Hrvatska
Markotić: Očekujem tešku zimu s velikim brojem infekcija
Očekujemo teško razdoblje s velikim brojem inficiranih, time i velikim brojem ljudi koji će potražiti liječničku pomoć što će biti dodatno opterećenje za zdravstveni sustav, rekla je prof. Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti “Fran Mihaljević”, gostujući u središnjem Dnevniku HTV-a.
Rekla je kako je Klinika “Fran Mihaljević” puna gotovo dva mjeseca. “Povećava se napetost jer je pritisak sve veći s brojem bolesnika, barem onih koji traže pregled ako nemamo mjesta za hospitalizaciju. Svaki krevet je dragocjen. Činjenica je da dolaze sve teži bolesnici. Osobito je teško u intenzivnoj koja je puna teških bolesnika”, rekla je Markotić.
Posebno zabrinjava smrt mladih ljudi bez komorbiditeta. “Kako idemo s većim brojevima tako se virus brzo širi među mlađom i srednjom populacijom koja je radno aktivna, kreće se, još uvijek nije dovoljno osvijestila da se treba pridržavati svih epidemioloških mjera i da je važno za tu populaciju da se cijepi”, rekla je Markotić.
Od idućeg tjedna u Hrvatskoj u državnim i javnim službama kreće primjena COVID potvrda. “Jasno je da je puno veći rizik kod onih koji su necijepljeni, da će biti inficirani, da će imati veći potencijal širenja bolesti. Niti jedna od mjera neće sama riješiti situaciju, niti COVID potvrde, niti cijepljenje, niti epidemiološke mjere, niti lijekovi, ali sve to zajedno može pomoći i naravno disciplina cjelokupnog stanovništva, kakvu vidimo u Danskoj ili Portugalu, može dovesti do toga da brojevi ne budu visoki, a posljedično s time da ne bude puno umrlih i puno teško bolesnih”, izjavila je Markotić.
Jučer rekordan broj cijepljenih u Hrvatskoj, od čega gotovo 17 tisuća ljudi koji su se cijepili prvom dozom. Moraju li se svejedno testirati dok im ne prođe 22 dana od prve doze? “To je izvrsna vijest i nadam se da će biti tri četiri puta više takvih dnevno, tako da čim prije dođemo do brojeva koji će omogućiti da počne padati ovaj val. Ljudi samim tim što su se cijepili taj dan nisu zaštićeni, treba proći barem tri tjedna da se prva zaštita dostigne, a onda i docjepljivanje drugom dozom ako se radi o mRNA cjepivima. Da, za njih će se odnositi sve one mjere dok ne razviju potpunu imunost”, pojasnila je Markotić.
EMA je objavila da je odobrila dva lijeka na osnovi protutijela. “Jako je važno da su ta neutralizacijska antitijela odobrena, time i mogućnost da u ranoj fazi bolest zaustavi ili barem smanji njena težina kod rizičnih osoba, a isto tako oni koji su rizični, a eksponirani virusu, mogu se zaštititi. To su skupi lijekovi, ne mogu se proizvesti u ogromnim veličinama da bi bilo dostupno, ali to je izvrsna vijest i mogućnost da se za početak najrizičniji počnu štititi”, rekla je Markotić.
Švedska studija koja je proučavala učinkovitost i dugotrajnost cjepiva je kazala da nakon otprilike šest mjeseci zaštita od zaraze ipak slabi. Markotić je rekla kako vjeruje da se radi na daljnjim modifikacijama cjepiva. “To je respiratorni virus. Nije preveliko iznenađenje da ta imunost ne traje godinama kao za neke druge viruse. S druge strane, s obzirom na to da virus mutira, vjerujem da će proizvođači prilagođavati buduća cjepiva onim varijantama koje će kružiti u populaciji”, smatra Markotić.
Pojedini stručnjaci već upozoravaju na peti i šesti val koronavirusa. Markotić se nada da će ti crni valovi stati, ali naglašava da to ovisi o svima nama. “Moramo kao zajednica osvijestiti da se moramo što više cijepiti, pored toga pridržavati svih epidemioloških mjera, te cjelokupna znanstvena zajednica treba upotrijebiti sve da dalje razvija lijekove i druge mogućnosti koje će staviti virus pod kontrolu. Određeni optimizam imam. Ovo će biti teška jesen i zima za cijelu Europu, ali to će možda rezultirati velikim brojem onih koji će se cijepiti, a koji to dosad nisu, jedan dio će preboljeti – određena zaštita će biti. Sve prognoze su nezahvalne, ali moramo biti optimisti i vjerovati da ćemo ovome uspjeti stati u kraj”, zaključila je Markotić za Dnevnik HTV-a.
