Ekonomija
Gazprom ostaje i bez posljednje velike europske mušterije: OMV šalje signale?
Moskva je toliko puta prijetila „zavrtanjem slavine” Europi da najnoviju prijetnju gotovo da nitko nije primijetio. Ovog puta Gazprom prijeti ukrajinskom Naftogazu da će obustaviti tranzit preko Ukrajine – tranzit koji, inače, teče bez obzira na rusku agresiju.
Ako bi se prijetnja obistinila, Gazprom bi ostao bez trase do posljednje velike europske mušterije Austrije. Tamošnji najvažniji uvoznik OMV šalje signale da je spreman i za taj scenarij, piše Deutsche Welle.
Tranzit preko Ukrajine teče po ugovoru koji ističe tek krajem 2024. godine. Pretpostavlja se da obje strane, ruska i ukrajinska, nisu htjele prekršiti taj ugovor, kao ni da nisu htjele preostale europske mušterije ostaviti bez ruskog plina.
Nakon obustave slanja plina kroz plinovod Sjeverni tok, a onda i diverzije kojom je taj plinovod uništen, Gazprom tranzitom kroz Ukrajinu još uvijek zarađuje od europskog tržišta.
Osim toga, u pogonu je i takozvani Turski tok kojim plin stiže na Balkan. No njegov kapacitet od 16 milijardi kubika godišnje daleko je manji i od Sjevernog toka i od stare sovjetske veze kroz Ukrajinu.
Ugovor o tranzitu predviđa da Gazprom od 2021. do 2024. preko Ukrajine i Slovačke pumpa do 40 milijardi kubika do austrijskog čvorišta Baumgarten. Odatle se desetljećima plin usmjeravao prema Austriji, Njemačkoj, Italiji, Češkoj i Sloveniji.
Od svih velikih dobavljača, međutim, sada je Gazpromu preostao jedino austrijski OMV. S obzirom na to da Ukrajinci pokušavaju pokrenuti niz procesa protiv Gazproma pred arbitražnim sudovima, šef ruskog giganta Aleksej Miler zaprijetio je početkom srpnja da će prekinuti svaku suradnju, dakle i tranzit.
Prema Milerovim riječima, Gazprom se pred europskim arbitražnim sudovima ne može nadati korektnim procesima zbog zapadnih sankcija i „vala rusofobije u Europi”. Zato sudove, koji se nalaze u Švicarskoj i Švedskoj, naziva „nelegitimnim” i „besmislenim”.
U čemu je problem?
Ukrajinski Naftogaz naime želi pred arbitražom postići to da mu Gazprom plaća za tranzit 40 milijardi kubika godišnje, kako to i piše u ugovoru. I to bez obzira na to što Rusi od 2022. kroz Ukrajinu šalju tek nešto više od trećine prijašnje količine.
Rusi pak odbijaju platiti jer ukrajinska strana od svibnja 2022. ne prihvaća isporuke preko mjerne stanice Sohranovka, nego samo još preko mjerne stanice Sudža, piše Deutsche Welle.
Argument Ukrajinaca je da put preko Sohranovke ide kroz okupiranu oblast Luhanska, te da korištenje stoga više nije moguće. Kijev je predložio da se u zamjenu povećaju isporuke preko Sudže, ali Gazprom kaže da je to tehnički nemoguće.
Teško je dokučiti tko je i u kojoj mjeri u pravu, ali jedna stvar upada u oči: preko Sohranovke su Rusi ranije isporučivali svega trećinu plina kroz Ukrajinu, ali su sada smanjili isporuke za gotovo dvije trećine.
Ta zavrzlama se, dakle, neće rješavati pred arbitražom koju Rusi odbijaju. Ako Gazprom zato stvarno obustavi tranzit, posredno će biti pogođen i austrijski OMV.
Austrijski uvoznik kaže da je na to spreman. Još u veljači su priopćili da su prošle godine uvozili jedva 30 posto predviđenog plina od Rusa – za ostalo su se snašli kod drugih dobavljača.
