu na račun stigli u iznosima od po 200 eura.
Zaposlenici pošte također imaju koristi od “neto bonusa” od srpnja 2024.
Prema kolektivnom ugovoru za 2024. godinu zaposlenici u hotelijerstvu i ugostiteljstvu do kraja godine mogu dobiti nagradu zaposlenika od 3000 eura bez plaćanja poreza i carina. Poslodavac to mora dobrovoljno isplatiti u skladu s člankom 124b Z 447 lit a) EStG (BGBl I br. 200/2023). Potrebna regulativa uređena je dodatnim kolektivnim ugovorom koji vrijedi od 1. siječnja.
Zaposlenici u metalnoj industriji mogu do 31. prosinca 2024. također dobiti dodatak na troškove života ili bonus zaposlenika do 3.000 eura. I u ovom slučaju iznos se smatra oslobođenima poreza i carine.
Isplata mora “u načelu biti odobrena u istom iznosu” za sve zaposlenike u tvrtki. No, prema dodatnom kolektivnom ugovoru, “faktična su razlikovanja dopuštena”. U poduzećima s radničkim vijećem, bonus se može dogovoriti samo kroz ugovor o radu.
Kolektivni ugovor za zaposlene u privatnim obrazovnim ustanovama (BABE) za 2024. također predviđa mogućnost bonusa zaposlenika u ovoj djelatnosti do 750 eura. To se može isplatiti ako radite puno radno vrijeme – inače se mora izračunati pro rata. Ne odnosi se na pripravnike, slobodnjake i radnike u prijevozu.
No, tvrtke mogu isplaćivati i veće iznose ako se to jednako odnosi na sve zaposlenike. Osim toga, kolektivnim ugovorom uređena je nova jubilarna nagrada. Nakon 25, 30, 35, 40 i 45 godina radnog staža zaposlenici sada imaju pravo na isplatu bruto mjesečne plaće kao tzv. “jubilarnu nagradu”.
Zaposlenici banke također imaju mogućnost primanja dodatka na troškove života (“employee bonus”) do kraja godine. U tom slučaju ugovor o radničkom vijeću mora biti sklopljen i za društva s radničkim vijećem. Ako to nije slučaj, to se može zamijeniti ugovorom za sve zaposlenike.
Dodatni kolektivni ugovor za IT djelatnost za 2024. godinu daje i ovim poslodavcima odnosno tvrtkama mogućnost isplate bonusa svojim zaposlenicima. Uredba se također primjenjuje na sporazume radničkog vijeća ili druge sporazume sa zaposlenicima. Moguće su objektivne razlike u visini isplate, ali ciljna postignuća, učinak ili posebna opterećenja ne predstavljaju takvu razliku.
Zaposlenici liječnika i grupnih ordinacija u Beču također mogu dobiti do 2200 eura kao jednokratni iznos bez poreza i carine. Stalno zaposleni imaju pravo na oko jednu mjesečnu plaću ili 7,1 posto godišnje bruto plaće, najviše do 2200 eura. Za one zaposlenike koji su tek počeli raditi tijekom kalendarske godine, bonus se može isplatiti razmjerno.
Austrija
Austrija je u krizi, sljedećih godina morat će uvesti ozbiljne uštede
Austrija će sljedećih godina morati popuniti rupe u svom državnom proračunu. Razlog je slabo gospodarstvo u kombinaciji s povećanjem javne potrošnje. U godišnjem izvješću objavljenom u ponedjeljak, Fiskalno vijeće hitno upozorava na rastući državni dug ako se ne poduzmu protumjere. Preporuka je: “Konsolidacija bez tabua” – ali s oprezom.
Fiskalno vijeće očekuje “visoke proračunske deficite i naglo povećanje udjela duga tijekom cijele prognoze”, stoji u “Izvješću o javnim financijama 2023. do 2028.”, koje je predstavljeno na konferenciji za novinare u Beču. Javna potrošnja je naglo porasla zbog inflacije, “dok se zamah prihoda usporava”. Osim toga, trenutačna loša gospodarska situacija opterećuje javne financije.
