Austrija
Južna željeznica prema Sloveniji: početak proširenja planiran za 2028
Štajerska južna željeznica će se od 2028. godine proširiti na dva kolosijeka između Werndorfa i granice sa Slovenijom – izjava o namjerama između savezne vlade, pokrajine i ÖBB Infra potpisana je u petak u Grazu.
Ministrica zaštite klime Leonore Gewessler (Zeleni), državni guverner Christopher Drexler (ÖVP), državni savjetnik za promet Anton Lang (SPÖ) i članica uprave ÖBB Infra Judith Engel sastali su se u dvorcu Graz kako bi potpisali izjavu o namjerama. Pruga će do 2036. vjerojatno biti proširena na dva kolosijeka; Osim toga, željeznički kolodvori se moderniziraju, uklanjaju barijere, a željeznički prijelazi se ukalnjaju.
Prema Gewessler, proširenje južne željeznice postavilo je smjer za klimatski prihvatljivu mobilnost i ekološki prihvatljiv teretni promet u južnoj Štajerskoj. Za Drexlera će nova južna željeznička linija revolucionirati željezničku vezu između Graza i Maribora. Istaknuo je i važnu povezanost Cargo centra Graz u Werndorfu sa slovenskom lukom Kopar za teretni promet – Cargo centar Graz je najveći poslovni partner slovenske robne luke.
Državni vijećnik za promet Lang je pak rekao da će dvokolosiječni sustav rezultirati povećanom frekvencijom, kraćim vremenima putovanja i još boljom povezanosti s brojnim željezničkim postajama u regijama. Članica uprave ÖBB-Infra Judith Engel bila je uvjerena da će proširenje stvoriti “vrlo atraktivnu ponudu u usporedbi s uličnom”. Rezultat s boljim vremenskim rasporedom bit će značajno bolja veza s čvorom glavnog kolodvora u Grazu, uključujući novu južnu rutu s baznim tunelom Koralmbahn i Semmering.
Izgradnja se odvija u bliskoj koordinaciji s proširenjem na slovenskoj strani, tako da prekogranični vlakovi više ne moraju praviti međuzaustavke za promjenu lokomotiva kao prije – to se dosad događalo zbog različitih sustava vučne struje u dvije zemlje ili ako se ne koriste lokomotive mogu raditi na oba elektroenergetska sustava. Vrijeme putovanja od Graza do Maribora u sjevernoj Sloveniji moglo bi se smanjiti s oko 70 na 45 minuta. Uz sva odobrenja, prvi građevinski radovi trebali bi započeti na području granične postaje Ziegelbrücke-Straß od 2028.
Austrija
U Austriji se i dalje postavljaju ‘super-radari’, kazne pljušte na sve strane
Upravitelj autocesta ASFINAG trenutno uvelike zamjenjuje radarske uređaje diljem Austrije. Prelazak na nove uređaje započeo je 2020. godine. Od tada se sukcesivno mijenjaju sustavi na najvažnijim autocestama diljem zemlje. Nije ni čudo: u 2023. je u cijeloj zemlji bilo 369 smrtnih slučajeva u prometu.
Prema službenoj statistici nesreća, glavni uzroci prometnih nesreća sa smrtnim ishodom bili su nepažnja i rastresenost (25,6 posto), a zatim “neprilagođena brzina vožnje” (22,7 posto).
Jedan od načina da se vozače spriječi u utrkivanju je izricanje kazni. Kako bi se grešnici doista uhvatili, radari su sve bolji i precizniji. ASFINAG koristi nove “super radarske” uređaje i sljedeće će godine, primjerice, zamijeniti uređaje na S10 i A7 u blizini Linza.
Oni rade ovako: laser snima fotografije unutar radarske kutije. Tipično “bljeskanje” kao na starim uređajima više ne postoji. Pa vozači niti ne znaju jesu li uhvaćeni.
Snimaju se obično dvije fotografije (kao i dosad). Jedna sa stražnje strane i jedna s prednje strane što je važno za identifikaciju vozača. Također zakonski, jer u nekim zemljama vlasnici vozila ne moraju dati podatke tko je konkretno prebrzo vozio automobil (npr. u Njemačkoj).
