Austrija
Gospodarska komora: Uvedimo bonuse za prvu nekretninu do 100.000 eura za privatne osobe
“Graditelji i kupci stanova trebali bi dobiti 20 posto troškova, najviše 100.000 eura, kao subvenciju za svoj prvi dom”, pozivaju Vladu Gospodarska komora i sindikat. Također je potrebno više stambenih subvencija i poreznih olakšica za potporu građevinskoj industriji. Konkretno, radi se o 310.000 radnih mjesta.
Svatko tko gradi ili kupi svoj prvi dom trebao bi od države dobiti bonus od 20 posto troškova, ali najviše 100.000 eura. Taj bi “dar” tada bio poput vlasničkog kapitala, što bi privatnim osobama olakšalo dobivanje bankovnog kredita nego što je to sada slučaj.
S ovim temeljnim prijedlogom, čelnik Gospodarske komore, Harald Mahrer, i građevinski sindikalist Josef Muchitsch pozivaju vladu da u sljedećih nekoliko dana osmisli “građevinski paket” kako bi što prije potaknula industriju koja je u naglom kolapsu koliko je moguće. “U igri je 310.000 radnih mjesta, a sadašnji zastoj znači i da će za nekoliko godina nedostajati stambenog prostora ili će on dodatno poskupjeti”, upozoravaju socijalni partneri. Prema predviđanjima, umjesto zadnjih 62.000 stanova, 2026. godine bit će dovršeno samo 46.400 novih nekretnina. Pomoć stoga mora biti brza, učinkovita i jednostavna.
Smjernice za kreditiranje trebale bi biti opuštene
Daljnje točke: povećanje stambenih subvencija za najmanje 500 milijuna eura godišnje tijekom najmanje sljedeće tri godine, kao i ublažavanje strogih smjernica za kreditiranje, na primjer kroz veći dopušteni omjer duga u prihodu kućanstva (trenutačno 40 posto). Poticaji poput kraćeg razdoblja porezne amortizacije za investicije, također se zahtijevaju.
Christoph Badelt, predsjednik Fiskalnog vijeća “Budget Debt Watchdog”, ocijenio je te želje skupima, ali vjerojatno razumnima. Graditeljstvo je gospodarski motor, ali u financiranju treba predvidjeti poštivanje ekoloških kriterija.
Austrija
Hoće li Austrija vratiti stara pravila kod polaganja vozačkog ispita?
ahtjev za vozačkim ispitom na turskom i arapskom jeziku
U otvorenom pismu ministru Hankeu, stranka SÖZ traži povratak vozačkog ispita na turskom jeziku, kao i uvođenje drugih jezika, poput arapskog i albanskog.
Rasprava o povratku vozačkog ispita na turskom jeziku i dalje je kontroverzna – kao što simbolizira turska zastava, riječ je o pitanju integracije i sigurnosti u prometu u Austriji.
Naime, 2019. godine, tadašnji ministar prometa Norbert Hofer odlučio je ukinuti vozački ispit na turskom jeziku. Stranka SÖZ sada traži povratak ispita na turskom jeziku, kao i uvođenje drugih jezika, poput arapskog i albanskog. Pitanje koje se postavlja jest: Je li to pravi put za poticanje integracije, ili time stvaramo samo nove prepreke i otuđenje?
Dok neki smatraju da je višejezični ispit nužna mjera za promicanje ravnopravnosti i sigurnosti u prometu, drugi upozoravaju da bi time mogla biti oslabljena potreba za učenjem njemačkog jezika i integracijom u društvo. Koliko bi, zapravo, zemlja čiji je glavni jezik njemački, trebala nastaviti nuditi ispite na više jezika?
Predsjednik stranke SÖZ, Hakan Gördü, tvrdi da povratak ispita na turskom jeziku i drugim jezicima ne samo da promiče ravnopravnost, već i povećava sigurnost u prometu jer migranti bolje razumiju pravila. No, ostaje pitanje: Ne otežava li to pravi put prema integraciji ako potreba za učenjem njemačkog jezika postane manje hitna?
Za Hakana Gördüa ključno je da migracija ne postane prepreka za sudjelovanje u društvenom životu. No, nisu svi uvjereni u ovaj argument – neki to vide kao prijetnju društvenoj koheziji.
“Jezične barijere ugrožavaju sigurnost”
Naglasak na višejezične ispite također je kritički razmatran s aspekta sigurnosti u prometu. Kada su tadašnje vladine stranke ÖVP i FPÖ 2019. ukinule vozački ispit na turskom jeziku, argumentirali su da bi ispit na različitim jezicima mogao ugroziti sigurnost na cestama. Dovodili su u pitanje da li veća jezična raznolikost u ispitima zapravo doprinosi sigurnosti u prometu, ili bi bilo pametnije imati jedan zajednički jezik za sve sudionike u prometu.
Novi ministar Peter Hanke sada mora odlučiti hoće li udovoljiti zahtjevima za povratak višejezičnog ispita ili će i dalje inzistirati na rješenju koje uključuje ispit isključivo na njemačkom jeziku.
Austrija
Beču u petak i subotu prijete veliki protesti i demonstracije
Vozači, obratite pozornost! U petak i subotu u glavnom gradu održat će se nekoliko događanja i demonstracija, što će izazvati gužve!
U petak, 7. ožujka, i subotu, 8. ožujka, zbog demonstracija u poslijepodnevnim i večernjim satima, osobito u centru grada i 9. okrugu, očekuju se kašnjenja i moguća zatvaranja ulica, upozoravaju stručnjaci iz ÖAMTC-a.
Akademski bal i demonstracije
“March for Science” u petak od 13:45 do 15:00 sati izazvat će kratka kašnjenja na Alser- i Univerzitetskoj ulici te oko Votiv crkve.
Akademski bal, koji će se održati uvečer, i demonstracije protiv događanja, mogli bi uzrokovati smetnje na prstenu oko Opere, kao i na Schotten- i Herrengasse, Am Hofu i na Visokom trgu unutar prstena, počevši od 18:00 sati.
Austrija
Pucnjava u Beču – ozlijeđeni ljudi u bolnici
U srijedu su u bečkoj četvrti Favoriten, prema izvještajima, dva muškarca napala 50-godišnjaka. On je uzvratio ispalivši tri metka iz plinskog pištolja.
Policajci iz policijske postaje Favoriten krenuli su u srijedu oko 17 sati prema postaji U1 Alaudagasse. Prema informacijama, dva muškarca su ispred stanice podzemne željeznice u 10. okrugu napala i oborila 50-godišnjaka na tlo. Žrtva je, navodno, u samoobrani ispalila tri metka iz plinskog pištolja.
Kada su policajci stigli na mjesto događaja, primijetili su prolaznike koji su pokazivali prema jednom muškarcu, koji je navodno ispalio metke. 50-godišnjak je policajcima objasnio da je u samoobrani ispalio tri metka iz plinskog pištolja. Video snimljen od strane čitatelja Heute prikazuje policijsku intervenciju na licu mjesta.
On je, kako se navodi, prije toga bio udaren i oboren od strane dvojice napadača. Činilo se da su napadači ciljali 50-godišnjaka i nisu prestali s nasiljem, zbog čega je, u očajnoj situaciji, posegnuo za plinskim pištoljem koji je legalno nosio.
Tijekom razjašnjavanja situacije, javili su se i dvojica osumnjičenih napadača, 24-godišnjak i 60-godišnjak, oba s austrijskom državljanstvom. Oba su bila ozlijeđena “iritantnim plinom” iz pištolja.
