Hrvatska
Dvojica hrvatskih inženjera u Pelješki most ugradila krunicu
Uz stotine tisuća tona betona, željeza i asfalta ugrađena je i jedna krunica u Pelješki most. Na taj potez prije godinu dana odlučila su se dvojica inženjera Ivica Granić i Franko Berović, a to sada su to odlučili podijeliti s javnošću.
– Poruka ovog našeg poteza bila je da jednog dana kada se ovoga sjetimo možemo reći svojoj djeci da smo tako nešto učinili i da im možemo reći da su te male sitnice važne kao i ljudi oko nas, ali posebno i Božja prisutnost u svemu što mi jesmo i što mi radimo, – rekao je inženjer Ivica Granić za Hrvatski katolički radio, prenosi HKM.
Ivica Granić na poklon je dobio Domovinsku krunicu, s križem kneza Branimira, od obiteljske prijateljice i upravo je tu krunicu odlučio staviti u Pelješki most.
“Domovinska krunica mi se učinila jako lijepa i simbolična jer ima crveno-bijela zrnca koja podsjećaju na našu šahovnicu. Osim križa kneza Branimira na njoj se nalaze i Gospine slike iz svih većih marijanskih svetišta kako u Hrvatskoj tako u Bosni i Hercegovini”, naglasio je.
Tu gestu Granić nije učinio sam, nego s kolegom inženjerom Frankom Berovićem.
“Predložio sam kolegi Beroviću da se popnemo na vrh pilona S7, koji se nalazi sto metara nad morem te da se pomolimo i stavimo krunicu kao jedan mali znak Božje prisutnosti u tome što mi radimo. To smo napravili prije godinu dana i nekako se nismo htjeli hvaliti time. Ali, evo, kako sada radovi idu svom kraju, prisjećao sam se tih nekih trenutaka i primjećujem koliko je taj most oslikan i sniman sa svih strana, u kontekstu čelika i betona kojeg radimo, recimo, a meni su se ljudi učinili bitnijim, ali isto tako mi se učinila još važnija Božja prisutnost u tome što smo mi učinili pa sam odlučio ovaj trenutak podijeliti na svojem Facebook profilu”, rekao je.
Prisjećajući se toga dana kazao je da je taj dan bilo jako hladno.
“Jako je puhalo i smrzli smo se. Isto tako, nije se lako popeti gore s ovim našim privremenim konstrukcijama na vrh pilona. To je u biti najviša točka na ovom cijelom projektu, ali učinili smo to nas dvojica skupa kao jednu gestu. Nama osobno je to bilo jako važno i zanimljivo. Gore smo se i pomolili. Bili smo jako zadovoljni što smo tako nešto učinili i bio je zaista jedan poseban osjećaj. Izmolili smo posvetnu molitvu hrvatskog naroda Blaženoj Djevici Mariji”, prisjetio se Granić.
Govoreći o reakcijama ljudi na ovaj čin rekao je: “Za to je u početku znalo samo par nadzornih inženjera koji su to odobravali. Nije bilo nikakve negativne reakcije, ali to je bila naša osobna stvar. Osobno, dok sam na nekim gradilištima bio glavni inženjer i voditelj radova zvao bih svećenike na kraju rada da blagoslove. Na Hvaru sam zvao don Ivicu Babića, kada smo kod Ploča radili jednu dugu dionicu pri njezinom završetku zvao sam fra Niku Glavinića i to je meni jako važno. Ovdje nismo to spominjali, nego smo nas dvojica otišli na najvišu točku ostaviti tu jednu malu hrvatsku krunicu kao uspomenu i znak Božje prisutnosti u ovome što radimo”.
“Poruka ovog našeg poteza bila je da jednog dana kada se ovoga sjetimo možemo reći svojoj djeci da smo tako nešto učinili i da im možemo reći da su te male sitnice važne kao i ljudi oko nas, ali posebno i Božja prisutnost u svemu što mi jesmo i što mi radimo”, rekao je Granić.
