Austrija
Klimatski stručnjaci objavili veliko istraživanje: Čekaju li Europu ledene zime?!
Istraživanje Sveučilišta u Utrechtu u Nizozemskoj već danima izaziva buru u javnosti. Istraživanje navodi da bi globalno zatopljenje moglo dovesti do drastičnog zahlađenja u Europi. Sve je povezano s Atlantikom, odnosno s Golfskom strujom, koja je odgovorna za blagu klimu u Europi.
Poput srca koje pumpa krv kroz ljudsko tijelo, Atlantic Meridional Turning Movement (AMOC) pumpa ogromne količine vode u krugu kroz Atlantik. Topla voda s juga gura se prema sjeveru gdje otupšta svoju toplinu, te se ponovno vraća natrag kao hladna voda. Zbog ovog sustava oceanskih struja veći dio Sjeverne Amerike i Europe uživa u umjerenoj klimi koju trenutno uživa.
Atlantic Meridional Turning Movement (AMOC) funkcionira poput neke vrste divovske globalne pokretne trake: prenosi toplu, vrlo slanu vodu iz tropskih krajeva prema Arktičkom krugu, gdje se voda hladi i tone zbog svoje veće gustoće. U dubini se tada značajno ohladi i teče u smjeru juga.
Oceanske struje prenose toplinu i hranjive tvari u različita područja svijeta i igraju ključnu ulogu u osiguravanju da klima u velikim dijelovima sjeverne hemisfere ostane relativno blaga.
Ali kako je studija sada otkrila, kolaps AMOC-a mogao bi biti i ranije – istraživači s 95-postotnom vjerojatnošću vjeruju da bi se mogao dogoditi prije kraja ovog stoljeća – i mogao bi biti teži nego što se dosad pretpostavljalo. Međutim, prema najnovijim nalazima nizozemskih istraživača, ovaj pomorski ciklus života sada ide prema “razornoj prekretnici”. I – to pokazuju i proračuni modela – kolaps će se dogoditi iznimno brzo. Posljedice bi mogle zauvijek promijenile Europu.
Posljedice bi bile drastične. Ne samo da bi se Europa suočila s velikim zahlađenjem s puno većim temperaturnim razlikama između zime i ljeta, već i zato što bi to pomaknulo tropske oborine. U nekim bi regijama kontinenta vjerojatno bile suše, u drugima bi bile poplave. Prema izvješću OECD-a, moguća površina pod uzgojem pšenice i kukuruza u cijelom svijetu tada bi bila samo upola manja nego što je sada – što znači da bi sigurnost hrane čovječanstva bila masovno ugrožena.
U srijedu je u jutarnjem dnevniku Ö1 gostovao Marc Olefs, voditelj odjela za istraživanje klime u GeoSphere Austria (bivši ZAMG). Istraga se temelji na vrlo složenoj metodologiji – sami izračuni, koji su provedeni s najjačim superračunalom u Nizozemskoj, trajali su šest mjeseci. Studija potvrđuje da AMOC ima prijelomnu točku nakon koje se zaustavlja. To se događa kada se Atlantik razrijedi slatkom vodom. Osim toga, po prvi put postoje podaci promatranja da se Atlantik kreće prema ovoj prekretnici. Olefs čak kaže da Međuvladin panel za klimatske promjene zapravo podcjenjuje ovaj fenomen.
Ovo je sada konkretna prijetnja
U sjevernoj Europi, srednje godišnje temperature zapravo bi se drastično ohladile za 15 stupnjeva. To znači da Skandinavcima prijeti hladnoća tipična za Sibir.
Na našim geografskim širinama, primjerice u Beču, ta će vrijednost vjerojatno biti oko četiri stupnja u godišnjem prosjeku. Također bi bilo malo suše. I to bi hlađenje bilo znatno veće zimi, na pet do osam stupnjeva, nego ljeti, gdje bi prosječno hlađenje bilo samo jedan stupanj. To bi značilo da bi klima bila znatno kontinentalnija. To znači da bi zima u Beču odgovarala trenutnoj temperaturnoj klimi na meteorološkoj postaji Galzig am Arlberg na 2100 metara nadmorske visine.
