Panorama
Koji faktori poboljšavaju motivaciju za učenje na daljinu tijekom pandemije koronavirusa
Zbog izbijanja pandemije koronavirusa visoka učilišta diljem svijeta prešla su na online nastavu početkom prethodne godine. U ovom se semestru na pojedinim sveučilištima ponovno održavaju predavanja uživo, no u brojnim slučajevima nastava se i dalje odvija u hibridnom obliku ili virtualno.
Drukčija struktura nastave na daljinu primorala je studente da samostalnije organiziraju vlastito učenje te se samostalno motiviraju. Još na samom početku pandemije stručnjaci sa Sveučilišta u Beču počeli su se zanimati za to kako se studenti nose s online nastavom, kako se uspijevaju organizirati i održavati samokontrolu te kako zadržavaju motivaciju. U najnovijem istraživanju, koje je proveo međunarodni tim pod vodstvom znanstvenice Elisabeth Pelikan i njezinih kolega s Instituta za razvojnu i obrazovnu psihologiju Sveučilišta u Beču, sudjelovalo je ukupno 15.462 studenata iz 16 različitih zemalja, između ostaloga iz Hrvatske, Austrije, Njemačke, Finske, Poljske, Japana, Kine i SAD-a.
Provedena studija temelji se na teoriji samoodređenja koju su razvili psiholozi Edward Deci i Richard Ryan sredinom osamdesetih godina prošlog stoljeća. Teorija kaže da postoje tri osnovne potrebe ključne za psihološko zdravlje – kompetentnost, samostalnost i društvena povezanost – te da zadovoljenje tih triju potreba pridonosi unutarnjoj motivaciji i uspješnosti. Potreba za kompetentnošću odnosi se na osjećaj sposobnosti i mogućnosti utjecaja na okolinu, potreba za samostalnošću tiče se osjećaja osobne kontrole i mogućnosti izbora, dok se pod potrebom za društvenom povezanošću podrazumijeva uspostavljanje međuljudskih odnosa. Ovom studijom znanstvenici su htjeli utvrditi može li se ta teorija primijeniti i na motivaciju za učenje na daljinu u uvjetima pandemije bolesti COVID-19.
Rezultati istraživanja potvrdili su pretpostavke teorije samoodređenja te su pokazali da su ove tri ključne potrebe povezane s motivacijom za učenje na daljinu. Prema istraživanju studenti koji unatoč pandemiji imaju snažniji osjećaj društvene povezanosti lakše se motiviraju za učenje. Utvrđeno je i da se kompetentnost i autonomija u velikoj mjeri pozitivno odražavaju na motivaciju. Studenti koji su imali osjećaj da su dorasli dodijeljenim zadacima te da mogu samostalno birati svoje zadatke kao i vrijeme i mjesto učenja, obično su ih ispunjavali dosljedno i na vrijeme. Stoga znanstvenici smatraju da bi u online nastavi trebalo uzeti u obzir zadovoljenje ovih triju potreba, što se, na primjer, može ostvariti pomoću različitih vrsta zadataka i metoda poput rada u manjim grupama u posebnim virtualnim sobama. Studente također treba poticati da koriste raspoložive mogućnosti, zaključuje Elisabeth Pelikan.
Studija je nedavno objavljena u stručnom časopisu PLOS ONE.
Zanimljivosti
“Opasnost za zdravlje”: Iz prodaje povučena jedna vrsta tzv. “Dubai čokoloade”
Zbog nedeklariranih alergena, proizvođač povlači popularnu čokoladu iz Dubaija koja se prodavala online i u trgovinama.
Tvrtka Artis GmbH objavila je opoziv proizvoda “Miskets Dubai Chocolate” jer je u jednoj od analiza otkriven sezam, koji nije bio naveden na popisu sastojaka ni u alergenskim upozorenjima.
Koji proizvod je pogođen?
Radi se o “Miskets Dubai Chocolate” s rokom trajanja 09.11.2025. i oznakom serije L: 24314\1.
Gdje je proizvod prodavan?
Čokolada je bila dostupna u trgovinama i putem online shopa www.candy2go.de.
Kome proizvod predstavlja rizik?
Internetska trgovina Candy2go.de upozorava na moguću opasnost za zdravlje isključivo za osobe alergične na sezam. Kupcima s ovom alergijom savjetuje se da ne konzumiraju proizvod.
Mogućnost povrata
Kupci mogu vratiti proizvod u trgovinu gdje su ga kupili ili ga reklamirati online, uz puni povrat novca, i to bez obveznog predočenja računa. Za osobe koje nisu alergične na sezam, proizvod je siguran za konzumaciju.
