Hrvatska
Grlić Radman: Oduševljen sam zbog pomoći Austrije i njihovih građana
Pomoć iz Austrije je građane Hrvatske „mentalno ojačalo“.
Hrvatski ministar vanjskih poslova Goran Grlić Radman (HDZ) dao je intervju za austrijski dnevni list „Kurier“ u kojem je pričao o pomoći građana Austrije za potresom pogođena područja, ali i o kritikama zbog izbjegličke politike te o ljetovanju u Lijepoj našoj.
Grlić Radman je izjavio kako je europska solidarnost nakon katastrofalnog potresa u Banovini 29. prosinca bila odlična te da je pokazala kako je članstvo u Europskoj uniji za najmanju i najmlađu zemlju EU-a vrlo bitno. Pomoć iz prijateljskih zemalja je hrvatski narod „mentalno ojačala“.
Izjavio je kako ga je pomoć Austrije i građana Austrije podsjetila na pomoć za vrijeme Domovinskog rata, kada je kao mladi diplomat radio u koordinaciji humanitarne akcije „Nachbar in Not“: „Moj kolega Alexander Schallenberg [op.a. ministar vanjskih poslova Austrije, ÖVP] se odmah nakon potresa javio i upitao što je potrebno. Oduševljen sam i privatnim humanitarnim akcijama“.
Na pitanje o tome kako će izgledati drugo pandemijsko ljeto ove godine za turiste u Hrvatskoj, Grlić Radman je izjavio kako će Hrvatska biti odlično pripremljena za svoje goste: „Očekujem tako i da će narednog ljeta oko 200.000 Hrvata doći na skijanje u Austriju“. Na pitanje o tome hoće li i ove godine „virus doći automobilom“ te kako reagira na ponašanje kancelara Kurza na ljeto prošle godine, diplomatski je odgovorio kako su odnosi Austrije i Hrvatske uvijek bili odlični.
U intervjuu je govorio i o navodnim kršenjima ljudskih prava od strane hrvatske granične policije na granici s Bosnom i Hercegovinom: „Trenutno imamo 6.500 policajaca na terenu. Po mom mišljenju, oni izvrsno rade svoj posao i molim vas da ne zaboravite da je ova vanjska granica EU duga više od tisuću kilometara i da je zadaća policije adekvatno zaštititi javni red i zakone EU i Hrvatske“.
Kritike i navode negira, jer Hrvatska „i dalje prima ljude iz ratnih područja“: „No onaj tko prijeđe granicu bez papira i uz pomoć krijumčara, on ne može tako lako zatražiti pravo na boravak. Primjećujemo da su mnogi ljudi, pogotovo iz Afganistana i Pakistana, krenuli gotovo isključivo iz ekonomski razloga“.
Dodao je kako se uskoro očekuje pristup schengenskom području te uvođenje eura do 2023. godine.
- Austrija: Poznata tvrtka u novim problemima, ugroženo 1400 radnih mjesta
- Snažniji potres zabilježen u Austriji
- U Austriji najizglednija koalicija ÖVP, SPÖ i NEOS-a
- U Austriji skoro 100.000 ljudi potpisalo peticiju za smjenu Van der Bellena
- Austrija: Bolnica uklanja sve križeve iz bolesničkih soba?
Hrvatska
Na hrvatskoj granici platio kaznu od čak 13.200 eura
Državljanin Srbije uhvaćen je na Bajakovu u pokušaju da prokrijumčari ukupno 720 litara fungicida.
Carina ga je uhvatila jer, dolaskom u kamionu na granicu, nije podnio carinsku deklaraciju za robu za koju su propisane zabrane pri uvozu. Zbog počinjenja prekršaja iz članka 63. stavka 1. točke 3. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije izdan je prekršajni nalog.
Za počinjeni prekršaj izrečena je novčana kazna u iznosu od 13.200 eura. Obračunati su i naplaćeni troškovi uništenja u iznosu 4858 eura. Fungicid mu je oduzet.