Brojni novi radarski uređaji izazivaju uzbuđenje kod mnogih vozača. Jedni misle da je dobro da se brzina pažljivo provjerava, drugi to vide kao prijevaru. Činjenica je: uređaji su sve bolji i precizniji, a grešaka pri snimanju sve je manje.
Manje je i grešaka prilikom snimanja. Novi sustavi također se aktiviraju brže. Naime, kamera uređaja postaje aktivna kada brzina prijeđe tri km/h, a kod brzina preko 100 kilometara na sat i dalje postoji tolerancija mjerenja od tri posto.
Kakav učinak može imati ugradnja novih radarskih uređaja pokazalo se i u Welsu. Tamo je u lipnju postavljen novi uređaj i u šest mjeseci ulovljeno je 13.000 vozača.
Austrija
U Austriji krenule rezervacije za ljetnu sezonu
Unatoč rastućim cijenama i stalnoj ekonomskoj krizi, mnogi stanovnici Austrije ne žele se odreći svog ljetnog odmora u inozemstvu. Popusti za rane rezervacije u turističkim agencijama osiguravaju povećanje broja rezervacija.
Samo iz zračne luke Salzburg možete doći do 153 odredišta za odmor bez presjedanja. Rijetko tko želi propustiti ovu raznolikost na svom ljetnom odmoru. Od karantene zbog Corone, želja stanovnika Salzburga za putovanjem porasla je za 16 posto samo od 2022. do 2023. godine.
Prema Statistici Austria, građani Austrije su više od 14 milijuna puta otišli na odmor u inozemstvo. I taj se trend nastavlja, kaže Petra Stranger, glasnogovornica putničkih agencija: „Unatoč globalnoj krizi i slabljenju gospodarstva, turizam se pokazao vrlo otpornim. Od listopada imamo povećanu potražnju za ljeto 2025. Kupci vrlo rado iskorištavaju popuste za rane prijave jer mogu uštedjeti novac.”
Primjerice, za hotelska putovanja moguće su cijene i do 40 posto niže. Tko ove godine ide na ljetovanje u inozemstvo, morat će izdvojiti više novca, kaže stručnjak: “Poskupljenje je oko tri posto, a to nikoga neće odbiti od putovanja. Imamo mnogo novih putnih odredišta iz Salzburga, uključujući Grčku, Egipat ili na dugim putovanjima.”
Bilo da se radi o dalekim putovanjima ili odredištima na Mediteranu – stanovnici Salzburga svoj odmor uglavnom plaćaju odmah. Ljetovanje na kredit ili obročno plaćanje nije baš uobičajeno u ovoj regiji.
Austrija
D. Austrija planira uvesti zabranu nošenja marama za djevojčice i velike kazne
U Donjoj Austriji sastavljen je paket protiv radikalnog islama. Od federalne vlade također se očekuje da poduzme odgovarajuće mjere.
Državna čelnica Donje Austrije Johanna Mikl-Leitner može se sa zadovoljstvom osvrnuti na posljednje izbore za lokalna vijeća, na kojima je ÖVP postigao rekordan broj prvih mjesta, ali je sveukupno morao prihvatiti gubitak od jedan posto. Sada su ponovno u fokusu plavo-crni pregovori na saveznoj razini.
Čak i ako tu i tamo dođe do krize, Johanna Mikl-Leitner poziva na smirenost. Ona sama već je u koaliciji s FPÖ-om. “Savezna vlada svakako može uzeti Donju Austriju kao primjer kada je riječ o načinu na koji surađuju”, rekla je za “Kronen Zeitung”.
Zajedno s potpredsjednikom Udom Landbauerom nedavno je sastavljen paket protiv “radikalnog islama”. Međutim, potrebne su mjere i na saveznoj političkoj razini, kaže Mikl-Leitner: “Želimo zabranu nošenja marama za djevojčice do njihove desete godine i kazne za obitelji koje se ne žele integrirati.”
U Donjoj Austriji to se već provodi u vrtićima, ali savezna vlada je potrebna za školski sektor. Državni vrh mogao bi zamisliti kazne i do 2500 eura.
