Hrvatska
Hrvatska: Ministar Beroš uputio otvoreno pismo i pozvao građane da se cijepe
Ministar zdravstva Vili Beroš uputio je otvoreno pismo u kojemu je pozvao sve građane Hrvatske da se cijepe protiv koronavirusa.
Pismo ministra zdravstva Vilija Beroša prenosimo u cijelosti:
“Cijepiti se ili ne cijepiti? (Dileme ne bi smjelo biti!)
Stiglo je ljeto. I kalendarski i klimatski. Vruće je, a kažu da će biti još toplije. Znojimo se, netko na radnom mjestu, oni sretniji na obali mora ili jezera. Gledam vijesti, javljaju da nam u zemlju dolazi sve više turista, a sve manje je građana koji se cijepe protiv COVID-19. Sami smo sebi zadali cilj da do kraja lipnja cijepimo polovicu odraslih stanovnika barem s jednom dozom cjepiva. Suočavamo se s izazovima, kao naša nogometna reprezentacija u prve dvije utakmice Europskog prvenstva. Nogometaši imaju treću utakmicu za popravak.
Hoćemo li i mi u nastavku odmjeravanja snaga s virusom imati priliku poboljšati rezultate?
Dobri su rezultati u turizmu za sada. Bolji na sjeveru Jadrana nego na jugu. Isto kao i razina cijepljenosti građana. Turizam nam je važna djelatnost za ukupno gospodarstvo, za turističke tvrtke i za mnoge građane. Gosti idu tamo gdje su sigurni i zaštićeni. Hrvatska jest sigurna zemlja, a bila bi još sigurnija, za zdravlje, da se cijepi više građana. I recepcionera i konobara i sobarica i privatnih iznajmljivača … Cijepljenje se za sada pokazuje kao najsigurnija zaštita od zaraze i učinkovita prevencija od njezinog daljnjeg širenja.
Budemo li imali dobru turističku sezonu, imat ćemo i bolju jesen.
Školarci su, zajedno sa svojim učiteljima i profesorima, prije tjedan dana napustili školske klupe. Odoše na zasluženi odmor. Ali, ni do iduće jeseni nije tako daleko kad će opet trebati krenuti u školu. Hoće li se njihov nastavnik cijepiti i tako, sa zaštitom za sebe i svoje učenike stati pred razred bez bojazni od virusa, treba odlučiti sada. Ne kada počne škola, jer i cjepivu treba vremena za učiniti ono čemu je namijenjeno.
Ljubomorno gledamo navijače na tribinama stadiona u drugim zemljama. Kad ćemo i mi moći bodriti svoje klubove? Odgovor se zna: kada nas većina bude cijepljena. A uskoro će i utakmice, nogometne, rukometne, košarkaške… Sada je vrijeme da cijepljenjem osiguramo svoju ulaznicu za stadion ili dvoranu.
Krajem lipnja sagledat ćemo prolazno vrijeme za naš program cijepljenja. Ali samo rezultate prolaznog vremena, jer mi nastavljamo cijepljenje i dalje.
Nemamo pravo očekivati da nam u goste dolaze turisti iz zemalja u kojima je razina cijepljenosti građana veća od naše. Ne možemo očekivati da će nam djeca s jeseni ići mirno u školu ako se nastavnici i učitelji ne cijepe, kao i učenici starijeg uzrasta. Teško ćemo izbjegavati nove zaraze ako vozač gradskog autobusa ostane necijepljen, ako blagajnica u supermarketu ne primi cjepivo, ako službenici na šalterima odbiju cijepljenje, pa tako ugroze i sebe i druge…
Pravo je svakog građanina da odluči što je za njega dobro.
