Hrvatska
Hrvatska: Naplatne kućice uskoro postaju prošlost
Jučer se ponovo aktualiziralo pitanje o elektroničkoj naplati cestarina u Hrvatskoj, premda je već bilo nekoliko modela i prijedloga po tom pitanju posljednjih godina.
Državni tajnik Ministarstva prometa Tomislav Mihotić potvrdio je u četvrtak u Hrvatskom saboru kako će se elektronička naplata cestarine (ENC) uvesti na području cijele Hrvatske, a intencija je da taj sustav generalno bude jedinstven za cijelo područje Europske unije, javlja Hina.
“ENC-ova u konačnosti neće biti, tj. neće biti naplatnih kućica na autocesti”, odgovorio je Mihotić na upit Marine Opačak Bilić (Klub socijaldemokrata) razmišlja li se o modernizaciji ENC-a po uzoru na neke zemlje, piše jutarnji.hr.
Predstavljajući izmjene Zakona o cestama, državni tajnik je naglasio kako je njihov cilj osigurati slobodan prolaz po svim mjestima gdje su danas naplatne kućice.
“To znači da će se vozila registrirati na drugi način, snimanjem kamere registracije vozila i onda će se s ENC-a novac skidati automatski, neće biti zastoja, dodatnog zagađenja koje nastaje na tim lokacijama”, ustvrdio je i dodao kako je, u konačnici, cilj da se cijela Hrvatska, pa i EU uvežu u takav sustav.
Željko Pavić (Klub socijaldemokrata) pozdravio je uvođenje ENC-a u cijeloj državi, no zanima ga koji hardver će se staviti na korištenje korisnicima ENC-a, tko će to platiti, vlasnik vozila ili država, tko će, s obzirom na to da imamo više upravitelja autocesta, platiti uvođenje ENC-a.
Mihotić je kazao kako će se sva ta pitanja detaljno razraditi pravilnicima, čije je donošenje u nadležnosti resornog ministra.
ENC će biti uveden na cijelo područje države, sredstva će se raspodjeljivati temeljem registracije vozila koji prolaze određenim dijelom autoceste i postotno tome upravitelj autoceste dobit će svoj dio, objasnio je.
Sredstva za uvođenje ENC-a, dodao je, osigurana su u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti (NPOO), a riječ je o 500 milijuna kuna.
Hrvoja Zekanovića (Suverenisti) zanimalo je koliko će državni proračun, odnosno Hrvatske ceste (HC) koštati to što se financiranje održavanja nerazvrstanih cesta prebacuje na HC, a pita i što je sa strategijom izgradnje punionica za električne automobile.
Iznos u proračunima za 2021., 2022. i 2023. je deset milijuna kuna što se tiče nerazvrstanih cesta i brdsko-planinskih područja u zimskim uvjetima, odgovorio je Mihotić i protumačio kako će se pitanje punionica urediti drugim zakonom.
Josipa Borića (HDZ) zanimalo je pokriva li tih deset milijuna kuna sve troškove lokalne samouprave ili samo dio.
To nisu apsolutno svi troškovi zimske službe na tim prostorima, ovo je pomoć koja je došla iz trošarine, preko HC-a i temeljem kriterija koji će se definirati pravilnikom, istaknuo je državni tajnik.
Izmjenama i dopunama Zakona o cestama, za koje Vlada predlaže da se donesu po hitnom postupku, osigurat će se interoperabilnost elektroničkih sustava za naplatu cestarine na cijeloj cestovnoj mreži EU, te olakšati prekogranična razmjena podataka o vozilima i njihovim vlasnicima ili korisnicima za koje se utvrdi neplaćanje bilo koje vrste cestarine u EU.
Hrvatska
Na hrvatskoj granici platio kaznu od čak 13.200 eura
Državljanin Srbije uhvaćen je na Bajakovu u pokušaju da prokrijumčari ukupno 720 litara fungicida.
Carina ga je uhvatila jer, dolaskom u kamionu na granicu, nije podnio carinsku deklaraciju za robu za koju su propisane zabrane pri uvozu. Zbog počinjenja prekršaja iz članka 63. stavka 1. točke 3. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije izdan je prekršajni nalog.