U svibnju je pažnju austrijske javnosti privukla izjava bivšeg šefa OMV-a Gerharda Roissa koji je na televiziji rekao kako Ukrajinci nakon 2024. ionako više neće dopuštati ruski tranzit. Roiss se pozvao na svoje izvore u Kijevu.
To je ponukalo austrijsku ministricu energetike da već idućeg dana kaže kako se zemlja mora osloboditi ovisnosti od ruskog plina. „Sjedenje prekriženih ruku je opasnost za našu zemlju”, rekla je ministrica Leonore Gewesser.
Tri tjedna kasnije je OMV donio konačnu odluku da ulaže u plinsko polje Neptun Deep koje se nalazi u rumunjskom dijelu Crnog mora. Tim projektom bi Rumunjska mogla postati najveći proizvođač zemnog plina u EU, a dio bi stizao i u Austriju od 2027. godine.
Još dva tjedna kasnije je OMV priopćio da je unajmio dodatne kapacitete plinovoda u Njemačkoj i Italiji za transport do Austrije. Tim plinovodima se može dovoditi plin iz Norveške, kao i ukapljeni plin koji stiže do terminala u Nizozemskoj i Italiji.
„Ovi kapaciteti, zajedno s alternativnim ne-ruskim plinskim izvorima OMV-a, srednjoročno osiguravaju naše obaveze prema klijentima”, priopćio je tada OMV.
No, to ne znači da će Austrijanci svojevoljno dići ruke od ruskog plina. „Sve dok Gazprom isporučuje, mi ćemo nabavljati te količine od njih“, rekao je ovih dana direktor OMV-a Alfred Stern za Financial Times.
To je bio jasan signal da OMV neće jednostrano raskidati ugovor s Gazpromom koji je na snazi do 2040. godine. Uostalom, plin nije na listi sankcija EU.
No, glavna poruka Sterna u tom intervjuu kao da je bila upućena i Rusiji i austrijskim mušterijama: ako Gazprom prekine isporuke, mi ćemo se već nekako snaći.
Ekonomija
Dobre vijesti: WIFO ipak očekuje privremeni gospodarski oporavak
Prema procjenama WIFO-a, austrijsko gospodarstvo će se u početku samo vrlo privremeno oporaviti. Procjene građevinskih i industrijskih tvrtki ostaju pesimistične, pokazalo je danas objavljeno gospodarsko istraživanje WIFO. Pružatelji tržišnih usluga, s druge strane, uglavnom su optimističniji. Međutim, povjerenje potrošača još uvijek je vrlo nisko.
U posljednje vrijeme cijene nisu toliko rasle. Niže proizvođačke cijene smanjile su inflaciju potrošačkih cijena s 4,1 posto u ožujku na 3,5 posto u travnju.
Prema brzoj procjeni WIFO-a, austrijsko gospodarstvo vjerojatno je poraslo samo 0,2 posto u prvom tromjesečju – nakon stagnacije u posljednjem tromjesečju 2023. Dodana vrijednost ponovno je pala u industriji i građevinarstvu. Samo su se tržišne usluge koje se odnose na potrošače proširile i time poduprle cjelokupno gospodarstvo.
Slabo gospodarstvo sada se osjeća i na tržištu rada:.Zaposlenost u industriji, građevinarstvu i nekim uslužnim područjima naglo je pala u usporedbi s četvrtim tromjesečjem 2023. Došlo je samo do ponovnog povećanja zaposlenosti u područjima javnih službi.
Ekonomija
Nastavljaju se prosvjedi protiv Tesle u Njemačkoj
Očekuje se nastavak prosvjeda protiv američke tvrtke za proizvodnju električnih automobila Tesla nakon nekoliko dana akcije u Grünheideu u blizini Berlina. Prosvjedni kamp protiv jedine europske tvornice automobila šefa kompanije Elona Muska raspušten je jučer, no neki su najavili daljnje akcije u vidu protesta.