Pravo je i svake odgovorne države i zajednice da ocijeni što je za dobro i interes većine građana. Za zdravlje, fizičko i mentalno, za gospodarstvo, za ukupni život. Svjetska pandemija COVID-19 okrenula je naglavačke donedavno poznati nam način života. Ograničila nam je putovanja, bliža i dalja, udaljila nas je jedne od drugih, promijenila način rada, ponašanja, odredila drugačije međusobne odnose i odgovornosti. Ono što je vrijedilo jučer, danas moramo preispitati. Onako kako smo živjeli donedavno, u mnogim situacijama više nije moguće. Promijenilo se puno toga.
Moramo se mijenjati i mi sami.
Zato, neka nitko ne govori da ga se korona ne tiče. Neka nitko ne kaže da to nije njegova briga ili odgovornost. Možda vas nije direktno briga za turističku sezonu, ali ćemo rezultate svi osjetiti. I dobre i one loše. Možda su vaša djeca završila školu, ali druga nisu. Možda se vi na posao vozite sami u svojem automobilu, ali tisuće vaših sugrađana se ujutro i popodne gužvaju u tramvajima, autobusima i vlakovima.
Zdravlje svih njih nije samo njihova briga. To je odgovornost svih nas.Dragi prijatelji, sugrađani, susjedi, znani i neznani, neka vas ne prevari ovo blago zatišje epidemije. Novi sojevi virusa vrebaju iza ugla, čim uzmognu, napast će nas ponovno! A time mogu pokrenuti i 4. val koji će jednako preplaviti i vas i mene.
Ja sam prebolio koronu. I cijepio sam se. Želim da se cijepe i moje kolegice i kolege liječnici, i medicinske sestre i tehničari, svi djelatnici u zdravstvu. Da štite sebe i vas – pacijente. Ali i da svojim primjerom pokažu da je znanstveno i iskustveno dokazano da je cjepivo najučinkovitija zaštita. I osobna i kolektivna.
Država je osigurala dovoljne količine cjepiva za sve građane. To nam je i dužnost. Ono je i besplatno. Omogućili smo svima koji se žele cijepiti da to učine. Sada šaljemo timove cjepitelja u svako mjesto i svaki kraj naše zemlje, do svakog građanina koji se želi cijepiti. To nam je zadaća i nju ispunjavamo.
Ali, dragi moji, bez svakog od vas građana nema zajedničkog uspjeha. Ako volite sebe i svoje zdravlje, cijepite se. Ako volite i vaše bližnje, cijepite se. Ako želite da svi kao društvo i zajednica budemo sutra sigurniji nego danas, cijepite se!
Ako ne dijelite moje mišljenje i ne želite se cijepiti, imate pravo na to. No, pritom imajte na umu da time ne ugrožavate samo svoje zdravlje već i zdravlje svojih sugrađana. Zatvarate vrata povratku našim normalnim životima, a otvarate ih novim sojevima virusa, novim hospitalizacijama i gubicima života. Želite li uistinu takav scenarij? Vjerujem da to nitko ne priželjkuje. Razmislite još jednom, donesite odluku na dobrobit vašeg i tuđeg zdravlja i cijepite se”, napisao je Beroš.
- Tragična priča iz Beča, preminuo otac troje djece
- U Austriji postavili dva nova super-radara, kazne pljušte na sve strane
- U Austriji vozio 230 km/h, sada mu prijeti gubitak vozila
- Veliki šumski požar u Austriji
- Austrija od 1. travnja uvodi velike mjere štednje
Hrvatska
Novi potres kod Siska: “Jako je zatreslo, dio grada bez struje”
“Danas, 25. veljače 2025. godine u 12:52 seizmografi Seizmološke službe Republike Hrvatske zabilježili su prilično jak potres s epicentrom kod Taborišta, 3 km jugoistočno od Petrinje. Magnituda potresa iznosila je 4.0 prema Richteru, a intenzitet u epicentru V – VI stupnja EMS ljestvice”, objavila je Seizmološka služba.
Ranije procjene EMSC-a kretale su se u rasponu od 4.5 do 3.3 po Richteru. Potres se osjetio u 12:52. Epicentar je bio 9 kilometara sjeveroistočno od Siska.