Hrvatska
Usporedio proizvode u Njemačkoj i Hrvatskoj, uslijedio je šok
U jeku bojkota trgovina koju je putem društvenih mreža inicirala potrošačka platforma “Halo, inspektore” te dok Vlada širi paket proizvoda s ograničenim cijenama, trgovce i trgovačke lance ponovno se proziva da su visokim maržama i raznim drugim nepoštenim praksama (poput zaokruživanja cijena naviše u vrijeme prelaska s kune na euro) lansirali cijene u nebo.
Najveću ljutnju potrošača izazivaju znatno niže cijene u susjednim zemljama, pogotovo u onim trgovačkim lancima koji posluju i ondje i ovdje.
Upravo je to jedno od najčešće postavljanih pitanja u posljednje vrijeme: Zašto su kod nas cijene više nego u istom trgovačkom lancu vani?
“I tu je inflacija ostavila svoje posljedice, međutim sve u okvirima do 20 posto poskupljenja. No, treba reći da se ovdje osnovica plaće svake godine korigira sukladno sa stopom godišnje inflacije iz protekle godine, tako da je građani praktički i ne osjete previše”, kazao nam je u uvodu.
I u Njemačkoj, barem u onom dijelu pokrajine Baden-Württemberg gdje on živi, naš nam sugovornik kaže kako u zadnje vrijeme uočava povećani oprez kupaca.
“Vidljivo je da u zadnje vrijeme kupci malo opreznije biraju dućane i više kupuju po akcijama. Isto tako, prije je bilo normalno da trgovine i parkinzi istih budu krcati svakodnevno u vremenu od 18 do 20 sati u tjednu, dok se zadnjih godina to vidno smanjilo, čak i više nego prepolovilo”, kaže Goran.
Potom se osvrnuo na trgovačke marže u kojima mnogi u Hrvatskoj vide razlog previsokim cijenama.
“Opće je poznato kako ovdje u Njemačkoj, ali i ostalim uređenim zemljama Europske unije, postoje uredbe i zakon o maržama te ne pada nikome na pamet da to krši. Marže su definirane u postocima – najniža i najviša – po skupinama proizvoda, po dobavljačima, preprodavačima i slično, tako da gotovo sve trgovine imaju iste startne pozicije, a i krajnje cijene u trgovinama se u konačnici mnogo ne razlikuju. Sve to kontrolira država preko porezne uprave i inspektorata. Pitam se zašto u Hrvatskoj ne urede cijene na sličan način. Ne vjerujem da vlastodršci u Hrvatskoj ne znaju navedene podatke iz EU-a”, govori naš sugovornik.
PDV u Njemačkoj, dodaje, dijeli se u dvije skupine.
“Pet posto je na hranu, prehrambene artikle i sve što je vezano za prehranu, i on se u mojem slučaju kod tjedne prosječne kupovine odnosi na 85-90 posto artikala. Drugi porez je 19 posto, a on se odnosi na tehničke stvari, alkoholna pića ili luksuzne proizvode koji nisu nužno neophodni za život”, objašnjava.
Za primjer je naveo cijene nekoliko proizvoda u Njemačkoj. Kaže kako dezodorans u spreju od 150 mililitara poznatijih marki, kakvih je u Hrvatskoj teško naći po cijeni ispod 4 eura, u Njemačkoj košta između 1,99 i 2,99 eura, a na akcijama i manje. A kilogram kave u zrnu, također ovisno o marki proizvođača, košta od 7 do najviše 15 eura. Goran se prisjeća kako je u Hrvatskoj prije desetak godina kilogram takve kave po veleprodajnoj cijeni, dakle bez PDV-a, koštao 165 kuna iliti današnjih 22 eura.
Za čuvene čokolade Milka koje u Njemačkoj ne dolaze pakirane po 80 i 270 grama kao u Hrvatskoj, nego samo od 100 i 300 grama, naš sugovornik ističe da tamo koštaju 1,99 i 3,89 eura te da im je do Nove godine cijena bila 80 centi niža.
“Treba spomenuti kako su ti proizvodi izuzetno kvalitetni, većinom originalnog, najčešće njemačkog porijekla, proizvedeni za zapadno tržište, dok se u Hrvatskoj najčešće prodaju proizvodi proizvedeni u trećim zemljama za istočnoeuropsko tržište. Treba vidjeti zašto čokolada Milka od 300 grama proizvedena u Njemačkoj košta ovdje 3,89 eura, a ona proizvedena u Rumunjskoj ili Bugarskoj u Hrvatskoj košta 4,79 eura”, napominje.
Naveo je još jedan primjer koji je uočio dolazeći u Hrvatsku.
“Kraš Napolitanke od 740 grama u velikim trgovačkim lancima u Hrvatskoj su prije godinu dana duži period koštale 4,29 eura, a na akcijama 3,59 eura. A ja sam ih u jednom malom dućanu na sjeveru Hrvatske u to isto vrijeme kupovao po redovnoj cijeni od 3,50 eura.”
Usput je dao i sljedeći izračun za koji smatra da objašnjava taj nesrazmjer.
