Hrvatska
Hrvatska: HALMED objavio ukupan broj nuspojava na cjepivo protiv koronavirusa
HALMED (Hrvatska Agencija za lijekove i medicinske proizvode) objavila je jučer koliko je do sada u Hrvatskoj zabilježeno nuspojava na cjepiva protiv koronavirusa. Do sada je ukupno prijavljeno 4.912 nuspojava na cjepiva. Od ukupnog broja prijavljenih nuspojava njih 78,5 posto nisu bile ozbiljne, dok se njih 21,5 posto smatra ozbiljnima.
Priopćenje HALMED-a prenosimo u cijelosti:
Cjepiva protiv bolesti COVID-19 se nakon odobrenja prate posebno intenzivno i s tim ciljem su na europskoj razini uvedeni mehanizmi pomoću kojih se regulatornim tijelima omogućuje da prikupe još više podataka o sigurnosti njihove primjene. Na nacionalnoj razini, u Republici Hrvatskoj prijave sumnji na nuspojave cjepiva zaprimaju i prate Agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) i Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ). Zaprimljene prijave obrađuju se i ocjenjuju kao dio standardnog farmakovigilancijskog postupka.
Sve prijave koje HALMED zaprimi smatraju se sumnjama na nuspojavu te se koriste za kontinuiranu procjenu sigurnosnog profila cjepiva. Za svaku prijavu provodi se procjena povezanosti s primjenom cjepiva. Tek nakon temeljite ocjene svake prijave sumnje na nuspojave moguće je procijeniti je li povezanost između primjene pojedinog cjepiva i pojave pojedine nuspojave sigurna, vjerojatna, moguća, nije vjerojatna ili povezanost nije moguće ocijeniti. Ocijenjene prijave unose se u nacionalnu, europsku i svjetsku bazu nuspojava lijekova te čine dio dokumentacije o sigurnosti primjene cjepiva.
Cijepljenje u Republici Hrvatskoj trenutačno se provodi odobrenim cjepivima Comirnaty (Pfizer/BioNTech); Spikevax, ranijeg naziva COVID-19 Vaccine Moderna (Moderna); Vaxzevria, ranijeg naziva COVID-19 Vaccine AstraZeneca (AstraZeneca, Sveučilište u Oxfordu), i COVID-19 Vaccine Janssen (Janssen – Johnson & Johnson). Informacije o predmetnim cjepivima možete pronaći ovdje.
U nastavku su navedene informacije o broju prijava sumnji na nuspojave cjepiva protiv bolesti COVID-19 koje je HALMED zaprimio do sada. Tablica se ažurira svaki radni dan do 11 sati te uključuje sve prijave zaprimljene do 00:00 prethodnog dana.
Ukupan broj prijava sumnji na nuspojave cjepiva: 4912 prijava
2690 – Comirnaty, 537 – Spikevax (Moderna), 1539 – Vaxzevria (AstraZeneca), 140 – COVID-19 Vaccine Janssen i 6 prijava na COVID-19 cjepiva za koje nije zaprimljena informacija o proizvođaču
Napominjemo da razlike u broju prijava sumnji na nuspojave ne upućuju na razlike u sigurnosti cjepiva. U Republici Hrvatskoj je zaključno s 2. rujna 2021. godine primijenjeno 3.278.961 doza cjepiva protiv bolesti COVID-19. Usporedbom broja prijava sumnji na nuspojave s brojem primijenjenih doza, dolazi se do zaključka da je na svakih 10.000 primijenjenih doza cjepiva zaprimljeno 14,4 prijava sumnji na nuspojave cjepiva. Drugim riječima, tek uz oko 0,14% primijenjenih doza cjepiva zabilježena je sumnja na nuspojavu. Udjeli prijava po broju primijenjenih doza po pojedinom cjepivu također su izrazito niski te se kreću u rasponu od 0,11% do 0,28%.
Napominjemo da je broj prijava sumnji na nuspojave općenito indikator kvalitete samog sustava prijavljivanja nuspojava. Ukazuje na visoku razinu osviještenosti zdravstvenih radnika i korisnika cjepiva o potrebi za prijavljivanjem nuspojava, čime se osiguravaju veće količine podataka koji služe za praćenje sigurnosnih profila cjepiva.
Temeljito prikupljanje i veća količina podataka o nuspojavama omogućuju bolji uvid u primjenu cjepiva te brzo uočavanje sigurnosnih signala zbog kojih bi eventualno bilo potrebno poduzeti odgovarajuće regulatorne akcije, kao što su primjerice nove preporuke, mjere opreza i slično. Također, iz navedenog prikupljanja i praćenja podataka proizlaze nove informacije za korisnike i zdravstvene radnike, što u konačnici dovodi do sigurnije primjene cjepiva.
