Hrvatska
Liječnička komora od Vlade zahtjeva smjenu Lauca iz Znanstvenog savjeta
Hrvatska liječnička komora krajem srpnja zatražila je od predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića, da razriješi prof.dr.sc. Gordana Lauca, molekularnog biologa, s mjesta člana Znanstvenog savjeta Vlade Republike Hrvatske. Tijekom pandemije, kada javnost s velikom pozornošću prati istupe i preporuke stručnjaka, znanstvenika i političara, prof. Lauc u javnim istupima po njihovu mišljenju uporno iznosi tvrdnje koje omalovažavaju opasnost od bolesti COVID-19 te dovode u pitanje potrebu visoke razine cijepljenosti stanovništva.
Kažu kako Laucevi istupi štete interesu javnog zdravstva.
“Nestručno javno tumačenje problema iz usko medicinskog područja što prof. Lauc sustavno čini, pri tome ne poštujući znanstveno dokazane činjenice, u javnom prostoru proizvodi zbrku, nejasnoće i zbunjuje građane. Njegovi istupi često su destruktivni po interes javnog zdravstva u Hrvatskoj i štete ostvarenju zajedničkog cilja – savladavanju pandemije. Liječnička komora smatra da iznošenje znanstveno neutemeljenih stavova o cijepljenju kao trenutno najvažnijem oružju u borbi s pandemijom, dvojbene izjave te kontradiktorne preporuke građanima uvelike otežavaju postizanje visoke razine cijepljenosti. Kada tako postupa član Znanstvenog savjeta Vlade Republike Hrvatske, onda to postaje institucionalni problem. Prof. Lauc, koji nije liječnik, u svojim istupima dijeli konkretne zdravstvene savjete građanima kao npr. o poželjnosti zaražavanja, što se može tumačiti kao ulazak u područje nadriliječništva, a na što Komoru višekratno upozoravaju njezini članovi”, priopćili su iz Hrvatske liječničke komore.
Stoga je Hrvatska liječnička komora u srpnju dopisom zatražila od predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića da prof. Lauca razriješi dužnosti člana Znanstvenog savjeta Vlade RH.
HLK nije dobila odgovor od Predsjednika Vlade RH na svoj dopis, a prof. Lauc je još uvijek član Znanstvenog savjeta Vlade Republike Hrvatske.
Također, HLK se jasno ograđuje od neznanstvenih stavova pojedinih liječnika u javnosti. Javni istupi tih pojedinaca koji se ne temelje na dokazanim znanstvenim činjenicama su po njima netočni i štetni za interes javnog zdravlja. Oni svojim neodgovornim i nestručnim te neistinitim izjavama i tumačenjima jačaju antivaksersku retoriku i kod dijela građana potiču postojeće strahove i nedoumice vezano uz cijepljenje. Njihovi istupi ruše povjerenje građana u medicinu, liječnike i znanost općenito, a HLK ima dužnost na to ukazati, navodi se.
Hrvatska
Novi potres kod Siska: “Jako je zatreslo, dio grada bez struje”
“Danas, 25. veljače 2025. godine u 12:52 seizmografi Seizmološke službe Republike Hrvatske zabilježili su prilično jak potres s epicentrom kod Taborišta, 3 km jugoistočno od Petrinje. Magnituda potresa iznosila je 4.0 prema Richteru, a intenzitet u epicentru V – VI stupnja EMS ljestvice”, objavila je Seizmološka služba.
Ranije procjene EMSC-a kretale su se u rasponu od 4.5 do 3.3 po Richteru. Potres se osjetio u 12:52. Epicentar je bio 9 kilometara sjeveroistočno od Siska.
Osim struje, moguće su poteškoće u telekomunikacijskom prometu u Sisku i okolici.
Hrvatska
Usporedio proizvode u Njemačkoj i Hrvatskoj, uslijedio je šok
U jeku bojkota trgovina koju je putem društvenih mreža inicirala potrošačka platforma “Halo, inspektore” te dok Vlada širi paket proizvoda s ograničenim cijenama, trgovce i trgovačke lance ponovno se proziva da su visokim maržama i raznim drugim nepoštenim praksama (poput zaokruživanja cijena naviše u vrijeme prelaska s kune na euro) lansirali cijene u nebo.
Najveću ljutnju potrošača izazivaju znatno niže cijene u susjednim zemljama, pogotovo u onim trgovačkim lancima koji posluju i ondje i ovdje.
Upravo je to jedno od najčešće postavljanih pitanja u posljednje vrijeme: Zašto su kod nas cijene više nego u istom trgovačkom lancu vani?
“I tu je inflacija ostavila svoje posljedice, međutim sve u okvirima do 20 posto poskupljenja. No, treba reći da se ovdje osnovica plaće svake godine korigira sukladno sa stopom godišnje inflacije iz protekle godine, tako da je građani praktički i ne osjete previše”, kazao nam je u uvodu.
I u Njemačkoj, barem u onom dijelu pokrajine Baden-Württemberg gdje on živi, naš nam sugovornik kaže kako u zadnje vrijeme uočava povećani oprez kupaca.
“Vidljivo je da u zadnje vrijeme kupci malo opreznije biraju dućane i više kupuju po akcijama. Isto tako, prije je bilo normalno da trgovine i parkinzi istih budu krcati svakodnevno u vremenu od 18 do 20 sati u tjednu, dok se zadnjih godina to vidno smanjilo, čak i više nego prepolovilo”, kaže Goran.
Potom se osvrnuo na trgovačke marže u kojima mnogi u Hrvatskoj vide razlog previsokim cijenama.