Kontakt za korisnike
Proizvođač je uspostavio službu za korisnike. Dodatne informacije dostupne su putem info linije 0176/60366629 (radno vrijeme: 10:00 – 17:00) ili na službenoj stranici www.candy2go.de.
Zanimljivosti
U susjednoj zemlji za prometni prekršaj dobio kaznu od 106.000 eura
58-godišnji Švicarac vozio je preblizu drugom vozilu na autocesti. Sada je osuđen na veliku novčanu kaznu.
58-godišnji vozač u Švicarskoj uložio je žalbu na presudu višeg suda iz prošlog kolovoza. Prema ovoj presudi, on mora platiti kaznu od preko 100.000 franaka – što je ekvivalentno 106.000 eura. Savezni sud je odbio njegovu žalbu.
Čovjek iz Aargaua osuđen je na uvjetnu kaznu od 50 dnevnih stopa od 1970 franaka svaka. To znači da mora platiti iznos veći od 100.000 ako u sljedeće dvije godine počini novo kazneno djelo. Vozač u svakom slučaju mora platiti sudske troškove od 13.000 franaka.
58-godišnjak je 23. ožujka vozio svoj automobil autocestom A1 prema Zürichu. “Policijski video dokazi pokazuju kako vozač prati vozilo ispred sebe na nedovoljnoj udaljenosti”, navodi se u presudi Saveznog suda.
Kako je vidljivo iz odluke Višeg suda, udaljenost od automobila ispred mora biti šestina brzinomjera. “Ovo nije proizvoljna odluka”, presudio je Savezni sud. Osim toga, podupire odluku Višeg suda koji je mjerio udaljenost kroz smjernice. Savezni sud stoga potvrđuje kaznu. Milijunaš se nadao da će svojom žalbom postići oslobađajuću presudu.
Kazna je tolika jer Švicarac ima oporezivi prihod od preko 1,6 milijuna franaka.
Panorama
Znanstvenici otkrili ključnu poveznicu u povijesti indoeuropskih jezika
Nova genetska analiza otkriva dosad nepoznatu populaciju ključnu za nastanak i širenje indoeuropskih jezika.
Međunarodni tim istraživača pod vodstvom Rona Pinhasija s Instituta za evolucijsku antropologiju Sveučilišta u Beču i Davida Reicha sa Sveučilišta Harvard otkrio je važan dio slagalice u razumijevanju podrijetla indoeuropske jezične porodice. Analizom drevne DNK 435 pojedinaca s arheoloških nalazišta diljem Euroazije (6.400 – 2.000 g. pr. Kr.) identificirana je populacija koja predstavlja „kariku koja nedostaje” u povijesti indoeuropskih jezika.
Više od 400 indoeuropskih jezika, uključujući važne grane poput germanskih, romanskih, slavenskih, indoiranskih i keltskih jezika, danas govori gotovo polovica svjetske populacije. Povjesničari i lingvisti istražuju podrijetlo i širenje jezika koji potječu iz proto-indoeuropskog (PIE) još od 19. stoljeća, budući da u ovom području i dalje postoje znanstvene nepoznanice.
Novootkrivena populacija, koja je živjela na stepskom području Kavkaza i donje Volge, povezana je sa svim populacijama koje govore indoeuropske jezike. Posebno je značajno otkriće da su i anatolijski jezici, uključujući hetitski, potekli od ove grupe.
Prijašnja istraživanja pokazala su da je jamna kultura (3.300 – 2.600 g. pr. Kr.) od 3.100 g. pr. Kr. nadalje imala ključnu ulogu u širenju indoeuropskih jezika iz pontsko-kaspijskih stepa prema Europi i Aziji. No, anatolijski jezici, poput hetitskog, razlikuju se jer nisu imali stepsko podrijetlo. Nova istraživanja pokazuju da su potekli iz populacije koja je između 4.500 i 3.500 g. pr. Kr. živjela u regiji između Kavkaza i donje Volge – takozvane kavkasko-donjovolške skupine.
Studija, objavljena u časopisu „Nature“, otkriva da su pripadnici jamne kulture nosili do 80 posto genetskog nasljeđa populacije kavkasko-donjovolške populacije, što znači da je upravo ova skupina mogla biti ključni nositelj proto-indoanatolijskog jezika – zajedničkog pretka kako anatolijskih, tako i kasnijih indoeuropskih jezika. Ovi nalazi predstavljaju veliki iskorak u razumijevanju razvoja i širenja indoeuropskih jezika i nude odgovor na jedno od najvažnijih pitanja u povijesti lingvistike.
You must be logged in to post a comment Login