Vijesti
Kakav video iz Hrvatske: Desetak kitova snimljeno kod otoka Visa
KOMIŽA – Iako nije rijetkost viđati kitove u Jadranu, gotovo nestvarna snimka stiže nam iz akvatorija otoka Visa, gdje je snimljeno čak desetak jedinki!
– Snimili smo ga jučer ispred Komiže. I još jedan video na kojem se bolje vidi točno pozicija na kojem su snimljeni. Najprije smo snimili skupinu od 3-5 jedinki, nakon nekih 15-ak minuta spazili smo i drugu slične veličine. Ova snimka je snastala nekih 20-ak minuta nakon što su se ta dva jata spojila i ovdje je nekih 10-ak jedinki – kazuje nam Branimir Biočić koji je svjedočio ovom nevjerojatnom prizoru.
– Išli su iz smjera Lastova prema Barjacima. Tu prvu skupinu kad smo krenuli snimati i približili joj se dronom, zaronili su i nije ih bilo nekih 10-ak minuta. Vozili smo za njima jer su bili nedaleko od nas – kazuje Biočić koji je bio oduševljen kadrovima koji se vide možda i jednom u životu, piše morski.hr.
Snimku je napravio njegov kolega Stefan Torres:
– Tijekom ribolova doživjeli smo zadivljujuću ljepotu otoka Visa iz ptičje perspektive sa snimkama dronom. Snimajući kristalno čisto more i razvedenu obalu svjedočili smo impresivnom prizoru kitova u njihovom prirodnom staništu. Ostali smo hipnotizirani – poručio je Torres.
Druga najveća životinja na Zemlji!
Inače, radi se o vrsti kit perajar ili veliki sjeverni kit (lat. Balaenoptera physalus), kojeg smo već imali priliku viđati u Jadranu. On je najbliži srodnik plavog kita i poslije njega je sljedeća najveća životinja na Zemlji.
Veliki sjeverni kitovi su zaštićeni zakonom i nalaze se na popisu ugroženih vrsta. Na Jadran obično dolaze u potrazi za hranom, najčešće za sitnom plavom ribom i planktonskim račićima. Veliki sjeverni kit u prosjeku je dugačak 20 metara, a težak 70 tona.
Kitovi perajari žive u grupama od 5 do, eventualno, 10 životinja. U vremenu prije velikog kitolova postojale su skupine perajara i do 300 životinja. Perajari brže plivaju i dublje rone od većine drugih velikih kitova. Pliva brzinom od oko 37 km/h a redovno roni do dubine od 200 metara. Pri tome se zadržava pod morem petnaestak minuta. Hrani se gotovo isključivo krilom, koji filtriraju uz pomoć usi. Hrane se, slično kao i plavi kit isključivo u svojim ljetnim boravištima, a za vrijeme zime troše svoje zalihe masnoćea.
Ova vrsta živi u svim svjetskim oceanima. Ljeta provode u polarnim ili umjereno hladnim vodama, a zimi dolaze u umjereno topla i tropska mora. Kako su godišnja doba upravo obrnuta na sjevernoj od onog na južnoj polutki oni se na ekvatoru nikada ne sreću. Neki zoolozi smatraju da su to dvije odvojene podvrste: sjeverni perajar (B.p.physalus) i južni perajar (B.p. quoyi).
Ne događa se da majka donese na svijet više od jednog mladunca, a rađa ga kad stigne u ljetno boravište. Mladunče je dugo oko 6,5 metara i teži 1.800 kilograma. Spolnu zrelost dosižu u starosti od oko 10 godina, a dožive i više od 100 godina.
Sredozemni veliki kitovi malo su manji od oceanskih rođaka – ipak narastu do 24 metra i teže više od 50 tona. No sve ih je manje. I zato opazite li ih, uznemirite znanstvenike, ne kitove.
Svijet
Oluja Eowyn pogodit će dijelove Europe, prijeti “ciklon bomba”
Meteorolozi objašnjavaju da će oluja Éowyn proći kroz proces poznat kao “bombogeneza”, kada tlak zraka padne za najmanje 24 milibara u 24 sata. U ovom slučaju predviđa se još dramatičniji pad. S obzirom na sve to, Irska se sprema za poremećaje u prometu i infrastrukturi, rizik od poplava u obalnim područjima, moguće prekide u opskrbi električnom energijom
Irska se priprema za dolazak jedne od najsnažnijih oluja u posljednjih nekoliko desetljeća, piše Severe Weather Europe. Oluja Éowyn, koja se razvija u “ciklon bombu”, prijeti zapadnoj obali zemlje s ekstremnim vjetrovima i opasnim uvjetima koji bi mogli ugroziti živote. Irska meteorološka služba, izdala je crveno upozorenje za cijelu zemlju – najviši stupanj uzbune. Očekuju se olujni vjetrovi koji će dosezati brzine do 200 km/h, posebno duž zapadne obale. Stručnjaci upozoravaju da bi ovo mogla biti jedna od najrazornijih oluja koja je pogodila Irsku u posljednjih nekoliko desetljeća, piše Večernji.
