Hrvatska
Istraživanje: Hrvati sve skloniji cijepljenju
Prema istraživanju hrvatske RTL Televizije koje je objavljeno 9. siječnja građani Hrvatske sve su skloniji cijepljenju. Istraživanje je provela agencija “Promocija plus”u razdoblju od 5. do 8. siječnja na uzorku od 1300 ispitanika. Statistička pogreška iznosi +/- 2,7% uz razinu podudarnosti od 95 posto.
Istraživanje pokazuje da se više od polovine ispitanih ima namjeru cijepiti, pri čemu će se njih 43,5 posto cijepiti čim cjepivo bude dostupno. 14,2 posto građana se isto žele cijepiti, ali ovisno od posljedica koje će cjepivo imati na druge. 31,0 posto ispitanika neće se cijepiti. Neodlučnih je 11,3 posto.
Kada se uzmu podaci po spolu i starosti, primjećuje se da su muškarci nešto skloniji cijepljenju u odnosu na žene. Cijepiti se namjerava oko 60 posto muškaraca, a dok isto to želi oko 55 posto žena. Analizirano po dobnoj skupini, najveći pobornici cijepljenja su ljudi između 61 i 70 godina. Čak 73 posto njih bi se cijepilo. S druge strane, cijepiti se namjerava samo 36,9 posto ljudi mlađih od 30.
Stanje po regijama i strah od nuspojava
Rezultati istraživanja po regijama pokazuju da su za cijepljenje najviše zainteresirani stanovnici Istre i Primorja (njih gotovo 70 posto). Slijede ih Zagreb i okolica (61,7%), Sjeverozapad (58%), Dalmacija(56,5%) te Središnja i gorska Hrvatska (53,1%). Po pitanju cijepljenja protiv korona virusa podijeljeni su Slavonci. Njih 49 posto želi se cijepiti.
Istraživanje je isto tako pokazalo značajan strah ispitanih od posljedica cijepljenja. Njih polovica (50,2%) izrazilo je svoju zabrinutost zbog mogućih nuspojava. Nešto je manji broj onih koji nemaju strah od nuspojava(44,9%).
Kada govorimo o razlozima ZA cijepljenje – najviše ljudi, njih 26,3 posto kaže da nema vraćanja života u normalu bez cijepljenja. Gotovo jednako toliko (26 posto) ih misli i da je to jedini način da se zaustavi epidemija, dok se 21,9 posto boji korone i posljedica na zdravlje.
15,8 posto misli da će cijepljenjem zaštititi druge, obitelj, kolege i prijatelje, 8,7 posto drži da će cjepivo i ovaj put iskorijeniti bolest baš kao u slučaju tuberkuloze, ospica i sl., a ostale razloge navodi nešto više od jedan posto (1,3).
Protivnici cijepljenja kao glavni argument navode da je cjepivo napravljeno prebrzo i time je nesigurno – tako misli 45,5 posto njih. 13 posto je protiv svakog cijepljenja pa i ovog protiv korone, 9,2 posto uvjereno je da su zdravi i snažnog imuniteta pa im cjepivo ne treba. 8,7 posto ispitanika kaže da je korona podvala i laž te da opasnost ne postoji, dok 6,1 posto navodi zdravstvene razloge poput teških alergija ili autoimunih bolesti.
- Tunel ÖBB Tauern zatvara se ponedjeljka na osam mjeseci
- XXXLutz kupio jedanaest zatvorenih KikaLeiner lokacija
- Četvorica maloljetnika u Beču oštetili više od 50 automobila
- Traži se serijski napasnik iz Beča, napao tri žene
- Veliki požar u poznatim bečkim neboderima
Hrvatska
Povlači se Kotanyi Himalajska sol u mlincu, pogođene neke serije
Državni inspektorat izvijestio je potrošače da je zbog utvrđenih čestica plastike nastalih prilikom mljevenja soli opozvana Kotanyi Himalajska sol od 88 grama, pakirana u mlinicu, s više LOT brojeva i rokova trajanja.
Proizvod nije u skladu s Uredbom o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane, izvijestila je Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH).
Proizvođač je izvijestio na svojim internetskim stranicama da radi mjera predostrožnosti, a u cilju zaštite potrošača, s tržišta povlači proizvod Kotanyi Himalajska sol od 88 grama, mlinac, s rokovima trajnosti do 10.2. 2030., 24.3.2029., 19.6.2029. i 11.11.2028.
Opozvanu sol proizvodi KOTANYI GmbH, A-2120 Wolkersdorf, PF 66, Austrija, a obavijest se odnosi na LOT brojeve 442087, 426651, 429757 i 418800.
Razlog povlačenja proizvoda je prisustvo stranog tijela (plastike), naveo je proizvođač koji se ispričavao kupcima na neugodnosti. Potrošače koji eventualno posjeduju te proizvode pozvali su da se jave na e-mail info.hr@kotanyi.com.
Hrvatska
Na hrvatskoj granici platio kaznu od čak 13.200 eura
Državljanin Srbije uhvaćen je na Bajakovu u pokušaju da prokrijumčari ukupno 720 litara fungicida.
Carina ga je uhvatila jer, dolaskom u kamionu na granicu, nije podnio carinsku deklaraciju za robu za koju su propisane zabrane pri uvozu. Zbog počinjenja prekršaja iz članka 63. stavka 1. točke 3. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije izdan je prekršajni nalog.
Za počinjeni prekršaj izrečena je novčana kazna u iznosu od 13.200 eura. Obračunati su i naplaćeni troškovi uništenja u iznosu 4858 eura. Fungicid mu je oduzet.
Hrvatska
Hrvatska, Slovenija, Italija za sporazum Frontexa s BiH
Ministri unutarnjih poslova Hrvatske, Slovenije i Italije založili su se danas na trilateralnom sastanku u Hrvatskoj za potpisivanje sporazuma između Agencije Europske unije za zaštitu granica Frontexa i Bosne i Hercegovine. Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da je suradnja Frontexa i BiH “najbolji način” za suzbijanje ilegalnih migracija, javila je hrvatska novinska agencija HINA.
Frontex je važan u BiH jer “migranti koji iz južne Europe dolaze na hrvatsku granicu ne nailaze na ozbiljne prepreke”, rekao je Božinović: “Sporazum je praktički ispregovaran, mora se potpisati”.
Frontex je do sada sklopio sporazume o statusu na zapadnom Balkanu sa Srbijom, Crnom Gorom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom, koji omogućuju Frontexu da djeluje na dotičnom nacionalnom teritoriju uz međusobni dogovor.
Frontex: Ilegalni prelasci granice su se smanjili
Prema riječima slovenskog ministra unutarnjih poslova Boštjana Poklukara, trenutno je “prelako prijeći granice EU”. Dotične osobe dolaze u regiju kao turisti, a zatim putuju u odredišne zemlje EU kao ilegalni migranti.
Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi rekao je pak da su privremene kontrole na granicama unutar schengenskog prostora “na neki način potisnule sve negativne pomake”.
Prema podacima Frontexa, broj ilegalnih prelazaka granice na zapadnobalkanskoj ruti ove je godine pao za 72 posto u odnosu na prošlu godinu. Na mediteranskoj ruti, na kojoj je prošle godine bilo najviše ilegalnih prelazaka granice, zabilježen je pad od 61 posto u odnosu na prošlu godinu, javlja HINA.
