Austrija
Hrvatska: Evo koliko je iznosila prosječna cijena kvadrata stana
Prosječna cijena četvornog metra prodanog novoga stana u Hrvatskoj u 2023. godini iznosila je 2246 eura, što je 2.7 posto više nego u 2022. godini, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
U Zagrebu je pritom prosječna cijena četvornog metra novog stana bila 2684 eura, što je 4.1 posto više nego godinu prije, a u ostalim naseljima 1940 eura ili 3.7 posto više.
Prosječna cijena kvadrata novih stanova koje su prodavala trgovačka društva i druge pravne osobe, bez programa društveno-poticane stanogradnje (POS), u 2023. dosezala je 2342 eura, što je 4.7 posto više u odnosu na 2022. godinu. Cijena kvadrata tih stanova u Zagrebu je porasla za četiri posto, na 2690 eura, a u ostalim naseljima za 6.7 posto, na 2055 eura.
Prosječna cijena četvornog metra POS-ovih stanova lani je bila 1295 eura i bila je 6.8 posto viša u odnosu na godinu prije. U Zagrebu je iznosila 1005 eura, što je pad za 1.2 posto, dok je u ostalim naseljima porasla za 6.2 posto, na 1300 eura.
U 2023. u Hrvatskoj je prodano 4370 novih stanova, od čega 1772 u Zagrebu i 2598 u drugim naseljima. Od ukupnog broja prodanih stanova njih 397 su POS-ovi, a 3973 prodala su trgovačka društva i druge pravne osobe, piše index.hr.
U drugoj polovini 2023. prosječna cijena stana 2278 eura
U DZS-ovoj statistici izneseni su podaci i o prosječnoj cijeni četvornog metra prodanog novoga stana u Hrvatskoj u drugom polugodištu prošle godine koja je iznosila 2278 eura, što je 1.8 posto više nego u istom razdoblju 2022.
Pritom je prosječna cijena četvornog metra novog stana u Zagrebu iznosila 2762 eura, što je 1.1 posto više nego godinu prije, a u ostalim naseljima 1966 eura ili jedan posto više.
Prosječna cijena četvornog metra novih stanova koje su prodavala trgovačka društva i druge pravne osobe, bez programa POS-a, u drugom lanjskom polugodištu iznosila je 2359 eura, što je za 3.2 posto više u odnosu na isto razdoblje godinu ranije, podaci su DZS-a.
Pritom je u Zagrebu cijena kvadrata na godišnjoj razini porasla za 0.7 posto, na 2762 eura, a u ostalim naseljima za tri posto, na 2063 eura.
Prosječna cijena četvornog metra stanova POS-a u drugom je lanjskom polugodištu iznosila 1280 eura i bila je 13.2 posto viša u odnosu na drugo polugodište 2022. godine.
Podaci DZS-a pokazuju i da je u drugom polugodištu prošle godine u Hrvatskoj prodano 2017 novih stanova, od čega 773 u Zagrebu i 1244 u drugim naseljima. Od ukupnog broja prodanih novih stanova 147 su stanovi POS-a, dok su njih 1870 prodala trgovačka društva i druge pravne osobe.
Austrija
Poznati austrijski lanac povlači čokoladicu iz prodaje zbog straha od plastike
Lidl je objavio da postoji mogućnost prisutnosti plastičnih dijelova u određenim voćnim pločicama. Zbog sigurnosnih razloga, proizvod je povučen iz prodaje.
Kupci Lidla, oprez!
Diskonter Lidl obavijestio je javnost o povlačenju proizvoda koji dolazi od proizvođača Nutrisun GmbH & Co. KG. Riječ je o voćnim pločicama Crownfield Banane-Jagoda, 5x30g, s rokom trajanja do 14.07.2025.
Postoji mogućnost da se u ovom proizvodu nalaze strani plastični dijelovi. Zbog potencijalne opasnosti od ozljeda pri konzumaciji, kupcima se savjetuje da proizvod ne konzumiraju i obavezno postupe prema obavijesti o povlačenju. Rok trajanja može se pronaći na bočnoj strani pakiranja.
Prodaja obustavljena
Sporni proizvod “Crownfield Obstriegel Banane-Jagoda, 5x30g” bio je dostupan u Lidl trgovinama u Austriji. U interesu zaštite potrošača, proizvođač i Lidl Austrija odmah su reagirali i povukli proizvod iz prodaje. Kupci ga mogu vratiti u bilo koju Lidl trgovinu, gdje će im biti vraćen puni iznos, čak i bez računa.
Povlačenje se odnosi isključivo na proizvod Crownfield Obstriegel Banane-Jagoda, 5x30g s rokom trajanja 14.07.2025. Ostali proizvodi proizvođača Nutrisun GmbH & Co. KG, uključujući druge artikle marke Crownfield, nisu obuhvaćeni ovim povlačenjem.
Proizvođač se ispričava svim pogođenim kupcima zbog neugodnosti. Ova mjera ne znači da je Lidl Austrija odgovoran za potencijalni rizik.
Za sva dodatna pitanja kupci se mogu obratiti korisničkoj službi Lidla Austrija na besplatni telefon 0800/500 810, dostupnoj od ponedjeljka do petka, od 7:30 do 18:00 sati.
Austrija
Austrijanka prodala kuću pa ostala bez 200.000 eura
Mlada žena (29) postala je žrtva prevaranata koji su joj, koristeći uvjerljivu phishing poruku, ispraznili bankovni račun. Novac je potjecao iz prodaje kuće.
