Hrvatska
Istraživanje: Hrvati sve skloniji cijepljenju
Prema istraživanju hrvatske RTL Televizije koje je objavljeno 9. siječnja građani Hrvatske sve su skloniji cijepljenju. Istraživanje je provela agencija “Promocija plus”u razdoblju od 5. do 8. siječnja na uzorku od 1300 ispitanika. Statistička pogreška iznosi +/- 2,7% uz razinu podudarnosti od 95 posto.
Istraživanje pokazuje da se više od polovine ispitanih ima namjeru cijepiti, pri čemu će se njih 43,5 posto cijepiti čim cjepivo bude dostupno. 14,2 posto građana se isto žele cijepiti, ali ovisno od posljedica koje će cjepivo imati na druge. 31,0 posto ispitanika neće se cijepiti. Neodlučnih je 11,3 posto.
Kada se uzmu podaci po spolu i starosti, primjećuje se da su muškarci nešto skloniji cijepljenju u odnosu na žene. Cijepiti se namjerava oko 60 posto muškaraca, a dok isto to želi oko 55 posto žena. Analizirano po dobnoj skupini, najveći pobornici cijepljenja su ljudi između 61 i 70 godina. Čak 73 posto njih bi se cijepilo. S druge strane, cijepiti se namjerava samo 36,9 posto ljudi mlađih od 30.
Stanje po regijama i strah od nuspojava
Rezultati istraživanja po regijama pokazuju da su za cijepljenje najviše zainteresirani stanovnici Istre i Primorja (njih gotovo 70 posto). Slijede ih Zagreb i okolica (61,7%), Sjeverozapad (58%), Dalmacija(56,5%) te Središnja i gorska Hrvatska (53,1%). Po pitanju cijepljenja protiv korona virusa podijeljeni su Slavonci. Njih 49 posto želi se cijepiti.
Istraživanje je isto tako pokazalo značajan strah ispitanih od posljedica cijepljenja. Njih polovica (50,2%) izrazilo je svoju zabrinutost zbog mogućih nuspojava. Nešto je manji broj onih koji nemaju strah od nuspojava(44,9%).
Kada govorimo o razlozima ZA cijepljenje – najviše ljudi, njih 26,3 posto kaže da nema vraćanja života u normalu bez cijepljenja. Gotovo jednako toliko (26 posto) ih misli i da je to jedini način da se zaustavi epidemija, dok se 21,9 posto boji korone i posljedica na zdravlje.
15,8 posto misli da će cijepljenjem zaštititi druge, obitelj, kolege i prijatelje, 8,7 posto drži da će cjepivo i ovaj put iskorijeniti bolest baš kao u slučaju tuberkuloze, ospica i sl., a ostale razloge navodi nešto više od jedan posto (1,3).
Protivnici cijepljenja kao glavni argument navode da je cjepivo napravljeno prebrzo i time je nesigurno – tako misli 45,5 posto njih. 13 posto je protiv svakog cijepljenja pa i ovog protiv korone, 9,2 posto uvjereno je da su zdravi i snažnog imuniteta pa im cjepivo ne treba. 8,7 posto ispitanika kaže da je korona podvala i laž te da opasnost ne postoji, dok 6,1 posto navodi zdravstvene razloge poput teških alergija ili autoimunih bolesti.
- Zrinka Ljutić pobjedila u slalomu u Francuskoj
- Milijunaš u Poljskoj gradi najveći kip Djevice Marije u Europi
- Što se to događa s Njemačkom? Gospodarstvo palo i u četvrtom kvartalu
- Sjajne vijesti: ECB snižava ključnu kamatnu stopu na 2,75 posto
- Slovenija: Teška nesreća zatvorila glavni prometni pravac prema Austriji: Radovljica – Lesce nedostupna!
