Ekonomija
EU se pokušava dogovoriti o dijeljenju plina u slučaju krize, sklopljeno 6 sporazuma
Europska unija trebala bi postići sporazum kako bi se nosila s krizom u opskrbi plinom, ali da bi to funkcioniralo, države članice moraju se dogovoriti o dijeljenju plina, a trenutno velika većina nema takve sporazume.
Samo je šest takvih sporazuma dogovoreno, a većina od 27 zemalja EU nema čvrstih uvjeta o tome kako i kada dijeliti plin u slučaju krize opskrbe ili o financijskim naknadama koje će za to dati ili dobiti, piše HINA.
“Bilateralni sporazumi su stvarno (…) jedini koji će se održati dođe li do stvarne krize opskrbe. Njima se u pravnom smislu utvrđuju naknade, financijska, ali i infrastrukturna ograničenja”, rekao je Christian Egenhofer iz Centra za studije europske politike.
Dogovoreno smanjenje potrošnje za 15%
Zbog straha da bi Rusija mogla potpuno zaustaviti dotok plina, zemlje EU složile su se da će ograničiti potrošnju tijekom zime za 15 posto kako bi napunile skladišta i oslobodile gorivo za dijeljenje u slučaju krize opskrbe.
No na pojedinim je državama da odluče kako će se to dijeljenje odvijati u praksi.
Zakoni EU obvezuju zemlje članice da šalju plin susjednoj državi čija su kućanstva ili osnovne usluge poput bolnica suočene s ozbiljnom nestašicom. Da bi se to moglo provesti, vlade bi trebale usuglasiti bilateralne sporazume. Međutim, samo je osam zemalja obuhvaćeno u dosadašnjih šest sporazuma – uključujući one između Njemačke i Austrije, Estonije i Latvije te Italije i Slovenije.
Nekoliko zemalja pregovara: njemačko-češki ugovor trebao bi biti potpisan do zime, a Njemačka radi i na sporazumima s Poljskom i Italijom. No neke zemlje u velikoj mjeri ovisne o ruskom plinu nemaju nikakav sporazum, poput Mađarske. Italija i Francuska su najveći korisnici plina u EU nakon najveće europske gospodarske sile Njemačke. Italija ima tek jedan bilateralni sporazum o hitnoj podjeli plina, a Francuska nijedan.
Visoki talijanski dužnosnik rekao je da njegova zemlja pregovara s Grčkom o sporazumu za skladištenje plina. Francusko ministarstvo energetike kaže da “u ovoj fazi” Francuska nema nikakve bilateralne sporazume.
Cilj sporazuma o solidarnosti je izbjeći panični odgovor dođe li do krize opskrbe i smanjiti rizik da će neke zemlje gomilati gorivo i odbiti pomoći susjedima.
Jamstva dijeljenja plina
Simone Tagliapietra iz savjetodavne kuće Bruegel predlaže da EU uvede širu kompenzacijsku shemu prema kojoj zemlje plaćaju drugim državama članicama za dijeljenje plina.
“Bez takvog mehanizma kompenzacije teško će se osigurati solidarnost”, rekao je dodajući da bi najveća europska ekonomija Njemačka, koja je uvelike ovisna o ruskom plinu, trebala prva dati svoj doprinos.
Bez čvršćih uvjeta dijeljenja plina, “možda nećemo vidjeti da se solidarnost koju trenutno vidimo na papiru pretvara u molekule koje se kreću Europom”, dodao je Tagliapietra.
Ideja kompenzacije mogla bi se svidjeti državama poput Grčke i Španjolske, koje su u početku odbijale zahtjev Bruxellesa da koriste manje plina zbog pomoći zemljama koje su godinama njegovale bliske energetske veze s Moskvom.
Španjolska se ne oslanja na ruski plin, a diplomati EU rekli su da je poziv Bruxellesa na solidarnost zatekao neke prijestolnice koje još uvijek Njemačkoj zamjeraju oštre kritike upućene gospodarskoj politici južnih država tijekom prošlih financijskih kriza.
No nakon što su zemlje EU u utorak dogovorile ograničenje potrošnje plina, španjolska ministrica energetike Teresa Ribera pokazala je pomirljiviji ton izrazivši spremnost da ojača španjolski kapacitet uvoza ukapljenog prirodnog plina “za dobrobit svih”.
Mađarska i Poljska ne žele dijeliti plin
Njemački ministar gospodarstva Robert Habeck također je obećao, “kao dio europske solidarnosti”, da će nastaviti dotok plina prema svojim susjedima, uključujući Austriju i Češku.
Njemačka je do sada bila najaktivnija zemlja u pokušajima sklapanja sporazuma solidarnosti sa susjedima. Osim što je najveći europski potrošač plina, njemački cjevovodi su vene kroz koje plin stiže do mnogih država središnje i istočne Europe.
Čini se ipak da neki nisu voljni surađivati. Mađarska je najavila da će prestati izvoziti gorivo u druge zemlje. Poljska je također zauzela skeptičan ton po pitanju dijeljenja zaliha.
Dogovor na razini EU u utorak je odobrilo svih 27 članica osim Mađarske, koja se također u početku protivila naftnim sankcijama EU Rusiji. Sporazum je postavio dobrovoljna ograničenja uporabe plina koja mogu postati obvezujuća u slučaju krize opskrbe. Problem je, međutim, što uključuje niz izuzeća i odstupanja za zemlje i industrije za koje neki smatraju da bi u slučaju da Rusija prekine dotok, trebale stroža ograničenja i dijeljenje između država kako bi se zajamčila opskrba.