Mali trgovac: nabavna cijena 1,40€ + 1,40€ (100% marža) = 2,80€ + 0,70€ (PDV 25%) = 3,50€
Trgovački centri: nabavna cijena 1,40€ + 2,03 € (145% marža) = 3,43€ + 0,86€ (PDV 25%) = 4,29€
“Pritom nisam ukalkulirao da trgovački lanci sigurno dobiju jeftiniju nabavnu cijenu zbog brojnosti i količine narudžbe pa njihova marža otprilike iznosi negdje oko 170 posto. Neshvatljivo mi je i nelogično da netko od trgovaca zaradi više na proizvodu od onoga tko ga je proizveo”, kaže.
Smatra da država ima aparate kao što su Državni inspektorat i Porezna uprava, da cijene stavi pod kontrolu, samo ako za to postoji volja.
Potaknut započetim bojkotom trgovina u Hrvatskoj za N1 javio se jedan čitatelj iz Njemačke – predstavio se kao Goran – koji već desetak godina živi u jednom mjestu pokraj Stuttgarta. Usporedio je tamošnju inflaciju i njene posljedice s ovom u Hrvatskoj.
Hrvatska
U Hrvatskoj danas opći bojkot svega:” Ne kupujemo ništa”
U Hrvatskoj je jučer počeo najavljeni tjedni bojkot trgovačkih lanaca Lidla, Eurospina i dm-a te triju proizvoda – Coca Cole i drugih gaziranih pića, vode u bocama i deterdženata za posuđe – na poziv platforme Halo, inspektore.
Danas je opći bojkot svega. Platforma Halo, inspektore, koja bojkote organizira, poziva potrošače da danas ne kupuju ništa nigdje.
“Jednodnevni bojkot. Svega. DANAS NE KUPUJEMO NIŠTA. Ni fizički ni online. Ne plaćamo ništa”, napisali su.
Rano jutros su se oglasili na Facebook stranici Halo, inspektore.
“DANAS OPĆI BOJKOT!
Divljanje s cijenama postalo je profiterstvo na grbi potrošača koji je ostao nezaštićen na vjetrometini pohlepe i neosjetljivosti. I rekli smo: dosta je”, napisali su.
“Nakon prvog bojkota hrvatskih potrošača 24. 1. 2025. pokazali smo da POTROŠAČ IMA MOĆ. Bili smo jedinstveni u zahtjevu: zaustavite divljanje cijena na hrvatskom tržištu!
Trgovci su taj petak izgubili – novac, a to je jedino što ih je moglo pokrenuti. Odjednom je u roku dva-tri dana moguće sniziti cijenu za stotine proizvoda. I najavljuju se daljnja sniženja. Znači – može se. Ima prostora”, pišu.
Hrvatska
U Hrvatskoj se nastavlja bojkot, građni pozvani na bojkot tri velika lanca
Na konferenciji za medije Facebook grupe “Halo, inspektore“ iza koje stoji Europski centar izvrsnosti potrošača odlučeno je kako se nastavlja bojkot koji je počeo prošli petak kada se uspješno motiviralo građane da cijeli dan ne kupuju u trgovinama. Prema izvještajima Porezne uprave, pad broja izdanih fiskalnih računa iznosio je preko 35 posto što je dovelo do toga da trgovine taj dan zjape prazne.
“Ovo su organizirani potrošači, a mi smo samo samo kanal“, rekao je na početku Josip Klemen, savjetnik potrošačke platforme koja je pokrenula spomenutu Facebook grupu. Pozivaju u petak, 31. siječnja, na opći bojkot potrošnje bez obzira radi li se o trgovinama, bankama ili benzinskim postajama. Od četvrtka najavljuju organizirani bojkot po tri trgovačka lanca i tri proizvoda. U prvom tjednu pozivaju na bojkot Lidla, Eurospina i DM-a. Tri proizvoda za koja su se odlučili su Coca Cola i srodna gazirana pića, flaširana voda i deterdženti.
Kod posljednje spomenutog posebno ističu kako su nezadovoljni smanjenjem količine proizvoda, a rastom cijene istog. Obratili su se i djelatnicima spomenutih lanaca: “Pozivamo blagajnice, vozače, sve radnike u trgovačkim centrima da nam se pridruže. Usporite taj dan rad – ako ste na blagajni, usporite svoj rad. Mirnim prosvjedom i usporenim radom pokažite da ste uz nas. Ne želimo ugroziti vaša primanja. Ovo je poruka svima koji nisu poduzeli apsolutno ništa. Vjerujemo da možemo dočekati promjene i to je ono što želimo reći. Idemo u petak doslovno zaustaviti Hrvatsku – idemo reći ne, dosta nam je poskupljenja, želimo bolji život”, rekao je Kelemen.
Na pitanje zašto su se odlučili baš za ta tri lanca, Klemen je poručio kako su to odabrali potrošači jer su uočili da su cijene u tim trgovinama bitno skuplje u odnosu na susjedne zemlje.
You must be logged in to post a comment Login