Policija je od srijede podnijela 76 kaznenih prijava i privremeno privela 23 aktivista, rekla je. Petero pogođenih privedeno je sucu, no svi su na kraju pušteni iz pritvora.
Pritužbe su se prvenstveno odnosile na povrede zakona o okupljanju, prisile u prometu, otpora, narušavanja javnog reda i mira te materijalne štete, navode iz policije.
Danima akcije aktivisti su željeli upozoriti na opasnosti po okoliš. Oni također prosvjeduju protiv planiranog proširenja kruga tvornice, o čemu bi općinsko vijeće Grünheidea trebalo raspravljati u četvrtak. U njemačkoj tvornici automobila radi oko 12.000 ljudi. Dio je u vodozaštitnom području.
U subotu je došlo do sukoba s velikim policijskim snagama tijekom prosvjednog marša. Njemački ministar gospodarstva Robert Habeck (Zeleni) kritizirao je sadržaj i oblik prosvjeda.
U Grünheideu, granica prosvjeda je granična ograda prostorija tvrtke. Zapravo, prosvjed je pogrešan jer je usmjeren protiv svake tvornice automobila. “Ali nitko ne može imati interesa u Njemačkoj bez proizvodnje automobila”, rekao je Habeck.
Ekonomija
U austrijski Lidl uskoro dolazi velika promjena
Tržišni udio Lidla Austrija raste. Kako bi se ovaj trend nastavio, bit će nekih inovacija u bliskoj budućnosti.
Lanac supermarketa Lidl ima više od 12.000 prodajnih mjesta u 31 zemlji – od kojih su 253 u Austriji. Šef Lidla Austrija Alessandro Wolf u razgovoru za “Standard” otkriva da će svake godine biti dodano tri do pet novih poslovnica, a cilj je 290 do 300 poslovnica.
To će posebno obradovati građane Beča i Innsbrucka, jer na to bi trebao biti fokus. “Lokacije u blizini željezničke stanice također bi bile uzbudljive za nas, ako se ovdje pojave prilike, iskoristit ćemo ih”, najavljuje Wolf.
U usporedbi s velikim konkurentima Sparom, Reweom i Hoferom, Lidl se općenito smatra “patuljkom”, no njegov je tržišni udjel samo od 2020. porastao s 4,8 na 6 posto. “Mi smo mali komarac u Austriji, a to može biti prilično dosadno”, šali se šef Lidla u “Standardu”.
Posebno je to vidljivo u ratu cijenama veganske hrane – jednomjesečno smanjenje PDV-a koje je pokrenuo Lidl prihvatila je konkurencija. Kad smo već kod veganstva: Otkako je u Lidlu uveden paritet cijena, prodaja je porasla za više od 50 posto.
Alessandro Wolf sebe vidi u jasnoj opoziciji konkurenciji po još jednom pitanju: “Ne treba nam duže radno vrijeme u Austriji”, pojašnjava. Lidl trenutno nema online trgovinu, iako je ona u Njemačkoj jedna od najvećih u zemlji, a ima iskustva i u drugim zemljama. Kauflandova sestrinska tvrtka pokreće tržnicu Kaufland.at na kojoj će od kraja ljeta biti dostupni milijuni neprehrambenih proizvoda.
Uskoro će u nekim poslovnicama biti velika novost: samoposlužne blagajne. “Testirat ćemo ih u prvim granama od trećeg kvartala.”
Wolf objašnjava zašto je kupnja u Lidlu Austrija toliko skuplja nego u Lidlu Njemačka pomoću nekoliko faktora: “Udio promocija je gotovo dvostruko veći u Austriji. Troškovi rada su veći. Logistika je skuplja zbog topografije. Austrija ima više podružnice po stanovniku.” Suština je da se ne zarađuje više nego u Njemačkoj – jednostavno su strukture troškova potpuno drugačije.