Prema studiji, cijela bi se stvar dogodila za samo 75 godina. To bi otprilike odgovaralo trenutnoj stopi zagrijavanja u Europi od 1980. godine – samo sa suprotnim predznakom.
Stručnjak jasno govori: uz samo prosječno hlađenje od jednog stupnja, toplinsko opterećenje ljeti u ovoj zemlji bilo bi jednako visoko kao sada, a istovremeno bi troškovi grijanja zimi eksplodirali. To bi moglo uzrokovati dodatne probleme s obzirom na “ovisnost o fosilima” drugih zemalja.
Mogućnost preokreta zasad je “potjerana na margine”
Mogućnost takvih prijelomnih točaka kao posljedica klimatskih promjena koje je uzrokovao čovjek uvijek se priznavala u istraživanjima. Trenutna studija sada daje početna zapažanja da se to stvarno događa i da se ova posljedica klimatskih promjena koje je uzrokovao čovjek također mora uzeti u obzir.
Ono što studija s velikom sigurnošću govori jest da se Atlantik kreće prema ovoj prijelomnoj točki. “Pitanje od jedne milijarde dolara” je naravno kada će se to točno dogoditi. Nova studija ne daje određeno vremensko razdoblje za događaj, ali potvrđuje činjenice studije iz prošle godine da se još uvijek može dogoditi u sadašnjem stoljeću, moguće čak i u sljedećih nekoliko desetljeća. Olefs je uvjeren da se pomnijim promatranjem, posebice u južnom Atlantiku, može točnije suziti vremenska točka u nadolazećim godinama.
Austrija
Profesor u Austriji tražio golišave slike svojih učenika
Navodi se da je profesor u srednjoj školi u Grazu tražio golišave fotografije od maloljetnih učenika. Istraga protiv učitelja trajala je dvije godine, a optužnica je dovršena, iako još nije pravomoćna, potvrdilo je državno odvjetništvo u izvješćima štajerskih medija. Radi se o 16 muških žrtava, od kojih je jedan u to vrijeme bio mlađi od 14 godina.
Muškarac, koji se predstavljao kao djevojka, navodno je tražio od studenata da mu pošalju golišave fotografije koristeći lažne naloge na društvenim mrežama. Učitelj je optužen za pornografsko prikazivanje maloljetnika, pokušaj spolne prisile, spolno zlostavljanje i zlouporabu ovlasti, piše oe24.at.
Slučaj se zakotrljao kada su dječaci kontaktirali savjetnika za profesionalno usmjeravanje. Tijekom kućne pretrage zaplijenjeni su brojni nosači podataka s inkriminirajućim materijalom.
Austrija
Tunel ÖBB Tauern zatvara se ponedjeljka na osam mjeseci
Sljedeći ponedjeljak počinje osmomjesečno zatvaranje jedne od najvažnijih željezničkih veza preko austrijskih Alpa. Obnavlja se 115 godina star, 8371 metar dug tunel ÖBB Tauern između Böcksteina u Salzburgu i Mallnitza u Koruškoj.
Zatvaranje traje do 13. srpnja 2025. godine i ima veliki utjecaj na lokalni i međumjesni promet. Savezne željeznice uspostavile su usluge zamjene tračnica za putnike, putnike i bicikliste na popularnoj biciklističkoj stazi Alpe-Adria.
Osim obnove unutarnje ovojnice tunela zbog redovnog curenja vode, građevinskih radova na portalima tunela i obnove sigurnosne tehnologije, moderniziraju se željeznički kolodvori Bad Gastein, Bad Hofgastein i Dorfgastein. Osim toga, u tijeku su radovi na vijaduktima, propustima i bukobranama, a obnavlja se i most Lieser kod Spittala an der Drau.
Za vrijeme trajanja obustave opsežno će se preusmjeravati teretni promet i noćni vlakovi, a umjesto putničkog prometa bit će postavljeni autobusi. Od 18. studenog autobusi će voziti svakih sat vremena između Bischofshofena i Spittala an der Drau. Nema međustajališta. Dolina Gastein ostat će dostupna vlakom sa sjevera za zimski turizam do ožujka 2025. Od 3. ožujka 2025. bit će uspostavljena zamjenska željeznička linija između Schwarzacha im Pongau i Bad Gasteina. U Koruškoj se mijenja vozni red za međugradski i lokalni prijevoz, željezničke linije između Spittala i Lienza i između Spittala i Mallnitz-Obervellacha ostaju u prometu.
