U porastu su slučajevi prijevara s kriptovalutama u Austriji, a posebno u Gornjoj Austriji. Prevaranti više ne staju samo na jednoj krađi – sada žrtve varaju dvaput, upozorava Arbeiterkammer (AK) Gornje Austrije.

Sve počinje oglasima na društvenim mrežama. Obećavaju se brzi i veliki dobici uz ulaganja u Bitcoin, Ethereum i druge digitalne valute. Nakon prijave, žrtve kontaktiraju navodni “financijski savjetnici” koji ih uvjeravaju da ulažu sve veće iznose. Stranice izgledaju uvjerljivo – s grafikonima, računima i prikazima “dobiti” – ali sve je lažno. Stvarni dobici ne postoje, a korisnici u konačnici ostaju bez svog novca.

Posebno perfidna taktika dolazi tek kasnije. Nakon nekoliko mjeseci, iste žrtve ponovno dobivaju poziv – ovaj put od lažnih predstavnika “državnih tijela”, “financijskih regulatora” ili “međunarodnih odvjetnika”. Tvrde da je izgubljeni novac “pronađen” i da se može vratiti – ako žrtva prethodno uplati neku “poreznu obvezu”, “osiguranje” ili “naknadu za obradu”.

Ali i to je prijevara.

AK jasno poručuje: prave državne institucije nikada ne bi kontaktirale građane na takav način, niti bi tražile plaćanje bilo kakvih naknada unaprijed.

Sve više je i drugih digitalnih prijevara – poput lažnih internetskih trgovina, phishing mailova ili izmišljenih nagradnih igara – gdje je cilj isto: uzeti vam novac i/ili osobne podatke, najčešće pod pritiskom vremena.

Kako se zaštititi od ovakvih prevara?

• Ne vjeruj investicijama koje obećavaju brzo bogaćenje – ako zvuči predobro da bi bilo istinito, vjerojatno je prijevara.
• Ne otvaraj sumnjive linkove ni privitke, posebno ako ne znaš pošiljatelja.
• Potraži recenzije i iskustva drugih korisnika – mnoge lažne platforme već su razotkrivene.
• Provjeri podatke o tvrtki: postoji li valjani kontakt, službeni broj telefona, sjedište tvrtke i poštuju li se europski zakoni o zaštiti potrošača?
• Koristi jake lozinke i redovito ih mijenjaj.
• Ažuriraj softver i redovito instaliraj sigurnosna ažuriranja.

Ako si već postao žrtva – reagiraj odmah:

• Onemogući sve moguće daljinske pristupe,
• promijeni sve lozinke,
• spremi dokaze (mailovi, poruke, potvrde uplata),
• i prijavi sve policiji.

Usporedba cijena istih proizvoda u Austriji i Njemačkoj pokazuje velike razlike – i to često na štetu austrijskih potrošača. Iako je riječ o identičnim ili čak austrijskim proizvodima, cijene su u domaćim trgovinama znatno više nego kod susjeda.

Primjerice, pola litre Gösser Radlera u Njemačkoj stoji 1,09 eura, a na akciji čak samo 0,89 eura. U austrijskim trgovinama Billa i Spar ista boca košta 1,59 eura. Još je drastičniji primjer Garnier tonika za lice: dok je u njemačkom DM-u 2,75 eura, u Austriji je 5,95 eura – više nego dvostruko. Almdudler? U Njemačkoj 1,59 eura, u Austriji 1,99.

Zašto su cijene kod nas toliko više?

Proizvođači tvrde da nisu oni krivi, već trgovci. Iz Brau Uniona poručuju da oni ne određuju prodajne cijene – to rade trgovine. Slično navode i iz Manner-a i Almdudlera: cijene formira maloprodaja, a proizvođači na to nemaju utjecaj.

S druge strane, trgovci odgovaraju da oni sami često plaćaju veće cijene nego što se ti isti proizvodi prodaju u Njemačkoj. Tako iz Spar-a navode da neki artikli u Njemačkoj na tržište dolaze po nižoj cijeni nego što ih oni mogu uopće nabaviti. Također ističu da je profitna marža u austrijskoj trgovini hranom vrlo niska – između 1,5 i 2 posto.

Ekonomist Michael Böheim s Austrijskog instituta za ekonomska istraživanja (WIFO) pojašnjava širu sliku: cijene se formiraju prema spremnosti potrošača da plate. U Njemačkoj je tržište osjetljivije na cijene, konkurencija je veća, pa su i cijene niže. Austrijsko tržište je manje, s većim troškovima transporta i gušćom mrežom trgovina – sve to diže cijene.

Dodatni problem predstavljaju i tzv. teritorijalna ograničenja isporuke. Naime, proizvođači često dozvoljavaju distribuciju samo unutar nacionalnih granica, čime se sprječava slobodna trgovinska konkurencija unutar EU.

Ipak, ključnu ulogu igraju i sami potrošači. Dok god se „prigovara, ali ipak kupuje“, proizvođači i trgovci nemaju motiv mijenjati praksu.

Zaključak je jasan: nitko pojedinačno nije „krivac“, ali svi imaju koristi – osim samih potrošača. I dok se u teoriji svi brane malim maržama i velikim troškovima, činjenica ostaje: Austrijanci često plaćaju više – čak i za vlastite proizvode.

Cijene nafte prošloga su tjedna blago porasle na svjetskim tržištima, potaknute prijetnjama SAD-a o strožim sankcijama Rusiji i kupcima njezine nafte. Na londonskom tržištu barel je poskupio 2.3 posto, dosegnuvši 66.99 dolara, dok je na američkom tržištu cijena porasla 1.3 posto, na 62.69 dolara.

Glavni razlog ovog oporavka cijena su signali iz Washingtona o mogućem pooštravanju kaznenih mjera zbog rata u Ukrajini. Dodatno, ukrajinski napadi na rusku energetsku infrastrukturu stvaraju pritisak na ponudu, što ide u prilog rastu cijena.

Međutim, opći rast cijena ograničava sve veća globalna ponuda. OPEC+ najavio je dodatnih 137 tisuća barela dnevno od listopada, a Međunarodna agencija za energiju (IEA) procjenjuje kako će ukupna svjetska ponuda ove godine porasti za 2.7 milijuna barela dnevno, a iduće godine za još 2.1 milijun.

Unatoč geopolitičkim tenzijama, slabiji gospodarski rast u SAD-u i Kini usporava potražnju za naftom, što može ograničiti daljnji rast cijena.