Hrvatska
Hrvatska izumire – kome će političari ‘vladati’: U posljednih nekoliko godina ostali smo bez 54.000 učenika, a 105 škola prestalo s radom
Katastrofalna demografska slika kojoj godinama Hrvatska ne nalazi lijeka odavno je ispraznila učionice i škole, a u pandemijskim godinama strmoglavi pad učeničke populacije tek je donekle ublažen.
Najnoviji podaci Ministarstva znanosti i obrazovanja (MZO) iz baze ŠeR (Školski e-Rudnik) o broju učenika osnovnih i srednjih škola u novoj 2021./2022. godini pokazuju kako u aktualnoj školskoj godini imamo najmanji ukupan broj upisane školske djece dosad: 455.819 učenika osnovnih i srednjih škola ili njih 2090 manje nego prošle školske godine kada ih je bilo 457.909, prenosi Jutarnji.
Broj osnovaca i srednjoškolaca samo u jednoj godini – 2015./2016. u odnosu na 2014./2015. školsku godinu – pao je tada za gotovo dvanaest tisuća (-11.955).
Kada se generalno usporedi stanje od prije osam godina, to jest školska godina 2013./2014. s aktualnom 2021./2022. godinom, u tom razdoblju ukupan broj učenika u našim školama pao je za čak 53.390 ili 10,48 posto! Četiri dalmatinske županije u tome su razdoblju izgubile ukupno više od deset tisuća đaka (-10.156).
Gotovo nevjerojatno zvuči da je u Hrvatskoj prije osam godina u školskim klupama sjedilo 509.209 učenika, a nakon ulaska u Europsku uniju njihov broj konstantno opada. U posljednjih osam godina ugasilo se čak 105 malih, područnih škola, pa je njihov broj danas 1115 naspram 1220 koliko smo ih imali 2013./2014. školske godine. Samo posljednjih godinu dana ključ u bravu stavilo je 20 područnih škola.
Najviše su populacijski devastirane škole po Slavoniji – među prvih šest jedinica s najvećim padom učenika pet je slavonskih. Vukovarsko-srijemska županija izgubila je gotovo trećinu učenika u osam godina (27,21 posto ili -6408 đaka), slijedi Požeško-slavonska (26,12 posto) te Brodsko-posavska s minusom od 26,07 posto.
U Dalmaciji je najviše učenika “nestalo” u Šibensko-kninskoj (16,28 posto ili 2013 đaka), potom u Splitsko-dalmatinskoj (9,68 posto ili 5684 učenika), u Zadarskoj ih je manje za 7,3 posto ili 1565, a u Dubrovačko-neretvanskoj za 5,97 posto ili 894.
Međutim, treba reći da je puno gore stanje sa srednjoškolskim sustavom, koji je u proteklih osam godina ostao bez petine učenika (19,24 ili njih gotovo 35 tisuća). Nema nijedne županije u kojoj je u tome razdoblju porastao broj učenika srednjih škola. Samo u Požeško-slavonskoj županiji u osam godina broj srednjoškolaca pao je za nevjerojatnih 36 posto, dok se u Dalmaciji najbolje “drži” Splitsko-dalmatinska županija s minusom od 16,41 posto učenika srednjih škola, a s druge strane u Šibensko-kninskoj njihov je broj manji gotovo za trećinu (29 posto).
Hrvatska
Na hrvatskoj granici platio kaznu od čak 13.200 eura
Državljanin Srbije uhvaćen je na Bajakovu u pokušaju da prokrijumčari ukupno 720 litara fungicida.
Carina ga je uhvatila jer, dolaskom u kamionu na granicu, nije podnio carinsku deklaraciju za robu za koju su propisane zabrane pri uvozu. Zbog počinjenja prekršaja iz članka 63. stavka 1. točke 3. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije izdan je prekršajni nalog.
