Vijesti
Hrvatska: Veliki pad broja operativnih zahvata, terapija i dijagnoza u 2020. godini
Hrvatska se, kao i ostatak svijeta, u protekloj godini borila s pandemijom koronavirusa. Ovisno o dijelu godine, pritisak na zdravstveni sustav bio je različit. No, opravdano je postaviti pitanje i je li borba s koronavirusom utjecala i na pružanje drugih bolničkih usluga.
Prema pisanju jutarnjeg lista, broj operativnih zahvata, terapija i dijagnoza drastično je pao u odnosu na 2019. godinu. To znači da su pandemija koronavirusa i prateće epidemiološke mjere vrlo značajno utjecale na dostupnost bolničkih usluga. Zaključke o broju smrti zbog smanjenja propusnosti bolničkog sustava još je rano donijeti, ali nema sumnje da će te broje biti visoke.
Kada govorimo o smanjenju broja pruženih usluga, onda dolazimo do pomalo šokantnih podatka. Primjerice, u 2020. godini (u odnosu na godinu prije) bilo je 16 posto manje pacijenata operiranih zbog karcinoma rektuma i sigme (debelog crijeva), a čak 26 posto manje pacijenata operiranih zbog karcinoma pluća i bronha. Isto tako, u 2020. godini zabilježene su 272 zamjene elektrostimulatora srca manje (557 naspram 829 koliko ih je bilo u 2020. godini.)
Jutarnji piše i kako je Hrvatska u 2020. godini zabilježila 320 velikih postupaka manje na tankom i debelom crijevu. Zabilježen je i snažan pad broja postupaka apendektomije (404 manje), abdominalnih postupaka zbog hernije (960 manje), postupaka zbog ingvinalne i femoralne hernije bilo je manje za 2100, a „ostalih gastroskopski postupci zbog velike bolesti probavnog sustava“ za 322 manje, te „ostali kolonoskopski postupci“ manje za 532.
Kad se govori o broju utvrđenih slučajeva zabrinjava i podatak da je „maligna bolest hepatobilijarnog sustava i gušterače“ kod starijih od 69 utvrđena u 1040 slučajeva manje nego u 2019. godini, što znači da nije dijagnosticiran otprilike svaki peti novi slučaj. U 2020. godini dano je i 289 manje kemoterapija te četiri radioterapije manje.
Nadalje, u bolnicama je obavljeno i 812 manje postupaka na testisima (1693 ukupno u 2020.), te 522 histerektomija zbog nemalignih uzoraka manje. Isto tako zabilježeno je čak 1898 manje „ostalih postupaka na maternici i adneksima zbog nemalignih uzoraka“ te 497 manje „konizacija, postupaka na rodnici, grliću maternice i stidnici“.
Pao je i broj postupaka na mrežnici za 607, dok je broj postupaka na leći bio manji za čak 2718. Kad su u pitanju očni problemi, praktično je u svih od 20 klasifikacijskih kategorija zabilježeno smanjenje.
- Hoće li Austrija vratiti stara pravila kod polaganja vozačkog ispita?
- “Tvrtka u kojoj radi puno naših”: Deutsche Post ukida 8.000 radnih mjesta
- Koncert za djecu i mlade neobičnog dua iz Zagreba u Beču
- Dvoje sretnika u Austriji osvojilo po čak 890.000 eura
- U razmaku od dvije godine u Austriji gotovo na istom mjestu poginuli i brat i sestra
Vijesti
Neregulirano radno vrijeme u Austriji opterećuje zaposlenike
Samo trećina zaposlenih danas radi prema klasičnom modelu osmosatnog radnog dana s fiksnim radnim vremenom. Fleksibilni radni aranžmani postaju sve uobičajeniji, izvijestila je Gospodarska komora Gornje Austrije (AK OÖ) u utorak. Iako veća fleksibilnost može povećati zadovoljstvo zaposlenika, ono opada kada se primjenjuje isključivo u interesu poslodavaca.
Fleksibilnost – blagoslov ili teret?
Fleksibilno radno vrijeme često se smatra modernim postignućem, no najnoviji podaci pokazuju da mnogi zaposlenici pate zbog stresa koji ono uzrokuje, istaknuto je na konferenciji za novinare u Beču.
„Fleksibilno radno vrijeme koje uzima u obzir potrebe zaposlenika povećava zadovoljstvo poslom. Međutim, ako se fleksibilizacija provodi isključivo prema interesima poduzeća, primjerice kroz neredovite smjene, to često dovodi do nezadovoljstva“, izjavio je predsjednik AK OÖ Andreas Stangl.