Kakve su prijave zaprimljene?
Ozbiljnost nuspojava i uzročno-posljedičnu povezanost s cjepivom ocjenjuje Stručna grupa za nuspojave i sigurnu primjenu cjepiva HALMED-a i HZJZ-a. Ocjena, između ostalog, uključuje detaljan pregled svih dostavljenih informacija te nastavno prikupljanje dodatnih podataka od prijavitelja kada je to potrebno za provođenje cjelovitog postupka. Pritom se ocjena prioritetno provodi za prijave sumnji na ozbiljne nuspojave.
Među do sada zaprimljenim, ocijenjenim* te u europsku i svjetsku bazu nuspojava proslijeđenim prijavama sumnji na nuspojave, udio prijava koje nisu ozbiljne iznosi 78,5%, dok je 21,5% prijava ocijenjeno ozbiljnima.
Budući da se ocjena prioritetno provodi za prijave sumnji na ozbiljne nuspojave, veći broj prijava koje nisu ozbiljne bit će uključen u sljedeće izvještaje.
Najčešće prijavljene nuspojave odnosile su se na povišenu tjelesnu temperaturu, bol na mjestu primjene, glavobolju, bol u mišićima, zimicu, opću slabost, umor, crvenilo na mjestu primjene cjepiva, mučninu i bol u zglobovima. Riječ je o očekivanim nuspojavama, koje se često javljaju, slične su nuspojavama drugih cjepiva te su najčešće blagog do umjerenog intenziteta i prolaze spontano kroz nekoliko dana ili uz primjenu simptomatske terapije (primjerice, hladni oblozi, lijekovi sa snižavanje povišene tjelesne temperature i lijekovi protiv bolova).
Pojedina prijava može sadržavati više nuspojava (kod pojedine osobe može se, primjerice, javiti glavobolja, povišena temperatura i bol na mjestu primjene cjepiva). Prikaz najčešćih nuspojava prema njihovoj zastupljenosti u zaprimljenim prijavama koje su unesene u svjetsku bazu VigiBase naveden je u nastavku.
Među ozbiljnim nuspojavama najčešće su zabilježene reakcije preosjetljivosti koje su se manifestirale kao osip, svrbež i koprivnjača nedugo nakon primjene cjepiva, u pojedinim slučajevima praćeno oticanjem lica, grla ili jezika te poteškoćama s disanjem ili gutanjem, zbog čega su primijenjeni antialergijski lijekovi i nakon čega je u svim slučajevima došlo do oporavka. Također, rjeđe su zabilježene reakcije pareze lica odnosno periferne slabosti jedne strane lica. Ove reakcije obično su povezane s otokom tkiva koji pritišće živac i najčešće je riječ o prolaznom stanju. Osim toga, zabilježeni su opsežno oticanje na mjestu primjene cjepiva, odnosno opsežna lokalna reakcija, visoka temperatura, tromboembolijski događaji te nesvjestice.
Zaprimljeno je 35 prijava sumnji na nuspojave sa smrtnim ishodom koje su vremenski povezane s razdobljem cijepljenja. Do sada ni za jednu od navedenih prijava nije utvrđena uzročno-posljedična povezanost s primjenom cjepiva. Od predmetnih prijava, za 27 prijava uzročno-posljedičnu povezanost s cijepljenjem iz trenutačno dostupnih podataka nije moguće ocijeniti. Zatraženi su dodatni podaci koji su potrebni za potpunu ocjenu prijava. Za 8 prijava je, slijedom provedene potpune ocjene sve dostavljene medicinske dokumentacije, uzročno-posljedična povezanost između primjene cjepiva i smrtnog ishoda ocijenjena kao: Nije vjerojatna.
Zaprimljeno je 9 prijava neželjenih događaja* sa smrtnim ishodom koje su vremenski povezane s razdobljem cijepljenja, no nisu uzročno-posljedično povezane s primjenom cjepiva.
Zaprimljeno je 16 prijava medikacijske pogreške, odnosno pogrešne primjene cjepiva, nakon kojih u 14 prijava nije došlo do nastanka nuspojava, dok je u 2 prijave zabilježena nuspojava.
Podaci o neželjenim događajima i medikacijskim pogreškama zanavljaju se nakon provedene zajedničke ocjene HALMED-a i HZJZ-a.
*U slučaju kada je događaj povezan s primjenom cjepiva isključivo vremenski no ne i uzročno-posljedično, riječ je o tzv. neželjenom događaju (ne o nuspojavi), koje su zdravstveni radnici također obvezni prijavljivati.
