Vijesti
Ljetno vijeće ministara: Austrijska vlada zacrtala planove za jesen
Austrijska vlada održala je ‘ljetno vijeće ministara’ u malenom Reichenau an der Raxu kako bi razgovarala i postigla konsenzus oko važnih tema. S obzirom na u posljednje vrijeme sve češće javne sporove oko pitanja poput pravosuđa i klime, danas je bilo potrebno pokazati solidarnost.
U fokusu razgovora osim pravosuđa i klimatskih promjena bila je i sve prisutna tema pandemije, ali i pitanja školstva, sigurnosti i poslovnog okruženja u Austriji.
“Na dobrom smo putu, ali bismo svakako voljeli da se više ljudi cijepi. Razlog je zapanjujuće jednostavan: Svi će se prije ili kasnije zaraziti.”, rekao je austrijski kancelar Sebastian Kurz, a s njim se složio i austrijski vicekancelar Werner Kogler (Zeleni). Kurz je poseban apel uputio mlađoj populaciji koju je pozvao da se cijepi protiv koronavirusa, posebno u svijetlu novog početka akademske, odnosno školske godine.
Vicekancelar Werner Kogler (Zeleni) rekao je na temu zaštite klime da se sada osjeća da će ozbiljne poplave dolaziti svake tri godine. “Glavni cilj je da Austrija do 2040. godine postane klimatski neutralna”, rekao je Kogler.
Poseban naglasak na nekoliko točaka
Austrijska vlada je na ljetnom vijeću ministara posebno razgovarala oko nekoliko važnih točki. Fokus na tim točkama bit će tijekom jeseni, a neke od točaka već su sadržane u tirkizno-zelenom programu.
Ekosocijalna reforma poreza jedna je od točaka koja su bile dio vladinog programa, a vlada se još jednom podsjetila na program u čijem se planu nalazi ‘ozelenjivanje’ poreznog sustava i rasterećenje malih i srednjih tvrtki te obitelji.
Vlada je još jednom potvrdila da je najvažniji cilj vraćanje ljudi na radna mjesta, pa će vladin fokus i dalje biti na tržištu rada. Osim tržišta rada, poseban fokus će i dalje biti na sveopćoj digitalizaciji, koja je već doživjela poticaj za vrijeme pandemije. Sada će ona biti nastavljena u školama, što će značiti i moderniziranje kurikuluma.
Ekonomski uspon treba iskoristiti za “održivu modernizaciju” zemlje. To znači da će se promovirati klimatski prihvatljive tehnologije i širenje digitalne infrastrukture. To uključuje činjenicu i da bi javni prijevoz trebao postati privlačniji.
Kao jedna od reformi se navodi i održiva reforma u sektoru njege. To znači da se određene promjene mogu očekivati u sektoru zdravstva, s posebnim naglasom na sestrinstvo i njegu starijih i nemoćnih.
Sigurnost je jedan od temelja države, zbog čega vlada pored sigurnosti želi ojačati i ‘otpornost’ države, gospodarstva i društva u slučaju različitih vrsta kriza i katastrofa. Prema tome, jedan od ciljeva je i bolje suradnja odgovornih institucija.
Nezaobilazna tema razgovara bila je i pandemija koronavirusa. U svijetlu te točke, vlada želi potaknuti spremnost na cijepljenje u Austriji, posebno kod mladih osoba.
Vijesti
Hrvat iz Njemačke otkrio svoje platne liste. Stanovnici Hrvatske: “To mi u Hrvatskoj možemo samo sanjati”
Damir Lenart, Hrvat koji je prije desetak godina napustio Kutinu i preselio u Njemačku u potrazi za boljim životom, otvoreno je pokazao koliko se ondje zapravo može zaraditi. Nakon što se najprije zaposlio kao vozač kamiona, ubrzo je postao koordinator prijevoza u jednoj njemačkoj transportnoj tvrtki. Na svoj 50. rođendan odlučio je dati otkaz, ali s ponosom ističe da je tijekom godina svojim radom pomogao zaposliti čak 80 ljudi.