Rezultat toga je da će proračunski deficit ove i sljedeće godine porasti na 3,9 odnosno 4,1 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Do 2028. godine minus će tada lagano pasti na 3,5 posto. Ove brojke i predviđeno povećanje javnog duga na 85 posto BDP-a do 2028. znatno su iznad gornje granice Ugovora iz Maastrichta od 3,0 posto za deficit i 60 posto BDP-a za ukupni dug.
Kako bi se izbjegla EU procedura deficita, postoji “velika potreba za konsolidacijom” od najmanje 6,3 milijarde eura u idućoj godini. Nužne su i mjere, bez obzira na zahtjeve EU, kako bi se osigurala buduća ulaganja i dugoročno stabilne financije, smatra Fiskalno vijeće, nekadašnji odbor za javni dug koji kontinuirano ocjenjuje razvoj javnih financija. Mjere štednje moraju biti popraćene “dugoročnim strukturnim mjerama”.
Bez sveobuhvatnog paketa konsolidacije, Europska komisija će Vijeću za ekonomska pitanja i financije (Ecofin) sredinom siječnja 2025. “preporučiti otvaranje postupka u slučaju prekomjernog deficita”, rekao je Christoph Badelt, predsjednik Fiskalnog vijeća. Kao rezultat visokog proračunskog deficita, udio duga kontinuirano će rasti sa 78,6 na 85,0 posto BDP-a do 2028. godine.
Pozitivni učinci visoke inflacije zadnje dvije godine na državni proračun, primjerice kroz veće prihode od poreza na dodanu vrijednost (PDV), “pretvaraju se u suprotnost od 2024. nadalje”, dok su rashodi naglo porasli, posebice za mirovine i plaće u javnom sektoru, isto vrijedi i za područja zdravstva i skrbi te financijskog izjednačavanja s državom i općinama. Očekivani rast BDP-a nije dovoljan da uspori rast udjela duga. Predviđena vrijednost od 85,0 posto u 2028. godini je 14,0 postotnih bodova viša od vrijednosti prije krize izazvane koronavirusom iz 2019. godine.
Općenito, to zahtijeva „visoke napore na strukturnoj konsolidaciji u godinama 2025. do 2028.“, koji, međutim, moraju biti što je moguće više u skladu s gospodarskom situacijom. Prema različitim izračunima, u ekstremnom bi slučaju 2028. trebalo uštedjeti 15,8 milijardi eura u odnosu na 2024. godinu. To zahtijeva “dalekosežan paket mjera” i na strani prihoda i na strani rashoda i “uravnotežen cjelokupni koncept”, navodi se u izvješću Fiskalnog vijeća na 114 stranica.
Važno je što ravnomjernije rasporediti teret među različitim skupinama stanovništva. Preduvjet za to je “temeljna spremnost za razgovor i kompromis ili za razbijanje tradicionalno zastalih pristupa”. Treba uzeti u obzir i napetu gospodarsku situaciju.
Kao popratnu mjeru Fiskalno vijeće hitno preporučuje strukturne reforme, primjerice u područjima obrazovanja, zdravstva i skrbi “kako bi se povećao potencijal učinkovitosti”, navodi se u izvješću, kao i daljnje povećanje efektivne dobi za odlazak u mirovinu ciljanim mjerama.
U osnovi, cilj preporučenih mjera mora biti stvaranje prostora za buduća ulaganja i minimiziranje rizika za državni proračun. Postoje izazovi koje treba prevladati kao što su jačanje konkurentnosti austrijskog gospodarstva, mjere za suzbijanje nedostatka kvalificiranih radnika, najširi mogući pristup obrazovanju i povećanje učinkovitosti u sektoru zdravstva i skrbi.
Na kraju, ali ne i najmanje važno, Fiskalno vijeće preporučuje “duboku procjenu sustava financiranja” kako bi se pronašle mogućnosti uštede.