Crveno upozorenje izdano je za sve irske regije, očekuju se valovi viši od 12 metara duž obale te ekstremno nizak atmosferski tlak. Meteorolozi objašnjavaju da će oluja Éowyn proći kroz proces poznat kao “bombogeneza” – kada tlak zraka padne za najmanje 24 milibara u 24 sata. U ovom slučaju predviđa se još dramatičniji pad. S obzirom na sve to, Irska se sprema za poremećaje u prometu i infrastrukturi, rizik od poplava u obalnim područjima, moguće prekide u opskrbi električnom energijom.
Ljudi su dobili preporuku da izbjegavaju nepotrebna putovanja tijekom trajanja oluje, da se drže podalje od obalnih područja, da pripreme zalihe za slučaj nestanka struje te da prate službena upozorenja i obavijesti.
Očekuje se da će oluja Éowyn utjecati i na druge dijelove zapadne Europe, uključujući Sjevernu Irsku, Škotsku i dijelove Engleske. Meteorolozi predviđaju da bi se tijekom vikenda mogle formirati dodatne oluje na sjevernom Atlantiku, iako manje intenzivne od Éowyn. Stanovnici pogođenih područja pozivaju se da ostanu na oprezu i prate službene informacije dok se ova izvanredna vremenska situacija razvija.
Vijesti
Čovjek u Austriji za otvaranje vrata platio 1400 eura, posao trajao pet minuta
Svatko tko u brzini izlazi iz stana i zatvara vrata ponekad se našao u situaciji da se možda pita je li ponio ključ ili je isti zaboravio u stanu. Radnička komora Gornje Austrije sada upozorava na internetske prevarante koji iskorištavaju izvanredne situacije: sumnjivi pružatelji usluga često zahtijevaju previsoke cijene.
AK preporučuje da u hitnim slučajevima uvijek pozovete lokalnog bravara. To održava troškove – posebno za putovanja – niskima. Svatko tko izabere nepoznate pružatelje s interneta riskira plaćanje previsokih cijena. Kako doznaje “Heute”, žrtvom takve postao je i jedan umirovljenik iz Gornje Austrije.
86-godišnjaku su se zatvorila vrata. Susjed mu je pomogao guglati bravara. Račun nakon otvaranja: nevjerojatnih 1400 eura.
“S takvim iznosima, zvona za uzbunu moraju zazvoniti”, kaže Ulrike Weiß iz zaštite potrošača, pozivajući na oprez. AK je savjetovao starijeg čovjeka da incident prijavi policiji. U svakom slučaju, stručnjaci upozoravaju na plaćanje visokih zahtjeva u gotovini.
Brutalna inflacija – sad opet rastu cijene stanarina
Prema AK usporedbi cijena, otvaranje vrata trenutačno stoji između 60 i 352 eura, ovisno o trudu i vremenu. „Ako morate pozvati bravara u nedjelju u 4 ujutro, to može stajati nekoliko stotina eura“, objašnjava Weiß. Dodatni trud i materijalni troškovi, npr. zamjena brave, povećavaju cijenu.
Vijesti
Nova austrijska vlada mogla bi uvesti velike promjene na AMS-u
Mjera koju je ÖVP dugo tražila mogla bi brzo postati stvarnost kao dio prve liste rezova: ukidanje ograničenja dodatnog dohotka AMS-a.
Na “cut list” četiri su velike teme kojima FPÖ i ÖVP do kraja godine žele uštedjeti 6,4 milijarde eura. U području klime ukidaju se klimatski bonus i porezne olakšice za PV i električne automobile.
U području mirovina obustavlja se revalorizacija mirovinskih računa. Socijalna pitanja uključuju planiranu obustavu valorizacije socijalnih naknada, kao i povećanja poreza na duhan, kockanje i digitalno oglašavanje.
Fokus je i na tržištu rada. Uz ukidanje obrazovnog dopusta, smanjuje se i dodatna granica primanja u slučaju nezaposlenosti. To pogađa oko deset posto korisnika naknade.
Trenutačno je primateljima AMS novca ili hitne pomoći dopušteno zaraditi do granice graničnog dohotka (551,10 eura) – bez poreza. Nadamo se da će, ako se ovo dodatno ograničenje dohotka smanji, ljudi vjerojatnije odlaziti na redovni posao (čak i ako je samo skraćeno zaposlenje), tvrde izvori bliski pregovaračima oko nove vlade.
Martin Kocher, tadašnji ministar rada, nagovijestio je slične planove prije dvije godine. Istraživanje AMS-a Koruške pokazalo je da kod nezaposlenih osoba koje su bile nezaposlene kraće vrijeme marginalna zaposlenost teži produljenju trajanja nezaposlenosti. Za ljude koji su dugo bili nezaposleni, međutim, veća je vjerojatnost da će marginalna zaposlenost dovesti do ponovnog zapošljavanja.
You must be logged in to post a comment Login