Za počinjeni prekršaj izrečena je novčana kazna u iznosu od 13.200 eura. Obračunati su i naplaćeni troškovi uništenja u iznosu 4858 eura. Fungicid mu je oduzet.
Hrvatska
Hrvatska, Slovenija, Italija za sporazum Frontexa s BiH
Ministri unutarnjih poslova Hrvatske, Slovenije i Italije založili su se danas na trilateralnom sastanku u Hrvatskoj za potpisivanje sporazuma između Agencije Europske unije za zaštitu granica Frontexa i Bosne i Hercegovine. Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da je suradnja Frontexa i BiH “najbolji način” za suzbijanje ilegalnih migracija, javila je hrvatska novinska agencija HINA.
Frontex je važan u BiH jer “migranti koji iz južne Europe dolaze na hrvatsku granicu ne nailaze na ozbiljne prepreke”, rekao je Božinović: “Sporazum je praktički ispregovaran, mora se potpisati”.
Frontex je do sada sklopio sporazume o statusu na zapadnom Balkanu sa Srbijom, Crnom Gorom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom, koji omogućuju Frontexu da djeluje na dotičnom nacionalnom teritoriju uz međusobni dogovor.
Frontex: Ilegalni prelasci granice su se smanjili
Prema riječima slovenskog ministra unutarnjih poslova Boštjana Poklukara, trenutno je “prelako prijeći granice EU”. Dotične osobe dolaze u regiju kao turisti, a zatim putuju u odredišne zemlje EU kao ilegalni migranti.
Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi rekao je pak da su privremene kontrole na granicama unutar schengenskog prostora “na neki način potisnule sve negativne pomake”.
Prema podacima Frontexa, broj ilegalnih prelazaka granice na zapadnobalkanskoj ruti ove je godine pao za 72 posto u odnosu na prošlu godinu. Na mediteranskoj ruti, na kojoj je prošle godine bilo najviše ilegalnih prelazaka granice, zabilježen je pad od 61 posto u odnosu na prošlu godinu, javlja HINA.
Hrvatska
Hrvatska: Lokacije autokamera za nadzor brzine
Ministarstvo unutarnjih poslova do kraja godine postavit će 84 nova kućišta u kojima će staviti kamere za nadzor brzine, piše portal Autonet.
Podsjetimo, prije turističke sezone bilo je ukupno 468 lokacija na kojima su se izmjenjivale kamere, tijekom ljeta su postavljene na njih još 40, a do kraja godine stižu i spomenuta 84 nova kućišta.
Kućišta će postaviti na područja 12 Policijskih uprava, a najviše, njih 20, postavit će na području PU Primorsko-goranske. Iako su do sada dva kućišta bila postavljena na zagrebačkoj obilaznici, velika je novost da se sada nekoliko kućišta nalazi na autocesti, piše Autonet.
Najviše ih je na području PU Primorsko-goranske i to na A7 kod Matulja, između čvora Jurdani i tunela Jušići, zatim između tunela Škurinje I. i tunela Katarina, zatim kod Bakra između tunela Burlica i čvora Šmrika te između čvora Sveti Kuzam i čvora Hreljin. Dvije su i lokacije na A6. Tako je jedna prije samog vijadukta Zečeve Drage, te jedna prije same Rijeke, kod Orehovice prije vijadukta Svilno, oba kućišta u smjeru Rijeke – navodi Autonet.
Do kraja godine ukupno će biti 588 novih lokacija kućišta. Policiji su na raspolaganju 194 kamere koje će premještati iz kućišta u kućište prema internom rasporedu svake od Policijskih uprava.
Novost je i da ovaj zadnji val postavljanja kućišta i kamera donosi i novi oblik kućišta. Pored samog prekoračenja brzine dobra kakvoća kamera znači da se vozači u prekršaju mogu kazniti i za nekorištenje sigurnosnog pojasa odnosno korištenja telefona na nepropisan način.
Detaljan popis svih lokacija na kojima su kućišta za kamere možete pronaći OVDJE.
You must be logged in to post a comment Login