Osim struje, moguće su poteškoće u telekomunikacijskom prometu u Sisku i okolici.
Hrvatska
Usporedio proizvode u Njemačkoj i Hrvatskoj, uslijedio je šok
U jeku bojkota trgovina koju je putem društvenih mreža inicirala potrošačka platforma “Halo, inspektore” te dok Vlada širi paket proizvoda s ograničenim cijenama, trgovce i trgovačke lance ponovno se proziva da su visokim maržama i raznim drugim nepoštenim praksama (poput zaokruživanja cijena naviše u vrijeme prelaska s kune na euro) lansirali cijene u nebo.
Najveću ljutnju potrošača izazivaju znatno niže cijene u susjednim zemljama, pogotovo u onim trgovačkim lancima koji posluju i ondje i ovdje.
Upravo je to jedno od najčešće postavljanih pitanja u posljednje vrijeme: Zašto su kod nas cijene više nego u istom trgovačkom lancu vani?
“I tu je inflacija ostavila svoje posljedice, međutim sve u okvirima do 20 posto poskupljenja. No, treba reći da se ovdje osnovica plaće svake godine korigira sukladno sa stopom godišnje inflacije iz protekle godine, tako da je građani praktički i ne osjete previše”, kazao nam je u uvodu.
I u Njemačkoj, barem u onom dijelu pokrajine Baden-Württemberg gdje on živi, naš nam sugovornik kaže kako u zadnje vrijeme uočava povećani oprez kupaca.
“Vidljivo je da u zadnje vrijeme kupci malo opreznije biraju dućane i više kupuju po akcijama. Isto tako, prije je bilo normalno da trgovine i parkinzi istih budu krcati svakodnevno u vremenu od 18 do 20 sati u tjednu, dok se zadnjih godina to vidno smanjilo, čak i više nego prepolovilo”, kaže Goran.
Potom se osvrnuo na trgovačke marže u kojima mnogi u Hrvatskoj vide razlog previsokim cijenama.
“Opće je poznato kako ovdje u Njemačkoj, ali i ostalim uređenim zemljama Europske unije, postoje uredbe i zakon o maržama te ne pada nikome na pamet da to krši. Marže su definirane u postocima – najniža i najviša – po skupinama proizvoda, po dobavljačima, preprodavačima i slično, tako da gotovo sve trgovine imaju iste startne pozicije, a i krajnje cijene u trgovinama se u konačnici mnogo ne razlikuju. Sve to kontrolira država preko porezne uprave i inspektorata. Pitam se zašto u Hrvatskoj ne urede cijene na sličan način. Ne vjerujem da vlastodršci u Hrvatskoj ne znaju navedene podatke iz EU-a”, govori naš sugovornik.
PDV u Njemačkoj, dodaje, dijeli se u dvije skupine.
“Pet posto je na hranu, prehrambene artikle i sve što je vezano za prehranu, i on se u mojem slučaju kod tjedne prosječne kupovine odnosi na 85-90 posto artikala. Drugi porez je 19 posto, a on se odnosi na tehničke stvari, alkoholna pića ili luksuzne proizvode koji nisu nužno neophodni za život”, objašnjava.
Za primjer je naveo cijene nekoliko proizvoda u Njemačkoj. Kaže kako dezodorans u spreju od 150 mililitara poznatijih marki, kakvih je u Hrvatskoj teško naći po cijeni ispod 4 eura, u Njemačkoj košta između 1,99 i 2,99 eura, a na akcijama i manje. A kilogram kave u zrnu, također ovisno o marki proizvođača, košta od 7 do najviše 15 eura. Goran se prisjeća kako je u Hrvatskoj prije desetak godina kilogram takve kave po veleprodajnoj cijeni, dakle bez PDV-a, koštao 165 kuna iliti današnjih 22 eura.
Za čuvene čokolade Milka koje u Njemačkoj ne dolaze pakirane po 80 i 270 grama kao u Hrvatskoj, nego samo od 100 i 300 grama, naš sugovornik ističe da tamo koštaju 1,99 i 3,89 eura te da im je do Nove godine cijena bila 80 centi niža.