Hrvatska
U Hrvatskoj se nastavlja bojkot, građni pozvani na bojkot tri velika lanca
Na konferenciji za medije Facebook grupe “Halo, inspektore“ iza koje stoji Europski centar izvrsnosti potrošača odlučeno je kako se nastavlja bojkot koji je počeo prošli petak kada se uspješno motiviralo građane da cijeli dan ne kupuju u trgovinama. Prema izvještajima Porezne uprave, pad broja izdanih fiskalnih računa iznosio je preko 35 posto što je dovelo do toga da trgovine taj dan zjape prazne.
“Ovo su organizirani potrošači, a mi smo samo samo kanal“, rekao je na početku Josip Klemen, savjetnik potrošačke platforme koja je pokrenula spomenutu Facebook grupu. Pozivaju u petak, 31. siječnja, na opći bojkot potrošnje bez obzira radi li se o trgovinama, bankama ili benzinskim postajama. Od četvrtka najavljuju organizirani bojkot po tri trgovačka lanca i tri proizvoda. U prvom tjednu pozivaju na bojkot Lidla, Eurospina i DM-a. Tri proizvoda za koja su se odlučili su Coca Cola i srodna gazirana pića, flaširana voda i deterdženti.
Kod posljednje spomenutog posebno ističu kako su nezadovoljni smanjenjem količine proizvoda, a rastom cijene istog. Obratili su se i djelatnicima spomenutih lanaca: “Pozivamo blagajnice, vozače, sve radnike u trgovačkim centrima da nam se pridruže. Usporite taj dan rad – ako ste na blagajni, usporite svoj rad. Mirnim prosvjedom i usporenim radom pokažite da ste uz nas. Ne želimo ugroziti vaša primanja. Ovo je poruka svima koji nisu poduzeli apsolutno ništa. Vjerujemo da možemo dočekati promjene i to je ono što želimo reći. Idemo u petak doslovno zaustaviti Hrvatsku – idemo reći ne, dosta nam je poskupljenja, želimo bolji život”, rekao je Kelemen.
Na pitanje zašto su se odlučili baš za ta tri lanca, Klemen je poručio kako su to odabrali potrošači jer su uočili da su cijene u tim trgovinama bitno skuplje u odnosu na susjedne zemlje.
Hrvatska
U Hrvatskoj je za danas najavljen bojkot trgovina, trgovačkih lanaca i benzinskih crpki
U Hrvatskoj je za danas najavljen bojkot trgovina, trgovačkih lanaca i benzinskih crpki zbog stalnog rasta cijena, temeljem inicijative koja je krenula iz Facebook grupe “Halo, inspektore”, iza koje stoji Europski centar izvrsnosti potrošača (ECIP), a u međuvremenu su je podržala društva za zaštitu potrošača, sindikati, političke stranke, pa i sam ministar gospodarstva.
Ta inicijativa započela je porukama koje su se proteklih dana dijelile po društvenim mrežama. “24.1. u HR je bojkot protiv visokih cijena prehrane.
Pozivaju se ljudi da taj dan nitko ništa ne kupuje, ali ništa. Osigurajte se za taj dan kao da je nedjelja”, stoji između ostalog u tim porukama.
Hrvatska
Hrvatska danas bira novog predsjednika, Milanović ili Primorac
U Hrvatskoj se u 7 ujutro otvorilo više od 6500 biračkih mjesta na kojima u drugom krugu birači odlučuju hoće li novi mandat dati aktualnom predsjedniku Zoranu Milanoviću, kandidatu SDP-a i partnera, ili Draganu Primorcu, kandidatu HDZ-a i partnera.
Birališta su otvorena do 19 sati, do kada je na snazi i dvodnevna izborna šutnja za koje je zabranjena svaka izborna promidžba, objavljivanje procjena rezultata, kao i prethodnih, neslužbenih rezultata izbora.
Pola sata nakon zatvaranja birališta Državno izborno povjerenstvo (DIP) objavit će prve izborne rezultate, a već oko 21 sat moglo bi se znati kome su birači poklonili svoje povjerenje.
Osim u Hrvatskoj, predsjednik Republike bira se i u inozemstvu, u 38 država, devet manje nego prije pet godina, a pravo birati ga ima ukupno 3.769.598 birača.
