Connect with us

Vijesti

Kakav video iz Hrvatske: Desetak kitova snimljeno kod otoka Visa

Objavljeno

na

KOMIŽA – Iako nije rijetkost viđati kitove u Jadranu, gotovo nestvarna snimka stiže nam iz akvatorija otoka Visa, gdje je snimljeno čak desetak jedinki!

– Snimili smo ga jučer ispred Komiže. I još jedan video na kojem se bolje vidi točno pozicija na kojem su snimljeni. Najprije smo snimili skupinu od 3-5 jedinki, nakon nekih 15-ak minuta spazili smo i drugu slične veličine. Ova snimka je snastala nekih 20-ak minuta nakon što su se ta dva jata spojila i ovdje je nekih 10-ak jedinki – kazuje nam Branimir Biočić koji je svjedočio ovom nevjerojatnom prizoru.

– Išli su iz smjera Lastova prema Barjacima. Tu prvu skupinu kad smo krenuli snimati i približili joj se dronom, zaronili su i nije ih bilo nekih 10-ak minuta. Vozili smo za njima jer su bili nedaleko od nas – kazuje Biočić koji je bio oduševljen kadrovima koji se vide možda i jednom u životu, piše morski.hr.

Snimku je napravio njegov kolega Stefan Torres:

– Tijekom ribolova doživjeli smo zadivljujuću ljepotu otoka Visa iz ptičje perspektive sa snimkama dronom. Snimajući kristalno čisto more i razvedenu obalu svjedočili smo impresivnom prizoru kitova u njihovom prirodnom staništu. Ostali smo hipnotizirani – poručio je Torres.

Druga najveća životinja na Zemlji!

Inače, radi se o vrsti kit perajar ili veliki sjeverni kit (lat. Balaenoptera physalus), kojeg smo već imali priliku viđati u Jadranu. On je najbliži srodnik plavog kita i poslije njega je sljedeća najveća životinja na Zemlji.

Veliki sjeverni kitovi su zaštićeni zakonom i nalaze se na popisu ugroženih vrsta. Na Jadran obično dolaze u potrazi za hranom, najčešće za sitnom plavom ribom i planktonskim račićima. Veliki sjeverni kit u prosjeku je dugačak 20 metara, a težak 70 tona.

Kitovi perajari žive u grupama od 5 do, eventualno, 10 životinja. U vremenu prije velikog kitolova postojale su skupine perajara i do 300 životinja. Perajari brže plivaju i dublje rone od većine drugih velikih kitova. Pliva brzinom od oko 37 km/h a redovno roni do dubine od 200 metara. Pri tome se zadržava pod morem petnaestak minuta. Hrani se gotovo isključivo krilom, koji filtriraju uz pomoć usi. Hrane se, slično kao i plavi kit isključivo u svojim ljetnim boravištima, a za vrijeme zime troše svoje zalihe masnoćea.

Ova vrsta živi u svim svjetskim oceanima. Ljeta provode u polarnim ili umjereno hladnim vodama, a zimi dolaze u umjereno topla i tropska mora. Kako su godišnja doba upravo obrnuta na sjevernoj od onog na južnoj polutki oni se na ekvatoru nikada ne sreću. Neki zoolozi smatraju da su to dvije odvojene podvrste: sjeverni perajar (B.p.physalus) i južni perajar (B.p. quoyi).

Ne događa se da majka donese na svijet više od jednog mladunca, a rađa ga kad stigne u ljetno boravište. Mladunče je dugo oko 6,5 metara i teži 1.800 kilograma. Spolnu zrelost dosižu u starosti od oko 10 godina, a dožive i više od 100 godina.

Sredozemni veliki kitovi malo su manji od oceanskih rođaka – ipak narastu do 24 metra i teže više od 50 tona. No sve ih je manje. I zato opazite li ih, uznemirite znanstvenike, ne kitove.

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Svijet

Donald Trump je novi predsjednik SAD-a

Objavljeno

na

Donald Trump je novi predsjednik SAD-a. Pobijedio je u tri ključne države, a u ostalih četiri vodi.