“Treba spomenuti kako su ti proizvodi izuzetno kvalitetni, većinom originalnog, najčešće njemačkog porijekla, proizvedeni za zapadno tržište, dok se u Hrvatskoj najčešće prodaju proizvodi proizvedeni u trećim zemljama za istočnoeuropsko tržište. Treba vidjeti zašto čokolada Milka od 300 grama proizvedena u Njemačkoj košta ovdje 3,89 eura, a ona proizvedena u Rumunjskoj ili Bugarskoj u Hrvatskoj košta 4,79 eura”, napominje.
Naveo je još jedan primjer koji je uočio dolazeći u Hrvatsku.
“Kraš Napolitanke od 740 grama u velikim trgovačkim lancima u Hrvatskoj su prije godinu dana duži period koštale 4,29 eura, a na akcijama 3,59 eura. A ja sam ih u jednom malom dućanu na sjeveru Hrvatske u to isto vrijeme kupovao po redovnoj cijeni od 3,50 eura.”
Usput je dao i sljedeći izračun za koji smatra da objašnjava taj nesrazmjer.
Mali trgovac: nabavna cijena 1,40€ + 1,40€ (100% marža) = 2,80€ + 0,70€ (PDV 25%) = 3,50€
Trgovački centri: nabavna cijena 1,40€ + 2,03 € (145% marža) = 3,43€ + 0,86€ (PDV 25%) = 4,29€
“Pritom nisam ukalkulirao da trgovački lanci sigurno dobiju jeftiniju nabavnu cijenu zbog brojnosti i količine narudžbe pa njihova marža otprilike iznosi negdje oko 170 posto. Neshvatljivo mi je i nelogično da netko od trgovaca zaradi više na proizvodu od onoga tko ga je proizveo”, kaže.
Smatra da država ima aparate kao što su Državni inspektorat i Porezna uprava, da cijene stavi pod kontrolu, samo ako za to postoji volja.
Potaknut započetim bojkotom trgovina u Hrvatskoj za N1 javio se jedan čitatelj iz Njemačke – predstavio se kao Goran – koji već desetak godina živi u jednom mjestu pokraj Stuttgarta. Usporedio je tamošnju inflaciju i njene posljedice s ovom u Hrvatskoj.
Hrvatska
U Hrvatskoj danas opći bojkot svega:” Ne kupujemo ništa”
U Hrvatskoj je jučer počeo najavljeni tjedni bojkot trgovačkih lanaca Lidla, Eurospina i dm-a te triju proizvoda – Coca Cole i drugih gaziranih pića, vode u bocama i deterdženata za posuđe – na poziv platforme Halo, inspektore.
Danas je opći bojkot svega. Platforma Halo, inspektore, koja bojkote organizira, poziva potrošače da danas ne kupuju ništa nigdje.
“Jednodnevni bojkot. Svega. DANAS NE KUPUJEMO NIŠTA. Ni fizički ni online. Ne plaćamo ništa”, napisali su.
Rano jutros su se oglasili na Facebook stranici Halo, inspektore.
“DANAS OPĆI BOJKOT!
Divljanje s cijenama postalo je profiterstvo na grbi potrošača koji je ostao nezaštićen na vjetrometini pohlepe i neosjetljivosti. I rekli smo: dosta je”, napisali su.
“Nakon prvog bojkota hrvatskih potrošača 24. 1. 2025. pokazali smo da POTROŠAČ IMA MOĆ. Bili smo jedinstveni u zahtjevu: zaustavite divljanje cijena na hrvatskom tržištu!
Trgovci su taj petak izgubili – novac, a to je jedino što ih je moglo pokrenuti. Odjednom je u roku dva-tri dana moguće sniziti cijenu za stotine proizvoda. I najavljuju se daljnja sniženja. Znači – može se. Ima prostora”, pišu.
You must be logged in to post a comment Login