Jedan diplomat EU rekao je da je u konačnici u interesu samih zemalja da pomažu jedna drugoj jer bi ekonomska kriza ili nestašica plina u jednoj – posebno u Njemačkoj – pogodila cijeli blok.
“Ako Njemačka padne, svi ćemo mi pasti s Njemačkom”, rekao je taj diplomat.
Ekonomija
Strani diskontni lanac ima sve više poslovnica u Austriji
Ne privlačeći veliku pozornost, a relativno novi veliki igrač zadaje probleme domaćim diskonterima kao što su Hofer, Lidl i Eduscho/Tchibo. Nizozemska kompanija Action sada ima 117 poslovnica u ovoj zemlji.
Od 2015. otvaraju se jedna lokacija za drugom bez puno pompe. “Action je trenutačno prisutan u Austriji sa 117 podružnica i zapošljava oko 2500 ljudi”, rekao je šef Action Austria Boyko Tchakarov. U 2024. godini otvoreno je devet novih trgovina i otvoreno 200 dodatnih radnih mjesta. Action je u većinskom vlasništvu britanske privatne investicijske tvrtke 3i Group.
Takozvani neprehrambeni diskonti kao što su Action, Woolworth, Tedi, Pepco i Kodi specijalizirali su se za trgovinu robom koja se ne konzumira. Prodaju potrepštine za kućanstvo i papirnati materijal, kućni tekstil, modu i dekoraciju, igračke i multimediju, opremu za slobodno vrijeme i sport.
Action nudi oko 6000 proizvoda po niskim cijenama u 14 kategorija. Prema tržišnim promatračima, gubitak tržišnog udjela u neprehrambenom sektoru bolan je za Hofer, Lidl i Eduscho/Tchibo.
Prodaja Action-a skočila je za oko četvrtinu na 13,8 milijardi eura u 2024. godini. Do 2024. diskont je otvorio 352 trgovine diljem Europe i sada upravlja s 2918 trgovina u dvanaest europskih zemalja, objavio je diskont u četvrtak. Tvrtka ne otkriva tržišne udjele ili razvoj prodaje u pojedinim zemljama.
U 2023. godini promet Action Retail Austria GmbH iznosio je oko 348 milijuna eura, a neto dobit iznosila je 8,5 milijuna eura, prema godišnjim financijskim izvješćima podnesenim u trgovački registar (“Wirtschafts-Compass”).
Kurs širenja akcije nastavit će se u Europi i Austriji. Diskont će u proljeće biti lansiran u Švicarskoj, nakon čega će na jesen uslijediti ulazak na tržište Rumunjske. Otvaranje novih poslovnica u Austriji. “Uvijek tražimo odgovarajuće lokacije”, rekao je šef Action Austria. U svim zemljama Action planira otvoriti 1300 do 1400 trgovina između 2023. i 2026.
Ekonomija
Što se to događa s Njemačkom? Gospodarstvo palo i u četvrtom kvartalu
Njemačka ekonomija se smanjila krajem 2024. Bruto domaći proizvod pao je od listopada do prosinca za 0,2 posto u odnosu na prethodni kvartal, objavio je danas Savezni zavod za statistiku.
Ranija procjena, koja se temeljila na manje podataka, pokazala je pad od samo 0,1 posto. Dok su izdaci za privatnu i državnu potrošnju rasli, izvoz je bio “znatno manji”. U trećem tromjesečju ipak je zabilježen mini-rast od 0,1 posto.
U cijeloj 2024. najveće europsko gospodarstvo palo je za 0,2 posto, nakon što je već palo za 0,3 posto u 2022. Posljednje dvije godine recesije bile su 2002/03. Savez njemačkih industrijalaca (BDI) očekuje pad gospodarske proizvodnje za 0,1 posto u 2025. Ako se to dogodi, bila bi to najduža gospodarska kriza u povijesti Savezne Republike.
U usporedbi s drugim velikim zemljama eurozone, Njemačka je prošle godine imala loše rezultate. Francuska je ostvarila rast od 1,1 posto, Španjolska čak 3,2 posto.
Bundesbank ne očekuje kraj tekuće ekonomske krize u Njemačkoj početkom nove godine. “Čak ni u prvom tromjesečju 2025. njemačko gospodarstvo vjerojatno neće uspjeti pobjeći iz dugotrajne faze stagnacije”, stoji u aktualnom mjesečnom izvješću.
Sljedeća vlada se ne može nadati brzom gospodarskom oporavku. U godišnjem gospodarskom izvješću u srijedu prognoze su ponovno značajno snižene. Nakon dvije godine recesije, ministar gospodarstva Robert Habeck (Zeleni) sada očekuje rast od samo 0,3 posto u 2025. umjesto dosad očekivanih 1,1 posto.
Ekonomija
Sjajne vijesti: ECB snižava ključnu kamatnu stopu na 2,75 posto
Europska središnja banka (ECB) nastavlja seriju smanjenja kamatnih stopa na svom prvom ovogodišnjem sastanku o monetarnoj politici.
Upravno vijeće ECB-a odlučilo je danas smanjiti kamatnu stopu na depozite, koja je ključna na financijskom tržištu, za četvrtinu boda na 2,75 s 3,00 posto. Ovo je već peto smanjenje otkako je ECB prošlog lipnja pokrenula zaokret kamatnih stopa.
ECB je posebno zabrinut zbog nesigurne gospodarske situacije u eurozoni. Prema najnovijim prognozama svojih ekonomista, središnja banka očekuje da će u prvoj polovici godine održivo postići ciljanu inflaciju od 2,0 posto. U prosincu je stopa još uvijek iznosila 2,4 posto. No sumorni gospodarski izgledi za europodručje zabrinjavaju monetarne vlasti.
You must be logged in to post a comment Login