“Ušli smo u povijest. Izliječit ćemo našu zemlju. Jasno je da smo ostvarili nevjerojatan politički uspjeh. Ovo će biti zlatno doba za Ameriku. Učinit ćemo vas ponosnima i sretnima. Želim da se jednog dana osvrnete i budete ponosni što ste glasali za ovu skupinu ljudi iza mene”, rekao je u pobjedničkom govoru Trump.

Nastavi čitati

Svijet

Donald Trump sve bliže pobjedi

Objavljeno

na

Milijuni Amerikanaca izašli su na birališta kako bi glasali za svojeg budućeg predsjednika. Donald Trump niže pobjede u republikanskim, a Kamala Harris u demokratskim državama. Pobjednik ovogodišnjih američkih predsjedničkih izbora neće se znati dok se ne proglase pobjede barem u nekima od “swing” država.

Na putu do Bijele kuće ključne su tzv. “swing states” – Arizona, Georgia, Michigan, Nevada, Sjeverna Karolina, Pennsylvania i Wisconsin.

Karolina Trumpu

Donald Trump odnio pobjedu u saveznoj državi Sjevernoj Karolini. Trump dobiva 16 elektorskih glasova države nakon što je porazio demokratsku kandidatkinju Kamalu Harris. Trump je ovu državu osvojio 2016. i 2020., ali demokrati su se nadali da bi mogli preokrenuti prethodne rezultate s potrošnjom u kampanji, agitiranjem i Harrisinim skupovima.

Također su pokušali povezati Trumpa s republikanskim kandidatom za guvernera Markom Robinsonom koji se ove godine našao usred velikog skandala, ali Trump i njegov potpredsjednik JD Vance često su posjećivali Sjevernu Karolinu tijekom jesenske kampanje, gurajući protekcionistički ekonomski program i obećavajući da će suzbiti ilegalnu imigraciju preko južne granice. Associated Press je Trumpa proglasio pobjednikom u 23:18 sati po lokalnom vremenu.

Ljudi u kampanji Donalda Trumpa osjećaju se sve optimističnije kako dolaze prvi rezultati, izvijestio je CNN.

Taj optimizam je potaknut rezultatima u Virginiji i Iowi, koji su pokazali da anketa koja je uzburkala duhove u subotu – nije bila točna.

U Trumpovom stožeru čuje se glasno skandiranje svaki put kada dođu novi rezultati.

Ostaje za vidjeti hoće li – i kada – Trump doći, dodaje CNN.

Nastavi čitati

Svijet

U Mostaru osvanula podrška Trumpu

Objavljeno

na

By

Na videozidu jednog kafića u Mostaru osvanuo je plakat podrške predsjedničkoj kandidaturi Donalda Trumpa.

Uz fotografiju Trumpa napravljenu neposredno nakon neuspjelog atentata na Floridi slovima u bojama američke zastave napisano je ‘TRUMP 2024’ 

Nije poznato tko je platio i postavio ovaj plakat podrške na videozid, no nema dvojbe da ovaj poduzetnik i bivši predsjednik SAD-a ima svoje pristaše i u gradu na Neretvi.

Ovaj plakat pojavljuje se uoči američkih predsjedničkih izbora zakazanih za 5. studenoga 2024. godine. Nakon što je aktualni predsjednik Joe Biden 21. srpnja 2024. povukao svoju kandidaturu, Demokratska stranka nominirala je potpredsjednicu Kamalu Harris kao svoju kandidatkinju za predsjednicu. Harris je odabrala guvernera Minnesote, Tima Walza, za svog potpredsjedničkog kandidata. 

S druge strane, Donald Trump, bivši predsjednik, osigurao je nominaciju Republikanske stranke i kandidira se za povratak u Bijelu kuću. Njegov potpredsjednički kandidat je senator iz Ohija, J.D. Vance. 

Ovi izbori odvijaju se u kontekstu dubokih političkih podjela u Sjedinjenim Američkim Državama, s ključnim pitanjima poput gospodarstva, vanjske politike i socijalnih prava u središtu kampanja oba kandidata. Nedavne ankete pokazuju tijesnu utrku između Harris i Trumpa, što dodatno povećava neizvjesnost ishoda predstojećih izbora.

Nastavi čitati
LM