Jedan pogrešan klik bio je dovoljan da nestane cjelokupna ušteđevina jedne stanovnice Koruške, koju je upravo dobila prodajom kuće. U rujnu prošle godine prevaranti su joj s računa skinuli ukupno 198.411 eura. Žena je nasjela na lažni e-mail koji je izgledao kao da dolazi iz njezine banke i zatražio „ažuriranje“ podataka. Bez sumnje, unijela je svoj IBAN i TAN na lažnu internetsku stranicu, kojom su upravljali kriminalci iz Belgije i Nizozemske.
Upozorenje na prijevaru – ne klikajte na sumnjive poveznice!
Novac je nestao, a dio je završio na računu jedne potpuno nesvjesne žene. Član bande iz Beča, čečenskog podrijetla, uvjerio je poznanicu da mu ustupi svoj račun za primanje dijela ukradenog novca, obećavši joj zaradu od 10.000 eura. Naivna 20-godišnjakinja pristala je.
Blaža kazna za suučesnicu
Osumnjičena je podigla 57.000 eura i predala ih posredniku. No, on je pobjegao sa svim novcem, ostavivši joj tek 2.000 eura, koje nije mogla ni koristiti – banka joj je zbog sumnjivih transakcija odmah blokirala račun i obavijestila policiju. Zbog toga se mlada majka u četvrtak našla pred sudom, optužena za prijevaru.
„Vi i vaši suučesnici tražili ste brzu zaradu“, rekao joj je tužitelj. Dvadesetogodišnjakinja je priznala krivnju i, zahvaljujući vještom odvjetniku Zaidu Raufu, prošla s blagom kaznom – šest mjeseci uvjetnog zatvora, presuda je pravomoćna.
Mreža prevaranata i dalje na slobodi
Pravi organizatori prijevare i dalje su neuhvatljivi. Poznato je da banda već godinama djeluje iz Nizozemske te da posjeduje specijalizirane računale sustave, vatreno oružje s streljivom, velike količine nakita, gotovine i kriptovaluta. Prema podacima Europola, ukradeni novac koriste za luksuzna putovanja u Španjolsku, kupovinu skupocjenih satova, nakita i dizajnerske odjeće prestižnih marki poput Diora, Louisa Vuittona i Versacea.
Procjenjuje se da su ovi kriminalci prevarili žrtve u najmanje deset zemalja, prouzročivši milijunske gubitke.
„Dok žrtve ostaju u očaju, prevaranti troše njihov novac na ekstravagantne zabave u skupim klubovima, obučeni u dizajnersku odjeću i Rolex satove. Još gore, svojim luksuznim stilom života hvale se na društvenim mrežama“, izjavio je ranije za medije voditelj tima za cyber kriminalitet pri rotterdamskoj policiji. Srećom, vlastima povremeno uspijeva uhititi pojedine organizatore – no, u slučaju ove nesretne Korušanke, to se još nije dogodilo.
Za osumnjičene i dalje vrijedi pretpostavka nevinosti.
Austrija
Hoće li Austrija vratiti stara pravila kod polaganja vozačkog ispita?
ahtjev za vozačkim ispitom na turskom i arapskom jeziku
U otvorenom pismu ministru Hankeu, stranka SÖZ traži povratak vozačkog ispita na turskom jeziku, kao i uvođenje drugih jezika, poput arapskog i albanskog.
Rasprava o povratku vozačkog ispita na turskom jeziku i dalje je kontroverzna – kao što simbolizira turska zastava, riječ je o pitanju integracije i sigurnosti u prometu u Austriji.
Naime, 2019. godine, tadašnji ministar prometa Norbert Hofer odlučio je ukinuti vozački ispit na turskom jeziku. Stranka SÖZ sada traži povratak ispita na turskom jeziku, kao i uvođenje drugih jezika, poput arapskog i albanskog. Pitanje koje se postavlja jest: Je li to pravi put za poticanje integracije, ili time stvaramo samo nove prepreke i otuđenje?
Dok neki smatraju da je višejezični ispit nužna mjera za promicanje ravnopravnosti i sigurnosti u prometu, drugi upozoravaju da bi time mogla biti oslabljena potreba za učenjem njemačkog jezika i integracijom u društvo. Koliko bi, zapravo, zemlja čiji je glavni jezik njemački, trebala nastaviti nuditi ispite na više jezika?
Predsjednik stranke SÖZ, Hakan Gördü, tvrdi da povratak ispita na turskom jeziku i drugim jezicima ne samo da promiče ravnopravnost, već i povećava sigurnost u prometu jer migranti bolje razumiju pravila. No, ostaje pitanje: Ne otežava li to pravi put prema integraciji ako potreba za učenjem njemačkog jezika postane manje hitna?
Za Hakana Gördüa ključno je da migracija ne postane prepreka za sudjelovanje u društvenom životu. No, nisu svi uvjereni u ovaj argument – neki to vide kao prijetnju društvenoj koheziji.
“Jezične barijere ugrožavaju sigurnost”
Naglasak na višejezične ispite također je kritički razmatran s aspekta sigurnosti u prometu. Kada su tadašnje vladine stranke ÖVP i FPÖ 2019. ukinule vozački ispit na turskom jeziku, argumentirali su da bi ispit na različitim jezicima mogao ugroziti sigurnost na cestama. Dovodili su u pitanje da li veća jezična raznolikost u ispitima zapravo doprinosi sigurnosti u prometu, ili bi bilo pametnije imati jedan zajednički jezik za sve sudionike u prometu.
Novi ministar Peter Hanke sada mora odlučiti hoće li udovoljiti zahtjevima za povratak višejezičnog ispita ili će i dalje inzistirati na rješenju koje uključuje ispit isključivo na njemačkom jeziku.
