Austrija
Evo kolike su mirovine u Austriji, a kolike u drugim državama EU – razlike su ogromne
Širom Francuske održavaju se protesti zbog mirovinske reforme kojom se povećava minimalna zakonska starosna granicu za odlazak u mirovinu sa 62 na 64 godine. U međunarodnom poređenju s obzirom na to da umirovljenici u Francuskoj imaju jedan od najdužih očekivanih životnih vjekova u svijetu, reformski koraci čine se prilično skromnim.
Podaci francuskog mirovinskog fonda pokazuju da je prosječna starosna dob za umirovljenje muškaraca u Francuskoj bila je 62,7 godina, a žena 63,2 godine.
Francuska je bila i država s najvećim udjelom umirovljenika mlađih od 65 godina od svih u EU prije izbijanja pandemije COVID-a 19. U Francuskoj je 42 posto bilo mlađe od 65 godina u poređenju s 14 posto u Njemačkoj, dok je u Europskoj uniji prosjek iznosio 26 posto.
Nadalje, Francuska je također zemlja s drugom najvećom javnom potrošnjom za mirovine u EU, iza Grčke i Italije. Iako se pod izdvajanja za mirovine uračunavaju i one za invalidsku ili naslijeđenu, starosna ipak zauzima najveći postotak.
Grčka troši najviše – 16,1 posto BDP-a za isplate mirovina, Italija izdvaja 15,8 posto BDP-a, a Francuska 14,9 posto. S druge strane, Irska izdvaja najmanje u Europi – 5,3 posto, dok Australija izdvaja svega 4,3 posto. Austrija ima jedan od najboljih mirovinskih sustava, a prema podacima Eurostata prosječna mirovina u Austriji je oko 1250 eura (podaci iz 2019.godine), ali se isplaćuje 14 puta.
Da postotak izdvajanja ne znači nužno i veće penzije, pokazuju i brojke o prosječnim mirovinama drugih država koje smo izdvojili. Tako umirovljenik u Norveškoj u prosjeku prima mirovinu od gotovo 1.800 eura, dok država izdvaja oko 10,5 posto BDP-a. Australija, s najmanjim izdvajanjem javnog novca, svojim umirovljenicima u prosjeku isplaćuje više od 1.300 eura. Valja naglasiti da je u svim pomenutim država minimalna zakonska granica za odlazak u penziju u pravilu viša od 65 godina i u procesu je rasta. U Njemačkoj su sve su glasniji zahtjevi da se radi i do 70 godine.
I dok je u Sloveniji prosječna mirovina od 800 eura konkurentna onim u državama Europske unije, u Hrvatskoj prosječna mirovina je oko 400 eura.
Austrija
Ptičja gripa u Austriji, ubijeno više od 200.000 životinja
Ptičja gripa se brzo širi. Od petka je za cijelu Austriju na snazi “povećani rizik”. Savezna vojska pomaže pri ograničavanju širenja zaraze.
Sablasne scene odvijaju se na farmi peradi u Biberbachu u okrugu Amstetten (Donja Austrija). Kamioni se uvelike odlaze iz takozvane “vruće zone”, odnosno zagađenog područja. Vozila su jučer natovarena ubijenim pilićima – više ih je od 100.000 samo na ovoj farmi. Brojka ubijenih jedinki je najmanje dvostruko veća, izvještavaju mediji.
Vojska pomaže u dezinficiranju i ograničavanju širenja. Postoje specijalni protokoli u kojima se nadzire prskanje eutanaziranih pilića.
Prema WHO-u, više od 860 ljudi diljem svijeta zaraženo je virusom H5N1 od 2003. godine. U oko 450 slučajeva infekcija je bila fatalna.
Simptomi ptičje gripe kod ljudi uključuju temperaturu, kašalj i otežano disanje. Također se mogu javiti proljev i povraćanje. Kako infekcija napreduje, često se razvije upala pluća.