“Opće je poznato kako ovdje u Njemačkoj, ali i ostalim uređenim zemljama Europske unije, postoje uredbe i zakon o maržama te ne pada nikome na pamet da to krši. Marže su definirane u postocima – najniža i najviša – po skupinama proizvoda, po dobavljačima, preprodavačima i slično, tako da gotovo sve trgovine imaju iste startne pozicije, a i krajnje cijene u trgovinama se u konačnici mnogo ne razlikuju. Sve to kontrolira država preko porezne uprave i inspektorata. Pitam se zašto u Hrvatskoj ne urede cijene na sličan način. Ne vjerujem da vlastodršci u Hrvatskoj ne znaju navedene podatke iz EU-a”, govori naš sugovornik.
PDV u Njemačkoj, dodaje, dijeli se u dvije skupine.
“Pet posto je na hranu, prehrambene artikle i sve što je vezano za prehranu, i on se u mojem slučaju kod tjedne prosječne kupovine odnosi na 85-90 posto artikala. Drugi porez je 19 posto, a on se odnosi na tehničke stvari, alkoholna pića ili luksuzne proizvode koji nisu nužno neophodni za život”, objašnjava.
Za primjer je naveo cijene nekoliko proizvoda u Njemačkoj. Kaže kako dezodorans u spreju od 150 mililitara poznatijih marki, kakvih je u Hrvatskoj teško naći po cijeni ispod 4 eura, u Njemačkoj košta između 1,99 i 2,99 eura, a na akcijama i manje. A kilogram kave u zrnu, također ovisno o marki proizvođača, košta od 7 do najviše 15 eura. Goran se prisjeća kako je u Hrvatskoj prije desetak godina kilogram takve kave po veleprodajnoj cijeni, dakle bez PDV-a, koštao 165 kuna iliti današnjih 22 eura.
Za čuvene čokolade Milka koje u Njemačkoj ne dolaze pakirane po 80 i 270 grama kao u Hrvatskoj, nego samo od 100 i 300 grama, naš sugovornik ističe da tamo koštaju 1,99 i 3,89 eura te da im je do Nove godine cijena bila 80 centi niža.
“Treba spomenuti kako su ti proizvodi izuzetno kvalitetni, većinom originalnog, najčešće njemačkog porijekla, proizvedeni za zapadno tržište, dok se u Hrvatskoj najčešće prodaju proizvodi proizvedeni u trećim zemljama za istočnoeuropsko tržište. Treba vidjeti zašto čokolada Milka od 300 grama proizvedena u Njemačkoj košta ovdje 3,89 eura, a ona proizvedena u Rumunjskoj ili Bugarskoj u Hrvatskoj košta 4,79 eura”, napominje.
Naveo je još jedan primjer koji je uočio dolazeći u Hrvatsku.
“Kraš Napolitanke od 740 grama u velikim trgovačkim lancima u Hrvatskoj su prije godinu dana duži period koštale 4,29 eura, a na akcijama 3,59 eura. A ja sam ih u jednom malom dućanu na sjeveru Hrvatske u to isto vrijeme kupovao po redovnoj cijeni od 3,50 eura.”
Usput je dao i sljedeći izračun za koji smatra da objašnjava taj nesrazmjer.
Mali trgovac: nabavna cijena 1,40€ + 1,40€ (100% marža) = 2,80€ + 0,70€ (PDV 25%) = 3,50€
Trgovački centri: nabavna cijena 1,40€ + 2,03 € (145% marža) = 3,43€ + 0,86€ (PDV 25%) = 4,29€
“Pritom nisam ukalkulirao da trgovački lanci sigurno dobiju jeftiniju nabavnu cijenu zbog brojnosti i količine narudžbe pa njihova marža otprilike iznosi negdje oko 170 posto. Neshvatljivo mi je i nelogično da netko od trgovaca zaradi više na proizvodu od onoga tko ga je proizveo”, kaže.
Smatra da država ima aparate kao što su Državni inspektorat i Porezna uprava, da cijene stavi pod kontrolu, samo ako za to postoji volja.
Potaknut započetim bojkotom trgovina u Hrvatskoj za N1 javio se jedan čitatelj iz Njemačke – predstavio se kao Goran – koji već desetak godina živi u jednom mjestu pokraj Stuttgarta. Usporedio je tamošnju inflaciju i njene posljedice s ovom u Hrvatskoj.
Hrvatska
U Hrvatskoj danas opći bojkot svega:” Ne kupujemo ništa”
U Hrvatskoj je jučer počeo najavljeni tjedni bojkot trgovačkih lanaca Lidla, Eurospina i dm-a te triju proizvoda – Coca Cole i drugih gaziranih pića, vode u bocama i deterdženata za posuđe – na poziv platforme Halo, inspektore.
Danas je opći bojkot svega. Platforma Halo, inspektore, koja bojkote organizira, poziva potrošače da danas ne kupuju ništa nigdje.
“Jednodnevni bojkot. Svega. DANAS NE KUPUJEMO NIŠTA. Ni fizički ni online. Ne plaćamo ništa”, napisali su.
Rano jutros su se oglasili na Facebook stranici Halo, inspektore.
“DANAS OPĆI BOJKOT!
Divljanje s cijenama postalo je profiterstvo na grbi potrošača koji je ostao nezaštićen na vjetrometini pohlepe i neosjetljivosti. I rekli smo: dosta je”, napisali su.
“Nakon prvog bojkota hrvatskih potrošača 24. 1. 2025. pokazali smo da POTROŠAČ IMA MOĆ. Bili smo jedinstveni u zahtjevu: zaustavite divljanje cijena na hrvatskom tržištu!
Trgovci su taj petak izgubili – novac, a to je jedino što ih je moglo pokrenuti. Odjednom je u roku dva-tri dana moguće sniziti cijenu za stotine proizvoda. I najavljuju se daljnja sniženja. Znači – može se. Ima prostora”, pišu.
You must be logged in to post a comment Login