„U firmi sam napravio puno toga dobrog. Bilo je tu puno mojih ideja i inovacija koje su se koristile. S direktorom sam dogovorio zapošljavanje tih 80 ljudi, osobno sam ih izabrao i procijenio da ispunjavaju sve kriterije. To je moj tim, imam empatiju prema njima, pomagao sam i dalje ću pomagati. Moje srce ostaje s njima. Najradije bih radio jedan dan tamo, a jedan dan u novoj firmi“, izjavio je Lenart.
Nakon što je naišao na sumnje brojnih gledatelja koji mu nisu vjerovali da se u Njemačkoj može dobro živjeti, Lenart je na svom YouTube kanalu odlučio otvoreno pokazati platne liste. Njegova najniža neto plaća ove godine iznosila je 2845 eura (za svibanj, bez prekovremenih sati), dok je najviša plaća stigla u lipnju – 3841 euro nakon dobivene povišice. Prosječna mjesečna plaća, bez regresa, iznosila mu je 3255 eura, pise Dalmacija danas.
„Plaće u tvrtki obračunavaju se tako da prvo svi radnici dobiju 1000 eura avansa, a krajem mjeseca stiže ostatak, izračunat prema odrađenim dnevnim i noćnim satima, pri čemu se koristi i neoporeziva noćna olakšica“, objasnio je Lenart.
Osvrnuo se i na raspodjelu životnih troškova, otkrivajući kako je moguće živjeti ugodno čak i uz relativno niske mjesečne izdatke.
„Mjesečni troškovi naše peteročlane obitelji za kuću iznose ukupno oko 1750 eura, ali kad se to podijeli na pet osoba, moj dio ispada oko 350 eura. Hrana nas košta oko 1000 eura mjesečno, što znači oko 250 eura po osobi. Netko će reći da je puno, ali teško je realno jesti za manje“, priznao je Lenart te zaključio:
„S onim što zaradimo ovdje daleko smo iznad onoga o čemu bismo mogli sanjati u Hrvatskoj.“
Svijet
Turska planira izgradnju 8,5 km dugog zida prema Grčkoj
Turska je najavila planove za izgradnju dijela graničnog zida duž granice s Grčkom kako bi spriječila ilegalne prelaze. Guverner turske provincije Edirne, Yunus Sezer, izjavio je u utorak da će se ove godine najprije izgraditi 8,5 kilometara zida. Edirne graniči s državama članicama EU-a, Grčkom i Bugarskom.
Zid će se postupno proširivati
Prema Sezerovim riječima, u kasnijim fazama planira se izgradnja dodatnih dijelova zida duž kopnene granice između Turske i Grčke, koja je duga oko 200 kilometara.
Sporazum između Turske i EU-a
Turska i Europska unija potpisale su 2016. godine sporazum s ciljem smanjenja broja migranata koji preko Turske ulaze u EU. Ipak, mnogi migranti i dalje pokušavaju prijeći u Grčku, uglavnom morskim putem, pri čemu često dolazi do tragičnih nesreća.
Tijekom proteklih godina, Turska je već izgradila više od tisuću kilometara zidova duž svojih granica s Iranom i Sirijom kako bi spriječila ilegalne ulaske u zemlju.
Vijesti
Napad nožem ispred škole u Beču: Ranjeni učenik stabilno
Još jedan incident s nožem dogodio se ispred srednje škole u bečkoj četvrti Favoriten. Osumnjičeni napadač, 16-godišnji državljanin Sirije, pobjegao je s mjesta događaja, dok je ranjeni učenik odmah prebačen u školsku zgradu, gdje je nešto iza 13 sati aktiviran hitni medicinski lanac pomoći.
Učenik hospitaliziran, izvan životne opasnosti
Nakon pružene prve pomoći, ozlijeđeni tinejdžer prevezen je u bolnicu. Napadač i žrtva pohađaju istu školu u blizini Reumannplatza i Amalienbada, no nalaze se u različitim razredima. Prema dostupnim informacijama, zdravstveno stanje ranjenog učenika je stabilno i nije u životnoj opasnosti.
Brza policijska akcija i uhićenje
Policija je odmah pokrenula potragu za osumnjičenim i ubrzo ga pronašla na njegovoj kućnoj adresi, gdje je uhićen. Istraga o okolnostima i motivima napada još uvijek je u tijeku.
You must be logged in to post a comment Login