Austrija
Klimatski stručnjaci objavili veliko istraživanje: Čekaju li Europu ledene zime?!
Istraživanje Sveučilišta u Utrechtu u Nizozemskoj već danima izaziva buru u javnosti. Istraživanje navodi da bi globalno zatopljenje moglo dovesti do drastičnog zahlađenja u Europi. Sve je povezano s Atlantikom, odnosno s Golfskom strujom, koja je odgovorna za blagu klimu u Europi.
Poput srca koje pumpa krv kroz ljudsko tijelo, Atlantic Meridional Turning Movement (AMOC) pumpa ogromne količine vode u krugu kroz Atlantik. Topla voda s juga gura se prema sjeveru gdje otupšta svoju toplinu, te se ponovno vraća natrag kao hladna voda. Zbog ovog sustava oceanskih struja veći dio Sjeverne Amerike i Europe uživa u umjerenoj klimi koju trenutno uživa.
Atlantic Meridional Turning Movement (AMOC) funkcionira poput neke vrste divovske globalne pokretne trake: prenosi toplu, vrlo slanu vodu iz tropskih krajeva prema Arktičkom krugu, gdje se voda hladi i tone zbog svoje veće gustoće. U dubini se tada značajno ohladi i teče u smjeru juga.
Oceanske struje prenose toplinu i hranjive tvari u različita područja svijeta i igraju ključnu ulogu u osiguravanju da klima u velikim dijelovima sjeverne hemisfere ostane relativno blaga.
Ali kako je studija sada otkrila, kolaps AMOC-a mogao bi biti i ranije – istraživači s 95-postotnom vjerojatnošću vjeruju da bi se mogao dogoditi prije kraja ovog stoljeća – i mogao bi biti teži nego što se dosad pretpostavljalo. Međutim, prema najnovijim nalazima nizozemskih istraživača, ovaj pomorski ciklus života sada ide prema “razornoj prekretnici”. I – to pokazuju i proračuni modela – kolaps će se dogoditi iznimno brzo. Posljedice bi mogle zauvijek promijenile Europu.
Posljedice bi bile drastične. Ne samo da bi se Europa suočila s velikim zahlađenjem s puno većim temperaturnim razlikama između zime i ljeta, već i zato što bi to pomaknulo tropske oborine. U nekim bi regijama kontinenta vjerojatno bile suše, u drugima bi bile poplave. Prema izvješću OECD-a, moguća površina pod uzgojem pšenice i kukuruza u cijelom svijetu tada bi bila samo upola manja nego što je sada – što znači da bi sigurnost hrane čovječanstva bila masovno ugrožena.
U srijedu je u jutarnjem dnevniku Ö1 gostovao Marc Olefs, voditelj odjela za istraživanje klime u GeoSphere Austria (bivši ZAMG). Istraga se temelji na vrlo složenoj metodologiji – sami izračuni, koji su provedeni s najjačim superračunalom u Nizozemskoj, trajali su šest mjeseci. Studija potvrđuje da AMOC ima prijelomnu točku nakon koje se zaustavlja. To se događa kada se Atlantik razrijedi slatkom vodom. Osim toga, po prvi put postoje podaci promatranja da se Atlantik kreće prema ovoj prekretnici. Olefs čak kaže da Međuvladin panel za klimatske promjene zapravo podcjenjuje ovaj fenomen.
Ovo je sada konkretna prijetnja
U sjevernoj Europi, srednje godišnje temperature zapravo bi se drastično ohladile za 15 stupnjeva. To znači da Skandinavcima prijeti hladnoća tipična za Sibir.
Na našim geografskim širinama, primjerice u Beču, ta će vrijednost vjerojatno biti oko četiri stupnja u godišnjem prosjeku. Također bi bilo malo suše. I to bi hlađenje bilo znatno veće zimi, na pet do osam stupnjeva, nego ljeti, gdje bi prosječno hlađenje bilo samo jedan stupanj. To bi značilo da bi klima bila znatno kontinentalnija. To znači da bi zima u Beču odgovarala trenutnoj temperaturnoj klimi na meteorološkoj postaji Galzig am Arlberg na 2100 metara nadmorske visine.
Prema studiji, cijela bi se stvar dogodila za samo 75 godina. To bi otprilike odgovaralo trenutnoj stopi zagrijavanja u Europi od 1980. godine – samo sa suprotnim predznakom.
Stručnjak jasno govori: uz samo prosječno hlađenje od jednog stupnja, toplinsko opterećenje ljeti u ovoj zemlji bilo bi jednako visoko kao sada, a istovremeno bi troškovi grijanja zimi eksplodirali. To bi moglo uzrokovati dodatne probleme s obzirom na “ovisnost o fosilima” drugih zemalja.