Istraživanje pokazuje da je oko 75 % zaposlenika zadovoljno modelima poput kliznog radnog vremena i fiksnih radnih sati. No, među zaposlenicima s redovnim dežurstvima ta brojka pada na 61 %, dok je kod onih s neredovitim radnim vremenom još niža – 59 %. Takve nepovoljne radne uvjete najčešće nalazimo u sektorima turizma, zdravstva, maloprodaje i javnog prijevoza, gdje su plaće često niže, ističe Daniel Schönherr, socijalni istraživač.
Djelomično radno vrijeme: 27 % zaposlenih želi raditi više
Indeks također pokazuje da bi 27 % zaposlenika koji rade na nepuno radno vrijeme željelo povećati broj radnih sati. No, istovremeno mnogi, osobito žene, teško usklađuju obiteljske obveze s dužim radnim vremenom ili punim radnim odnosom.
Puno radno vrijeme i dalje nedostižno za mnoge žene
„Ne smijemo zaboraviti da su upravo žene te koje i dalje većinom preuzimaju kućanske obveze, brigu o djeci i skrb za starije članove obitelji. To mnogima onemogućuje rad u punom radnom vremenu“, upozorava Stangl.
Kako bi se poboljšali uvjeti rada, AK OÖ zahtijeva:
✅ lakši pristup šestom tjednu godišnjeg odmora
✅ pravo na prelazak između punog i skraćenog radnog vremena
✅ smanjenje i ispravnu isplatu prekovremenih sati
✅ strože kazne za zlouporabu radnog vremena
Posljedice nereguliranog radnog vremena
Reinhard Raml iz instituta IFES naglasio je da neregulirano radno vrijeme može ozbiljno narušiti fizičko i mentalno zdravlje zaposlenika. Osobe koje rade pod vremenskim pritiskom češće pate od probavnih smetnji, nesanice, visokog krvnog tlaka i bolova u leđima.
Rad u smjenama i produženi radni sati, poput desetosatnih radnih dana u okviru četverodnevnog radnog tjedna, mogu imati dugoročne posljedice koje ne treba podcijeniti.
Radni klimatski indeks – uvid u stvarne uvjete rada
Već gotovo 30 godina AK OÖ, u suradnji s istraživačkim institutima IFES i FORESIGHT, provodi Radni klimatski indeks, koji mjeri zadovoljstvo zaposlenika te njihove brige i opterećenja. Svake godine ispituju 4.000 zaposlenika, pružajući vrijedan uvid u radne uvjete i trendove na tržištu rada.
Svijet
Rekordan rezultat AfD-u u Njemačkoj, CDU
Njemački glasači izlaze danas na opće izbore na kojima su konzervativci favoriti nakon kampanje uzdrmane jačanjem krajnje desnice i dramatičnim povratkom američkog predsjednika Donalda Trumpa. Biračka mjesta otvorila su se u 8 sati, a više od 59 milijuna Nijemaca ima pravo glasa.
Vjerojatni novi kancelar Friedrich Merz obećao je čvrst pomak udesno ako bude izabran kako bi ponovno pridobio birače krajnje desne antiimigracijske Alternative za Njemačku (AfD), koja očekuje rekordan rezultat nakon niza smrtonosnih napada za koje se okrivljuje tražitelje azila.
Ovo su rezultati izlaznih anketa u 18 sati:
- CDU/CSU – 29 posto
- AfD – 19.5 posto
- SPD – 16 posto
- Zeleni – 13.5 posto
- Linke – 8.5 posto
- FPD – 4.9 posto
- BSW – 4.7
Vijesti
Novi potres zatresao Austriju, drugi u toj regiji
U Gornjoj Štajerskoj u srijedu navečer dogodio se još jedan lagani, ali zamjetan potres. Zabilježen s magnitudom od 2,5 u 19.29 sati na području Judenburga, izvijestila je seizmološka služba. Epicentar potresa bio je u blizini Fohnsdorfa. Bilo je “jasnih potresa, udara i podrhtavanja” i objekti su se lagano pomicali, rečeno je.
Nema izvješća o šteti na zgradama, ali u ovoj jačini potresa nije ni za očekivati. Bio je to već drugi potres u regiji u kratkom vremenskom razdoblju: krajem siječnja zabilježen je potres u Gornjoj Štajerskoj, nekoliko kilometara jugoistočno od Unzmarkt-Frauenburga u okrugu Murtal.
Istog dana zemlja se zatresla i u drugim dijelovima Štajerske, a također i u Koruškoj, a isto se dogodilo i sljedeći dan.
