Ekonomija
Evo liste najvećih austrijskih tvrtki, evo čime se bave
Donosimo listu nekih od najpoznatijih austrijskih tvrtki, naravno, na listu ovaj put nećemo uvrstiti sve tvrtke, a neke ćemo možda i propustiti.
- Red Bull GmbH: Poznata po energetskom piću Red Bull, ali također posjeduje i timove u sportskim događajima poput Formule 1.
- OMV Group: Međunarodna naftna i plinska tvrtka sa sjedištem u Beču, prisutna širom Europe i u nekim dijelovima Azije i Afrike.
- Erste Group Bank: Jedna od najvećih bankarskih grupacija u srednjoj i istočnoj Europi, s filijalama u nekoliko zemalja.
- Voestalpine AG: Globalna metalurška tvrtka specijalizirana za čelik i druge metalne proizvode, s raznolikim portfeljem poslovanja.
- Verbund AG: Energetska tvrtka koja se bavi proizvodnjom električne energije iz hidroelektrana i drugih obnovljivih izvora energije.
- Wienerberger AG: Jedan od najvećih proizvođača opeke i keramičkih proizvoda na svijetu, s dugom tradicijom poslovanja.
- Swarovski Group: Poznata po svojim kristalnim proizvodima i luksuznim nakitom, prisutna u modnoj i dizajnerskoj industriji.
- Andritz AG: Međunarodna korporacija koja se bavi inženjeringom i industrijskim sustavima, posebno u područjima poput hidroelektrana, pulpe i papira te drugih industrijskih procesa.
- Borealis AG: Globalni lider u proizvodnji poliolefina, posebno polietilena i polipropilena, koji se koriste u širokom rasponu industrija, uključujući ambalažu, automobilsku industriju i poljoprivredu.
- Magna International: Iako je osnovana u Kanadi, Magna International je jedna od najvećih automobilskih komponentnih dobavljača na svijetu, a njeno sjedište za Europu je u Austriji.
- D. Swarovski KG: Osim Swarovski Group, osnivačka tvrtka Swarovski, D. Swarovski KG, također je važna u proizvodnji kristala i dijamanata, s dugom poviješću i reputacijom visoke kvalitete.
- RHI Magnesita: Svjetski lider u proizvodnji visokokvalitetnih ognjevzdornih proizvoda koji se koriste u industriji čelika, cementa, stakla, energije i drugih sektora.
- Fronius International GmbH: Specijalist za tehnologije zavarivanja, solarnu energiju i punjenje akumulatora, Fronius je poznat po inovativnim rješenjima u području obnovljivih izvora energije i tehnologije zavarivanja.
- Mayr-Melnhof Karton AG: Jedan od vodećih proizvođača kartonske ambalaže u svijetu, s širokim portfeljem proizvoda koji se koriste u prehrambenoj industriji, luksuznoj ambalaži i drugim sektorima.
- Lenzing AG: Svjetski lider u proizvodnji vlakana od celuloze, posebno poznat po proizvodnji viskoznih vlakana visoke kvalitete koji se koriste u tekstilnoj industriji.
- Uniqa Insurance Group AG: Jedna od vodećih osiguravajućih grupacija u srednjoj i istočnoj Europi, koja pruža raznolike usluge osiguranja za pojedince i tvrtke.
- Strabag SE: Jedna od najvećih građevinskih kompanija u Europi, specijalizirana za izgradnju infrastrukture, stambenih i poslovnih objekata, cesta i drugih građevinskih projekata.
- A1 Telekom Austria Group: Jedan od vodećih pružatelja telekomunikacijskih usluga u Austriji i drugim zemljama srednje i istočne Europe, pružajući usluge fiksne i mobilne telefonije, interneta i televizije.
- Rosenbauer International AG: Svjetski poznati proizvođač vatrogasnih vozila, opreme i tehnologija, koji se koriste u vatrogasnim službama diljem svijeta.
- Vienna Insurance Group AG: Jedna od najvećih osiguravajućih grupacija u srednjoj i istočnoj Europi, koja pruža širok spektar osiguravajućih usluga za pojedince i tvrtke.
- Wiener Städtische Versicherung AG: Još jedna važna osiguravajuća tvrtka sa sjedištem u Beču, koja nudi osiguranje života, imovine, zdravlja i drugih vrsta osiguranja.
- Österreichische Post AG: Nacionalna poštanska tvrtka Austrije koja pruža širok spektar poštanskih i logističkih usluga, uključujući dostavu paketa, poštanske usluge i financijske usluge.
Ekonomija
Što se to događa s Njemačkom? Gospodarstvo palo i u četvrtom kvartalu
Njemačka ekonomija se smanjila krajem 2024. Bruto domaći proizvod pao je od listopada do prosinca za 0,2 posto u odnosu na prethodni kvartal, objavio je danas Savezni zavod za statistiku.
Ranija procjena, koja se temeljila na manje podataka, pokazala je pad od samo 0,1 posto. Dok su izdaci za privatnu i državnu potrošnju rasli, izvoz je bio “znatno manji”. U trećem tromjesečju ipak je zabilježen mini-rast od 0,1 posto.
U cijeloj 2024. najveće europsko gospodarstvo palo je za 0,2 posto, nakon što je već palo za 0,3 posto u 2022. Posljednje dvije godine recesije bile su 2002/03. Savez njemačkih industrijalaca (BDI) očekuje pad gospodarske proizvodnje za 0,1 posto u 2025. Ako se to dogodi, bila bi to najduža gospodarska kriza u povijesti Savezne Republike.
U usporedbi s drugim velikim zemljama eurozone, Njemačka je prošle godine imala loše rezultate. Francuska je ostvarila rast od 1,1 posto, Španjolska čak 3,2 posto.