Mogućnost preokreta zasad je “potjerana na margine”
Mogućnost takvih prijelomnih točaka kao posljedica klimatskih promjena koje je uzrokovao čovjek uvijek se priznavala u istraživanjima. Trenutna studija sada daje početna zapažanja da se to stvarno događa i da se ova posljedica klimatskih promjena koje je uzrokovao čovjek također mora uzeti u obzir.
Ono što studija s velikom sigurnošću govori jest da se Atlantik kreće prema ovoj prijelomnoj točki. “Pitanje od jedne milijarde dolara” je naravno kada će se to točno dogoditi. Nova studija ne daje određeno vremensko razdoblje za događaj, ali potvrđuje činjenice studije iz prošle godine da se još uvijek može dogoditi u sadašnjem stoljeću, moguće čak i u sljedećih nekoliko desetljeća. Olefs je uvjeren da se pomnijim promatranjem, posebice u južnom Atlantiku, može točnije suziti vremenska točka u nadolazećim godinama.
Austrija
Pivo će u Austriji zbog jednog razloga poskupjeti za 11 centi
Ako kod kuće imate puno (još uvijek) punih ili praznih pivskih boca, možete biti sretni: vrijednost praznih pivskih boca raste. Prvi put u više od 40 godina povećan je depozit piva, i to značajno.
Nakon više od 40 godina, polog za staklene boce za višekratnu upotrebu povećat će se s 9 centi (prethodno 1,2 šilinga) na 20 centi u nedjelju. Prema Udruzi pivara, staklene boce pogođene povećanjem depozita su one koje se trenutno polažu s 9 centi u automatima za povrat u supermarketima: to uključuje klasične pivske boce od 0,5 litara, ali i bijele staklene boce s čepom na navoj.
Budući da su “90 posto” ovih staklenih boca za višekratnu upotrebu pivske boce, Udruga pivara kaže da je inicirala, pregovarala i provela povećanje depozita. “Nizak depozit očito je doveo do toga da sve više ljudi baca boce i tako onemogućuje njihovo recikliranje”, objasnio je nedavno predsjednik Udruge pivara Karl Schwarz.
Staklene boce za višekratnu upotrebu koje završe u staklenoj ambalaži umjesto da se vrate u supermarket nedostaju pivovarama i drugim proizvođačima pića i, prema udruzi, nanose milijunsku štetu industriji. “Pretpostavljamo da će veći depozit osigurati skraćenje intervala povrata”, rekao je direktor Udruge pivovara Florian Berger.
U udruzi očekuju da će povećanje pologa rezultirati većim brojem vraćenih boca. “Ovim se štedi puno resursa u energetski vrlo intenzivnoj proizvodnji staklenih boca”, kaže predsjednik udruge Schwarz. Staklene boce za višekratnu upotrebu mogu se puniti do 40 puta.
Austrija
Kebab štandovi u Austriji jasni: “Većina nas radi uzorno”
Grupa za hitne mjere prije tjedan dana otkrila je ilegalnu mesnicu u Favoritenu. Zaplijenjeno je nekoliko stotina kilograma mesa koje je bilo skladišteno na neprihvatljivoj temperaturi od 19 stupnjeva, što predstavlja “ogromnu opasnost po zdravlje”. Tko je kupio robu i gdje je prodana, trenutačno se istražuje.
Sada su se ugostitelji iz 10. okruga udružili kako bi poslali “jaku poruku”. Tijekom medijskog istupa u restoranu na Favoritenstraße naglašeno je da “oni koji ne igraju po pravilima” štete svima.
“Velika većina ovih restoratera, posebno u turskoj kuhinji, radi na apsolutno uzoran način i mi smo ponosni na to”, javno je izjavio član SPÖ državnog parlamenta Aslihan Bozatemur.
Austrija
Na ovom području Beča uvodi se zabrana alkohola
Najavljena zabrana alkohola na Franz-Jonas-Platzu u Floridsdorfu stupa na snagu 7. veljače. To je jučer najavio gradonačelnik Michael Ludwig (SPÖ). Nakon zabranjene zone u Pratersternu, druga je to zabranjena zona za konzumiranje alkohola na otvorenom u Beču.
„Bečki kućni red vrijedi za sve i temelj je dobrog suživota u našem gradu“, istaknuo je Ludwig i dodao: „Svatko tko prekrši pravila mora očekivati posljedice“.
Ako vas uhvate s pivom, vinom ili žestokim pićem u zabranjenoj zoni, činite upravni prekršaj. Prekršaj može rezultirati kaznom od nekoliko stotina eura. Konzumacija alkoholnih pića u barovima, zalogajnicama ili štandovima na tržnicama ostaje izuzeta od zabrane.
Pogođena područja su Franz-Jonas-Platz i dijelovi Schloßhofer Straße i Rechten Nordbahnstraße, Pius-Parsch-Platz na zelenoj površini uz željeznički nasip i u pješačkoj zoni Franklinstraße.