Ptičja gripa od četvrtka nije problem samo u Donjoj i Gornjoj Austriji. Ministarstvo zdravlja odlučilo je: cijela Austrija je sada “područje s povećanim rizikom”.
To znači strože mjere za uzgoj: “Između ostalog, više nije dopušteno hraniti životinje na otvorenom. Osim toga, kontakt peradi i divljih ptica mora biti onemogućen tehničkim uređajima.” Nadalje: Ne smije se koristiti voda iz sabirnih bazena kojima imaju pristup divlje ptice. Patke i guske moraju se držati odvojeno od ostale peradi.
Austrija
Ubojstvo u Beču, uhićen Afganistanac
Nakon što je umirovljenik pronađen mrtav u svom stanu u središtu Beča u četvrtak poslijepodne, osumnjičenik je identificiran i uhićen u petak. Navodni počinitelj je 26-godišnja osoba bez državljanstva rođena u Afganistanu. Kako tvrdi policija, “jako se sumnja” da je nanio nekoliko teških uboda nožem 70-godišnjoj žrtvi ubojstva. Prema preliminarnom izvješću obdukcije, to je dovelo do smrti muškarca, rekla je policija u petak navečer.
Žrtva je navodno švicarski državljanin koji je donedavno vodio mali restoran iza katedrale svetog Stjepana.
Osumnjičeni počinitelj je bivši, dugogodišnji cimer ubijenog umirovljenika. Ondje je također bio registriran, legalno boravi u Austriji i nositelj je takozvane konvencijske putovnice, rekla je za APA-u glasnogovornica policije Anna Gutt. Međutim, 26-godišnjak je od početka rujna bio odjavljen s adrese stanovanja 70-godišnjaka. Tijekom početnog ispitivanja, 26-godišnjak je u osnovi priznao policajcima, ali je dao zbunjujuće informacije, Istražitelji još nisu utvrdili motiv, a ispitivanja još traju.
Prijatelji 70-godišnjaka obavijestili su policiju nakon što danima nisu čuli s njim i bili su zabrinuti. Policajci policijske postaje Laurenzerberg otvorili su vrata stana u 1. Bezirku i pronašli su muškaraca mrtvog. Prema obdukciji, uzrok smrti je više teških uboda nožem, koje je osumnjičenik, prema tvrdnjama istražitelja, navodno zadao oštrim predmetom.
Austrija
U Austriji poskupljuje parking, smeće, kanalizacija i voda
Tko želi parkirati u Beču, od 1. siječnja plaćat će parking 5,9 posto skuplje. Prema ÖAMTC-u, pola sata parkiranja koštat će 1,30 eura umjesto 1,25 eura. Parkirna karta za jedan sat poskupljuje za 10 centi s 2,50 eura na 2,60 eura.
Za period parkiranja od 90 minuta morat ćete platiti 3,90 eura umjesto 3,75 eura, a za 120 minuta ćete morati platiti 5,20 eura umjesto sadašnjih 5 eura. Parkiranje od 15 minuta ostaje besplatno.
Poskupljuju naknade za smeće, kanalizaciju i vodu
Od 1. siječnja 2025. u glavnom gradu poskupljuju i naknade za odvoz smeća, kanalizaciju i vodu – za gotovo 6 posto. Sve u svemu, to znači povećanje naknade od 1,35 eura mjesečno za prosječno samačko kućanstvo u Beču (40 m2) i 3,11 eura za višečlano kućanstvo (90 m2). Za dvočlano kućanstvo godišnji trošak u Beču nakon usklađivanja iznosi 257 eura. Bečani će ubuduće plaćati 5,56 eura za pražnjenje spremnika za ostatak otpada od 120 litara (uključujući i kantu za organski otpad).
U drugim saveznim državama još je skuplje: u Salzburgu se pražnjenje zaostalog otpada plaća gotovo dvostruko više. U Klagenfurtu su godišnje naknade za otpadne vode gotovo 200 eura skuplje nego u Beču.