HALMED će nastaviti pratiti, prikupljati i ocjenjivati sve informacije vezane uz sigurnost primjene cjepiva protiv bolesti COVID-19 u Republici Hrvatskoj, kao i u drugim državama, te će redovito izvještavati o svim novim saznanjima.
Hrvatska
Na hrvatskoj granici platio kaznu od čak 13.200 eura
Državljanin Srbije uhvaćen je na Bajakovu u pokušaju da prokrijumčari ukupno 720 litara fungicida.
Carina ga je uhvatila jer, dolaskom u kamionu na granicu, nije podnio carinsku deklaraciju za robu za koju su propisane zabrane pri uvozu. Zbog počinjenja prekršaja iz članka 63. stavka 1. točke 3. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije izdan je prekršajni nalog.
Za počinjeni prekršaj izrečena je novčana kazna u iznosu od 13.200 eura. Obračunati su i naplaćeni troškovi uništenja u iznosu 4858 eura. Fungicid mu je oduzet.
Hrvatska
Hrvatska, Slovenija, Italija za sporazum Frontexa s BiH
Ministri unutarnjih poslova Hrvatske, Slovenije i Italije založili su se danas na trilateralnom sastanku u Hrvatskoj za potpisivanje sporazuma između Agencije Europske unije za zaštitu granica Frontexa i Bosne i Hercegovine. Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da je suradnja Frontexa i BiH “najbolji način” za suzbijanje ilegalnih migracija, javila je hrvatska novinska agencija HINA.
Frontex je važan u BiH jer “migranti koji iz južne Europe dolaze na hrvatsku granicu ne nailaze na ozbiljne prepreke”, rekao je Božinović: “Sporazum je praktički ispregovaran, mora se potpisati”.
Frontex je do sada sklopio sporazume o statusu na zapadnom Balkanu sa Srbijom, Crnom Gorom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom, koji omogućuju Frontexu da djeluje na dotičnom nacionalnom teritoriju uz međusobni dogovor.
Frontex: Ilegalni prelasci granice su se smanjili
Prema riječima slovenskog ministra unutarnjih poslova Boštjana Poklukara, trenutno je “prelako prijeći granice EU”. Dotične osobe dolaze u regiju kao turisti, a zatim putuju u odredišne zemlje EU kao ilegalni migranti.
Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi rekao je pak da su privremene kontrole na granicama unutar schengenskog prostora “na neki način potisnule sve negativne pomake”.
Prema podacima Frontexa, broj ilegalnih prelazaka granice na zapadnobalkanskoj ruti ove je godine pao za 72 posto u odnosu na prošlu godinu. Na mediteranskoj ruti, na kojoj je prošle godine bilo najviše ilegalnih prelazaka granice, zabilježen je pad od 61 posto u odnosu na prošlu godinu, javlja HINA.
Hrvatska
Hrvatska: Lokacije autokamera za nadzor brzine
Ministarstvo unutarnjih poslova do kraja godine postavit će 84 nova kućišta u kojima će staviti kamere za nadzor brzine, piše portal Autonet.
Podsjetimo, prije turističke sezone bilo je ukupno 468 lokacija na kojima su se izmjenjivale kamere, tijekom ljeta su postavljene na njih još 40, a do kraja godine stižu i spomenuta 84 nova kućišta.
Kućišta će postaviti na područja 12 Policijskih uprava, a najviše, njih 20, postavit će na području PU Primorsko-goranske. Iako su do sada dva kućišta bila postavljena na zagrebačkoj obilaznici, velika je novost da se sada nekoliko kućišta nalazi na autocesti, piše Autonet.
Najviše ih je na području PU Primorsko-goranske i to na A7 kod Matulja, između čvora Jurdani i tunela Jušići, zatim između tunela Škurinje I. i tunela Katarina, zatim kod Bakra između tunela Burlica i čvora Šmrika te između čvora Sveti Kuzam i čvora Hreljin. Dvije su i lokacije na A6. Tako je jedna prije samog vijadukta Zečeve Drage, te jedna prije same Rijeke, kod Orehovice prije vijadukta Svilno, oba kućišta u smjeru Rijeke – navodi Autonet.
Do kraja godine ukupno će biti 588 novih lokacija kućišta. Policiji su na raspolaganju 194 kamere koje će premještati iz kućišta u kućište prema internom rasporedu svake od Policijskih uprava.
Novost je i da ovaj zadnji val postavljanja kućišta i kamera donosi i novi oblik kućišta. Pored samog prekoračenja brzine dobra kakvoća kamera znači da se vozači u prekršaju mogu kazniti i za nekorištenje sigurnosnog pojasa odnosno korištenja telefona na nepropisan način.
Detaljan popis svih lokacija na kojima su kućišta za kamere možete pronaći OVDJE.
You must be logged in to post a comment Login