Ekonomija
“Kriza u Austriji?” Predviđa se više od 6000 bankrota tvrtki u 2024. godini
Nakon smirivanja razdoblja nelikvidnosti koje je bilo vezano za pandemiju koronavirusa i kasnijeg približavanja brojevima bankrota prije pandemije, ove se godine očekuje značajan porast nelikvidnosti tvrtki. Građevinarstvo i trgovina posebno su pogođeni krizom.
Udruga za zaštitu vjerovnika KSV1870 očekuje porast od oko 15 posto u 2024. u odnosu na 2023., odnosno na najmanje 6200 stečajeva tvrtki. Očekuje se i 9500 privatnih stečajeva – oko 500 više nego lani.
Samo u prvom tromjesečju krajem ožujka bilježi se porast insolventnosti poduzeća u odnosu na isto razdoblje prošle godine za dobrih 27 posto na 1691 slučaj. U zadnjem tromjesečju 2023. bilo je 1450 stečajeva, oko 150 više nego u prethodnim kvartalima prethodne godine.
Prema KSV-u, prvo tromjesečje 2024. najnesolventnije je od 2009. Zbog nekoliko velikih stečajeva – u svjetlu mega-stečaja Signa, oni se samo čine prilično malima – privremene obveze porasle su za 146,2 posto na 992 milijuna eura.
Paralelno s povećanjem broja stečajeva, udvostručio se broj pogođenih radnika na 8200, a broj vjerovnika udvostručio se za 37,6 posto na 12.800.
Projekcija KSV1870 pokazuje da je građevinarstvo na prvom mjestu s 312 insolventnih tvrtki (plus 17 posto) od početka godine. Industrija se hitno nada stambenom paketu koji vlada ovaj tjedan želi usvojiti u Nacionalnom vijeću. Paket je vrijedan oko dvije milijarde eura.
Maloprodaja je na drugom mjestu s ukupno 306 stečajeva (plus 33 posto). Najveći dosadašnji bankrot po obvezama ove godine pogađa Windhager Zentralheiz Technik iz Salzburga s obvezama od 78,2 milijuna eura.
U prvom tromjesečju 2024. otvoreno je 2265 postupaka namirenja privatnog duga – 25 dnevno. To je 4,2 posto više nego prethodne godine.
Ekonomija
Veliki udarac za Austriju, gospodarstvo palo za 1,2 posto u 2024.
Recesija se nastavlja. Prema izračunima Austrijskog instituta za ekonomska istraživanja (WIFO), gospodarska aktivnost pala je prošle godine za 1,2 posto, što je veći pad nego 2023. godine (-1,0 posto). Također, industrijska proizvodnja je nastavila padati, a brzi oporavak nije na vidiku, objavio je WIFO danas u priopćenju.
Produžena industrijska recesija
„Trenutna industrijska recesija traje dulje od posljednje tri krize i vjerojatno će donijeti najveće gubitke u proizvodnji“, navodi autor WIFO-ova gospodarskog izvješća, Marcus Scheiblecker. Slaba međunarodna potražnja za industrijskim proizvodima usporava proizvodnju u cijeloj eurozoni.
Slabo europsko okruženje
Njemačka, kao najveće europsko gospodarstvo, posebno osjeća industrijsku recesiju, kako je WIFO već izvijestio u siječnju. Njemački indeks industrijske proizvodnje pada treću godinu zaredom, osobito u ključnim sektorima strojarstva i automobilske industrije. Zemlja je već drugu godinu u recesiji, što je najduže razdoblje stagnacije od 2002./03.
Dodatni izazov za europsku industriju predstavljaju najavljene carinske mjere SAD-a, koje bi mogle pogoditi i Austriju, budući da su Sjedinjene Američke Države drugi najvažniji trgovinski partner zemlje.
Turizam bez krize, građevinski sektor na prekretnici
Dok industrija i trgovina trpe posljedice slabe potražnje, turizam i dalje bilježi snažan rast, navodi WIFO.
U građevinskom sektoru dosegnuto je dno recesije, a tržište pokazuje prve znakove oporavka. Tome pridonose:
- Povećanje broja odobrenih kredita
- Blago povoljnije kamatne stope
- Olabavljene kreditne regulative (KIM uredba), što stvara bolje uvjete za ulaganja u nekretnine.
Inflacija ponovno raste
Unatoč poboljšanju u nekim sektorima, inflacija je ponovno u porastu, prvenstveno zbog:
- Ukidanja ograničenja cijene električne energije
- Povećanja mrežnih naknada za struju i plin
- Skupljeg goriva
Ministar gospodarstva Wolfgang Hattmansdorfer (ÖVP) istaknuo je da vlada planira paket mjera za srednje poduzetništvo, koji uključuje ubrzane administrativne procedure i smanjenje birokracije. „Pretjerana regulacija ugrožava konkurentnost, radna mjesta i životni standard“, poručio je ministar.
Ekonomija
231 milijardi eura: Rekord austrijskih investicijskih fondova
Tržište investicijskih fondova u Austriji dosegnulo je krajem prošle godine rekordnu razinu. Prema podacima Financijske tržišne agencije (FMA), ukupna ulaganja dosegla su 230,7 milijardi eura, što je povećanje od 8,2 posto u odnosu na 2023. godinu. Jedino su nekretninski fondovi zabilježili odljev kapitala, izvijestila je danas FMA.
Najveća ulaganja ostvarena su u:
- Mješovite fondove: 105,6 milijardi eura (+7,8%)
- Obvezničke fondove: 63 milijarde eura (+7,2%)
- Dioničke fondove: 47 milijardi eura (+15%)
S druge strane, nekretninski fondovi, čija je ukupna vrijednost iznosila 8,0 milijardi eura, zabilježili su pad od 17 posto, navodi FMA.
Velik interes investitora bio je i za fondove s naglaskom na održivost. Prema FMA, tzv. “svijetlozeleni” fondovi (članak 8. SFDR regulative) upravljali su s više od 112 milijardi eura, dok su “tamnozeleni” fondovi (članak 9.) imali 2,4 milijarde eura imovine pod upravljanjem.
Na kraju 2024. godine u Austriji je poslovalo 14 društava za upravljanje kapitalom i 62 upravitelja alternativnih investicijskih fondova, izvijestila je FMA.
Ekonomija
“Tvrtka u kojoj radi puno naših”: Deutsche Post ukida 8.000 radnih mjesta
Deutsche Post planira ukinuti 8.000 radnih mjesta u Njemačkoj do kraja godine. Riječ je o poslovima vezanim uz poštanske i paketne usluge u Njemačkoj, gdje je tvrtka na prijelazu godine zapošljavala oko 187.000 ljudi – oko četiri posto tih radnih mjesta bit će ukinuto.
Tvrtka je najavila da će otpuštanja biti socijalno prihvatljiva. “Želimo se postaviti ‘kompaktnije i učinkovitije'”, objašnjeno je danas iz tvrtke kao razlog za ovaj korak.
Program štednje također će obuhvatiti i druge sektore globalne logističke tvrtke DHL, koja u svojoj nacionalnoj djelatnosti djeluje pod imenom Deutsche Post i zapošljava oko 600.000 ljudi diljem svijeta.
Povećani troškovi predstavljaju problem za koncern: Prošle godine uspjeli su povećati prihod za tri posto na 84,2 milijarde eura, no operativni profit smanjio se za 7,2 posto na 5,9 milijardi eura. Mjere štednje trebale bi smanjiti troškove za više od milijardu eura.
