Hrvatska
Istraživanje pokazalo da stanovnici Hrvatske podržavaju uvođenje covid-potvrda
Agencija Promocija plus ekskluzivno za RTL provela je istraživanje na 1300 ispitanika u kojem su odgovorili na pitanja o uvođenju Covid potvrda i testiranja.
Pet je dana prošlo od uvođenja Covid potvrda u zdravstvu i socijalnoj skrbi, a istraživanje je rađeno od prvog dana uvođenja 4. listopada do 7. listopada.
Svjedočili smo otporu ispred nekih bolnica, ali tu odluku podržava većina građana, njih 59 posto, dok ne podržava 36 posto.
Čak štoviše, većina ispitanika smatra da njihovu upotrebu treba proširiti. I to uvesti – u cijelu državnu upravu i javni sektor, što podržava 35 posto građana. 17 posto da uz javni sektor covid potvrde trebaju uvesti i privatne tvrtke. Da ih ne treba uvoditi nigdje stajalište je 38 posto ispitanika. Ukupno 10 posto ispitanika o tome nema stav.
Za sada država plaća testiranje u zdravstvu i socijali onima koji nisu cijepljeni, do kada – ne zna se, a većina ispitanika smatra da bi to u javnom sektoru i trebala nastaviti za svoje zaposlene, njih 33 posto. Prvih mjesec dana da, a kasnije svatko za sebe 15 posto ispitanika.
30 posto ne smatra da svi mi trebamo financirati testove u javnom sektoru, već da to mora svatko sam za sebe. Dok gotovo 17 posto smatra da nam ne trebaju nikakvi testovi.
Svatko donosi odluke za sebe, ali što je s posljedicama?
Većina ispitanika smatra da onima koji nisu cijepljeni ili nemaju PCR test u zdravstvu i socijali ne treba uskratiti primanja i to 49 posto sudionika istraživanja. Plaće zbog neposjedovanja Covid potvrde rezalo bi pak 38 posto ispitanih.
Među onima koji ne dijele takvo mišljenje je i predsjednik Zoran Milanović koji zagovara ukidanje restrikcija o kretanju, potvrdama i maskama opravdavajući svoje stajalište stavom da su se cijepili oni koji su to željeli i da ne treba prisiljavati one koji to ne žele.
Oko ovih stavova predsjednika građani su podijeljeni, mala je prevaga na strani onih koji se ne slažu s predsjednikom.
Trenutno je u Hrvatskoj više od milijun i 700 tisuća cijepljenih i sporo se brojka penje nakon što smo premašili 50 posto potpuno cijepljenog odraslog stanovništva.
A da će odluka o uvođenju covid potvrda motivirati one koji još nisu cijepljeni smatra više od pola ispitanika.
Gledajući ove rezultate – epidemija u Hrvatskoj, od početka njezina izbijanja, otkrila je duboku podijeljenost građana. Svima je cilj isti – povratak u normalu – ali ne i kako do njega doći.
Istraživanje je provedeno na 1300 ispitanika od 4. do 7. listopada 2021. godine, uz standardnu grešku uzorka: ±2,7 posto, uz razinu pouzdanosti od 95 posto.
Hrvatska
Na hrvatskoj granici platio kaznu od čak 13.200 eura
Državljanin Srbije uhvaćen je na Bajakovu u pokušaju da prokrijumčari ukupno 720 litara fungicida.
Carina ga je uhvatila jer, dolaskom u kamionu na granicu, nije podnio carinsku deklaraciju za robu za koju su propisane zabrane pri uvozu. Zbog počinjenja prekršaja iz članka 63. stavka 1. točke 3. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije izdan je prekršajni nalog.
Za počinjeni prekršaj izrečena je novčana kazna u iznosu od 13.200 eura. Obračunati su i naplaćeni troškovi uništenja u iznosu 4858 eura. Fungicid mu je oduzet.
Hrvatska
Hrvatska, Slovenija, Italija za sporazum Frontexa s BiH
Ministri unutarnjih poslova Hrvatske, Slovenije i Italije založili su se danas na trilateralnom sastanku u Hrvatskoj za potpisivanje sporazuma između Agencije Europske unije za zaštitu granica Frontexa i Bosne i Hercegovine. Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da je suradnja Frontexa i BiH “najbolji način” za suzbijanje ilegalnih migracija, javila je hrvatska novinska agencija HINA.
Frontex je važan u BiH jer “migranti koji iz južne Europe dolaze na hrvatsku granicu ne nailaze na ozbiljne prepreke”, rekao je Božinović: “Sporazum je praktički ispregovaran, mora se potpisati”.
Frontex je do sada sklopio sporazume o statusu na zapadnom Balkanu sa Srbijom, Crnom Gorom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom, koji omogućuju Frontexu da djeluje na dotičnom nacionalnom teritoriju uz međusobni dogovor.
Frontex: Ilegalni prelasci granice su se smanjili
Prema riječima slovenskog ministra unutarnjih poslova Boštjana Poklukara, trenutno je “prelako prijeći granice EU”. Dotične osobe dolaze u regiju kao turisti, a zatim putuju u odredišne zemlje EU kao ilegalni migranti.
Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi rekao je pak da su privremene kontrole na granicama unutar schengenskog prostora “na neki način potisnule sve negativne pomake”.
Prema podacima Frontexa, broj ilegalnih prelazaka granice na zapadnobalkanskoj ruti ove je godine pao za 72 posto u odnosu na prošlu godinu. Na mediteranskoj ruti, na kojoj je prošle godine bilo najviše ilegalnih prelazaka granice, zabilježen je pad od 61 posto u odnosu na prošlu godinu, javlja HINA.
Hrvatska
Hrvatska: Lokacije autokamera za nadzor brzine
Ministarstvo unutarnjih poslova do kraja godine postavit će 84 nova kućišta u kojima će staviti kamere za nadzor brzine, piše portal Autonet.
Podsjetimo, prije turističke sezone bilo je ukupno 468 lokacija na kojima su se izmjenjivale kamere, tijekom ljeta su postavljene na njih još 40, a do kraja godine stižu i spomenuta 84 nova kućišta.
Kućišta će postaviti na područja 12 Policijskih uprava, a najviše, njih 20, postavit će na području PU Primorsko-goranske. Iako su do sada dva kućišta bila postavljena na zagrebačkoj obilaznici, velika je novost da se sada nekoliko kućišta nalazi na autocesti, piše Autonet.
Najviše ih je na području PU Primorsko-goranske i to na A7 kod Matulja, između čvora Jurdani i tunela Jušići, zatim između tunela Škurinje I. i tunela Katarina, zatim kod Bakra između tunela Burlica i čvora Šmrika te između čvora Sveti Kuzam i čvora Hreljin. Dvije su i lokacije na A6. Tako je jedna prije samog vijadukta Zečeve Drage, te jedna prije same Rijeke, kod Orehovice prije vijadukta Svilno, oba kućišta u smjeru Rijeke – navodi Autonet.
Do kraja godine ukupno će biti 588 novih lokacija kućišta. Policiji su na raspolaganju 194 kamere koje će premještati iz kućišta u kućište prema internom rasporedu svake od Policijskih uprava.
Novost je i da ovaj zadnji val postavljanja kućišta i kamera donosi i novi oblik kućišta. Pored samog prekoračenja brzine dobra kakvoća kamera znači da se vozači u prekršaju mogu kazniti i za nekorištenje sigurnosnog pojasa odnosno korištenja telefona na nepropisan način.
Detaljan popis svih lokacija na kojima su kućišta za kamere možete pronaći OVDJE.
You must be logged in to post a comment Login