Za počinjeni prekršaj izrečena je novčana kazna u iznosu od 13.200 eura. Obračunati su i naplaćeni troškovi uništenja u iznosu 4858 eura. Fungicid mu je oduzet.
Hrvatska
Hrvatska, Slovenija, Italija za sporazum Frontexa s BiH
Ministri unutarnjih poslova Hrvatske, Slovenije i Italije založili su se danas na trilateralnom sastanku u Hrvatskoj za potpisivanje sporazuma između Agencije Europske unije za zaštitu granica Frontexa i Bosne i Hercegovine. Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da je suradnja Frontexa i BiH “najbolji način” za suzbijanje ilegalnih migracija, javila je hrvatska novinska agencija HINA.
Frontex je važan u BiH jer “migranti koji iz južne Europe dolaze na hrvatsku granicu ne nailaze na ozbiljne prepreke”, rekao je Božinović: “Sporazum je praktički ispregovaran, mora se potpisati”.
Frontex je do sada sklopio sporazume o statusu na zapadnom Balkanu sa Srbijom, Crnom Gorom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom, koji omogućuju Frontexu da djeluje na dotičnom nacionalnom teritoriju uz međusobni dogovor.
Frontex: Ilegalni prelasci granice su se smanjili
Prema riječima slovenskog ministra unutarnjih poslova Boštjana Poklukara, trenutno je “prelako prijeći granice EU”. Dotične osobe dolaze u regiju kao turisti, a zatim putuju u odredišne zemlje EU kao ilegalni migranti.
Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi rekao je pak da su privremene kontrole na granicama unutar schengenskog prostora “na neki način potisnule sve negativne pomake”.
Prema podacima Frontexa, broj ilegalnih prelazaka granice na zapadnobalkanskoj ruti ove je godine pao za 72 posto u odnosu na prošlu godinu. Na mediteranskoj ruti, na kojoj je prošle godine bilo najviše ilegalnih prelazaka granice, zabilježen je pad od 61 posto u odnosu na prošlu godinu, javlja HINA.
Hrvatska
Hrvatska: Lokacije autokamera za nadzor brzine
Ministarstvo unutarnjih poslova do kraja godine postavit će 84 nova kućišta u kojima će staviti kamere za nadzor brzine, piše portal Autonet.
Podsjetimo, prije turističke sezone bilo je ukupno 468 lokacija na kojima su se izmjenjivale kamere, tijekom ljeta su postavljene na njih još 40, a do kraja godine stižu i spomenuta 84 nova kućišta.
Kućišta će postaviti na područja 12 Policijskih uprava, a najviše, njih 20, postavit će na području PU Primorsko-goranske. Iako su do sada dva kućišta bila postavljena na zagrebačkoj obilaznici, velika je novost da se sada nekoliko kućišta nalazi na autocesti, piše Autonet.
Najviše ih je na području PU Primorsko-goranske i to na A7 kod Matulja, između čvora Jurdani i tunela Jušići, zatim između tunela Škurinje I. i tunela Katarina, zatim kod Bakra između tunela Burlica i čvora Šmrika te između čvora Sveti Kuzam i čvora Hreljin. Dvije su i lokacije na A6. Tako je jedna prije samog vijadukta Zečeve Drage, te jedna prije same Rijeke, kod Orehovice prije vijadukta Svilno, oba kućišta u smjeru Rijeke – navodi Autonet.
Do kraja godine ukupno će biti 588 novih lokacija kućišta. Policiji su na raspolaganju 194 kamere koje će premještati iz kućišta u kućište prema internom rasporedu svake od Policijskih uprava.
Novost je i da ovaj zadnji val postavljanja kućišta i kamera donosi i novi oblik kućišta. Pored samog prekoračenja brzine dobra kakvoća kamera znači da se vozači u prekršaju mogu kazniti i za nekorištenje sigurnosnog pojasa odnosno korištenja telefona na nepropisan način.
Detaljan popis svih lokacija na kojima su kućišta za kamere možete pronaći OVDJE.
You must be logged in to post a comment Login