Bundesbank ne očekuje kraj tekuće ekonomske krize u Njemačkoj početkom nove godine. “Čak ni u prvom tromjesečju 2025. njemačko gospodarstvo vjerojatno neće uspjeti pobjeći iz dugotrajne faze stagnacije”, stoji u aktualnom mjesečnom izvješću.
Sljedeća vlada se ne može nadati brzom gospodarskom oporavku. U godišnjem gospodarskom izvješću u srijedu prognoze su ponovno značajno snižene. Nakon dvije godine recesije, ministar gospodarstva Robert Habeck (Zeleni) sada očekuje rast od samo 0,3 posto u 2025. umjesto dosad očekivanih 1,1 posto.
Ekonomija
Sjajne vijesti: ECB snižava ključnu kamatnu stopu na 2,75 posto
Europska središnja banka (ECB) nastavlja seriju smanjenja kamatnih stopa na svom prvom ovogodišnjem sastanku o monetarnoj politici.
Upravno vijeće ECB-a odlučilo je danas smanjiti kamatnu stopu na depozite, koja je ključna na financijskom tržištu, za četvrtinu boda na 2,75 s 3,00 posto. Ovo je već peto smanjenje otkako je ECB prošlog lipnja pokrenula zaokret kamatnih stopa.
ECB je posebno zabrinut zbog nesigurne gospodarske situacije u eurozoni. Prema najnovijim prognozama svojih ekonomista, središnja banka očekuje da će u prvoj polovici godine održivo postići ciljanu inflaciju od 2,0 posto. U prosincu je stopa još uvijek iznosila 2,4 posto. No sumorni gospodarski izgledi za europodručje zabrinjavaju monetarne vlasti.
Ekonomija
Austrija bi bankama mogla uvesti bankovni porez
S obzirom na rekordnu dobit, očekuje se da će banke doprinijeti konsolidaciji proračuna. AK i ÖGB procjenjuju da bi bankovni porez mogao donijeti 1 milijardu godišnje.
Bankovni porez bit će u središtu pregovora plavo-crne koalicije u srijedu. FPÖ to zahtijeva kao doprinos kreditnih institucija konsolidaciji proračuna i vjerojatno će danas predstaviti odgovarajući model ÖVP-u. O tom se pitanju pregovara u financijskoj skupini koju predvode glasnogovornik FPÖ-a za proračun Hubert Fuchs i, na strani ÖVP-a, čelnik Gospodarske komore Harald Mahrer i glavni tajnik Raiffeisena Clemens Niedrist.
ÖVP je do sada bio striktno protiv takvog bankovnog nameta. Ovaj uvjet bio je jedan od glavnih razloga neuspjeha pregovora vlade sa SPÖ-om. Sada je zahtjev FPÖ-a ponovno na stolu.
Već danima traje žestoka rasprava o prednostima i manama doprinosa banaka konsolidaciji proračuna. U srijedu ujutro, Savez sindikata i Radnička komora gurnuli su ideju naprijed i predstavili svoj model bankovnog nameta – koji bi mogao donijeti oko milijardu eura godišnje.
Samo u posljednje tri godine banke u Austriji ostvarile su ukupnu dobit od 30 milijardi eura. “Bankovna pristojba je pitanje pravde, ne opterećuje gospodarstvo i više je nego opravdana s obzirom na visoke profite”, rekla je savezna direktorica ÖGB-a Helene Schuberth. U to vrijeme bila je i dio pregovaračkog tima SPÖ-a u koalicijskim pregovorima s ÖVP-om i NEOS-om.
Kao što je potvrdila Austrijska nacionalna banka, dobit banaka nakon oporezivanja nedavno je dosegla povijesne vrhunce: 2023. iznosila je 12,6 milijardi eura, nakon što je 2022. već zabilježeno gotovo 10 milijardi. Iznimno visoki prinosi očekuju se i u 2024. godini.
U Austriji banke već moraju plaćati takozvani porez na stabilnost, koji se temelji na ukupnoj imovini institucija. Ovaj je porez uveden 2011. kao odgovor na financijsku krizu koja je započela 2008., tijekom koje su se kreditne institucije morale spašavati milijardama poreznih prihoda. Porez je nekoliko puta smanjivan od 2011. godine i donijet će 152 milijuna eura u 2023. godini.
Ukupno se od 2011. u državnu blagajnu slilo 5,2 milijarde eura od tog nameta za stabilnost. No, spašavanje banke koštalo je Republiku Austriju dobrih 10 milijardi kuna. To ostavlja prazninu od oko pet milijardi. “Sigurno postoji pravni prostor za povećanje bankovnog nameta”, objašnjava stručnjak za porezno pravo AK Dominik Bernhofer.
Prijedlog AK i ÖGB predviđa dvostupanjski model:
Faza 1: Udvostručenje postojećih poreznih stopa na 0,05% za banke s ukupnom bilančnom sumom do 20 milijardi eura ili utrostručenje na 0,1% iznad toga. To bi generiralo porezne prihode od oko 500 milijuna eura godišnje i moglo bi se provesti unutar postojećeg ustavnog okvira.
Faza 2: Privremeni posebni doprinos u iznosu od 100% prihoda iz Faze 1 tijekom razdoblja od pet godina. Time bi se u proračun dodalo dodatnih 500 milijuna eura godišnje.
Ovaj model bi mogao generirati milijardu eura godišnje od banaka – za razdoblje od 2025. do 2029. godine.
“Kako bi se pravno osigurao poseban doprinos, on bi trebao biti osmišljen kao ustavna odredba”, rekao je Bernhofer.