Hrvatska
Hrvatska, Slovenija, Italija za sporazum Frontexa s BiH
Ministri unutarnjih poslova Hrvatske, Slovenije i Italije založili su se danas na trilateralnom sastanku u Hrvatskoj za potpisivanje sporazuma između Agencije Europske unije za zaštitu granica Frontexa i Bosne i Hercegovine. Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da je suradnja Frontexa i BiH “najbolji način” za suzbijanje ilegalnih migracija, javila je hrvatska novinska agencija HINA.
Frontex je važan u BiH jer “migranti koji iz južne Europe dolaze na hrvatsku granicu ne nailaze na ozbiljne prepreke”, rekao je Božinović: “Sporazum je praktički ispregovaran, mora se potpisati”.
Frontex je do sada sklopio sporazume o statusu na zapadnom Balkanu sa Srbijom, Crnom Gorom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom, koji omogućuju Frontexu da djeluje na dotičnom nacionalnom teritoriju uz međusobni dogovor.
Frontex: Ilegalni prelasci granice su se smanjili
Prema riječima slovenskog ministra unutarnjih poslova Boštjana Poklukara, trenutno je “prelako prijeći granice EU”. Dotične osobe dolaze u regiju kao turisti, a zatim putuju u odredišne zemlje EU kao ilegalni migranti.
Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi rekao je pak da su privremene kontrole na granicama unutar schengenskog prostora “na neki način potisnule sve negativne pomake”.
Prema podacima Frontexa, broj ilegalnih prelazaka granice na zapadnobalkanskoj ruti ove je godine pao za 72 posto u odnosu na prošlu godinu. Na mediteranskoj ruti, na kojoj je prošle godine bilo najviše ilegalnih prelazaka granice, zabilježen je pad od 61 posto u odnosu na prošlu godinu, javlja HINA.
Hrvatska
Hrvatska: Lokacije autokamera za nadzor brzine
Ministarstvo unutarnjih poslova do kraja godine postavit će 84 nova kućišta u kojima će staviti kamere za nadzor brzine, piše portal Autonet.
Podsjetimo, prije turističke sezone bilo je ukupno 468 lokacija na kojima su se izmjenjivale kamere, tijekom ljeta su postavljene na njih još 40, a do kraja godine stižu i spomenuta 84 nova kućišta.
Kućišta će postaviti na područja 12 Policijskih uprava, a najviše, njih 20, postavit će na području PU Primorsko-goranske. Iako su do sada dva kućišta bila postavljena na zagrebačkoj obilaznici, velika je novost da se sada nekoliko kućišta nalazi na autocesti, piše Autonet.
Najviše ih je na području PU Primorsko-goranske i to na A7 kod Matulja, između čvora Jurdani i tunela Jušići, zatim između tunela Škurinje I. i tunela Katarina, zatim kod Bakra između tunela Burlica i čvora Šmrika te između čvora Sveti Kuzam i čvora Hreljin. Dvije su i lokacije na A6. Tako je jedna prije samog vijadukta Zečeve Drage, te jedna prije same Rijeke, kod Orehovice prije vijadukta Svilno, oba kućišta u smjeru Rijeke – navodi Autonet.
Do kraja godine ukupno će biti 588 novih lokacija kućišta. Policiji su na raspolaganju 194 kamere koje će premještati iz kućišta u kućište prema internom rasporedu svake od Policijskih uprava.
Novost je i da ovaj zadnji val postavljanja kućišta i kamera donosi i novi oblik kućišta. Pored samog prekoračenja brzine dobra kakvoća kamera znači da se vozači u prekršaju mogu kazniti i za nekorištenje sigurnosnog pojasa odnosno korištenja telefona na nepropisan način.
Detaljan popis svih lokacija na kojima su kućišta za kamere možete pronaći OVDJE.