Zatvaranje znači dugotrajne zaobilaznice, posebno za one putnike koji bi se inače vozili kroz Tauernschleuse između Mallnitza i Böcksteina. Za njih će biti uvedena dodatna usluga s autobusima iz Mallnitza i Obervellacha za Bad Gastein. Ali umjesto jedanaest minuta vožnje vlakom, putnici na posao troše gotovo tri sata na putovanje – u oba smjera. “Oko 70 ljudi je pogođeno ovim u Mölltalu”, rekao je gradonačelnik Mallnitza Günter Novak (SPÖ) za APA-u. “Mnogi rade u toplicama u dolini Gastein ili u bolnici u Schwarzachu. Smještaj je bio organiziran tako da je povratak bio neophodan samo jednom tjedno.” D
U suprotnom smjeru vjerojatno će posebno biti pogođeni zaposlenici drvosječa iz Salzburga koji prerađuju drvo od koruša. Novak se boji da će zatvaranje naštetiti turizmu. Mallnitz se nalazi na popularnoj biciklističkoj stazi Alpe-Adria od Salzburga do Grada, koja privlači brojne goste, posebno u svibnju, lipnju i srpnju. ÖBB je nedavno zabilježio više od 30.000 biciklista koji prelaze Tauernschleuse svake godine. Od 11. travnja 2025. postojat će biciklistički prijevoz između Mallnitza i Bad Gasteina (10 eura u jednom smjeru, maks. 35 bicikala).
Otvaranjem tunela Koralm sljedeće godine također će biti poboljšana veza s Mallnitzom. Međunarodni vlakovi tada bi trebali stati svakih sat vremena.
Po završetku radova, automotorni vlakovi ponovno bi trebali prometovati od 5. srpnja, a puni promet započet će od 14. srpnja. Međutim, vjerojatno će biti potrebna druga faza izgradnje u prvoj polovici 2027. godine. Tunel će zatim ponovno biti zatvoren na pet mjeseci.
Austrija
Četvorica maloljetnika u Beču oštetili više od 50 automobila
Deseci Bečana su odmah nakon državnog praznika zatekli svoje automobile u oštećenom stanju. U noći 27. listopada četvero mladih između 12 i 16 godina napravili su pravi nered u garaži u Floridsdorfu, a peti suučesnik navodno je u bijegu. Ukupna šteta veća je od 60.000 eura!
Dana 27. listopada oko 6 sati ujutro vlasnici automobila i policajci pronašli su desetke oštećenih vozila u garaži u ulici Jedleseerstrasse u 21. bečkom okrugu. U automobile je provaljivalo, a stvari su otuđivane, piše Heute.
Četvorica tinejdžera (državljanstva: Austrije, Srbije i dvoje mladih iz Sirije) navodno su provalili i u poslovni prostor. Državna kriminalistička policija Beča, sjeverni ogranak, grupa Messerer, nakon intenzivne potrage isprva je uspjela uhititi 16-godišnjeg državljanina Sirije.
Trag je policajce brzo doveo od 16-godišnjaka do mladog trojca: s još tri osobe u dobi od 12 do 13 godina, Sirijac je navodno počinio 57 zločina poput krađe i provale – i sve u samo jednom noć! Tinejdžeri su obično udarali čekićem za hitne slučajeve te su provaljivali u automobile kroz prozore.
U 28 slučajeva radilo se samo o pokušaju, no šteta je ipak iznosila oko 63.947,54 eura. Zanimljivo: Maloljetnici su čak uspjeli upaliti jedan auto i odvesti se, ali su tijekom vožnje razbili vozilo. U pljački je navodno sudjelovala i peta osoba, ali nema joj traga.
Tijekom ispitivanja 16-godišnjak je odbio dati izjavu. Po nalogu državnog odvjetništva u Beču odveden je u zatvor. Ostala trojica maloljetnika su priznala. Kao motive naveli su dosadu i nedostatak financijskih mogućnosti.