Od početka radova naša dva inženjera su prisutna na gradilištu. “Kolega Berović i ja krenuli smo prvo raditi na odjelu kontrole kvalitete kao dio tima hrvatskih inženjera. Između ostalih bilo je tu dvadesetak hrvatskih stručnjaka tijekom radova. Imali smo do sedamsto ljudi na gradilištu. Poslije sam imenovan za jedan dio radova kao voditelj radova, ali evo u tim trenucima Franko i ja smo se bavili kontrolom kvalitete svega što je ugrađeno u konstrukciju kako betona tako i čeličnih konstrukcija. Poznajemo i danas svaki mali detalj ovoga mosta koji je inače impozantna građevina”, rekao je.
“Pelješki most ima velik značaj za Republiku Hrvatsku. Ovo je jedan nacionalni projekt, velik projekt, zanimljiv i inženjerski. Mislim da je važan svima nama Hrvatima, a posebno ovima koji će putovati često preko njega”, zaključio je, prenosi Hrvatska katolička mreža.
Hrvatska
Novi potres kod Siska: “Jako je zatreslo, dio grada bez struje”
“Danas, 25. veljače 2025. godine u 12:52 seizmografi Seizmološke službe Republike Hrvatske zabilježili su prilično jak potres s epicentrom kod Taborišta, 3 km jugoistočno od Petrinje. Magnituda potresa iznosila je 4.0 prema Richteru, a intenzitet u epicentru V – VI stupnja EMS ljestvice”, objavila je Seizmološka služba.
Ranije procjene EMSC-a kretale su se u rasponu od 4.5 do 3.3 po Richteru. Potres se osjetio u 12:52. Epicentar je bio 9 kilometara sjeveroistočno od Siska.
Osim struje, moguće su poteškoće u telekomunikacijskom prometu u Sisku i okolici.
Hrvatska
Usporedio proizvode u Njemačkoj i Hrvatskoj, uslijedio je šok
U jeku bojkota trgovina koju je putem društvenih mreža inicirala potrošačka platforma “Halo, inspektore” te dok Vlada širi paket proizvoda s ograničenim cijenama, trgovce i trgovačke lance ponovno se proziva da su visokim maržama i raznim drugim nepoštenim praksama (poput zaokruživanja cijena naviše u vrijeme prelaska s kune na euro) lansirali cijene u nebo.
Najveću ljutnju potrošača izazivaju znatno niže cijene u susjednim zemljama, pogotovo u onim trgovačkim lancima koji posluju i ondje i ovdje.
Upravo je to jedno od najčešće postavljanih pitanja u posljednje vrijeme: Zašto su kod nas cijene više nego u istom trgovačkom lancu vani?
“I tu je inflacija ostavila svoje posljedice, međutim sve u okvirima do 20 posto poskupljenja. No, treba reći da se ovdje osnovica plaće svake godine korigira sukladno sa stopom godišnje inflacije iz protekle godine, tako da je građani praktički i ne osjete previše”, kazao nam je u uvodu.
I u Njemačkoj, barem u onom dijelu pokrajine Baden-Württemberg gdje on živi, naš nam sugovornik kaže kako u zadnje vrijeme uočava povećani oprez kupaca.
“Vidljivo je da u zadnje vrijeme kupci malo opreznije biraju dućane i više kupuju po akcijama. Isto tako, prije je bilo normalno da trgovine i parkinzi istih budu krcati svakodnevno u vremenu od 18 do 20 sati u tjednu, dok se zadnjih godina to vidno smanjilo, čak i više nego prepolovilo”, kaže Goran.
Potom se osvrnuo na trgovačke marže u kojima mnogi u Hrvatskoj vide razlog previsokim cijenama.
“Opće je poznato kako ovdje u Njemačkoj, ali i ostalim uređenim zemljama Europske unije, postoje uredbe i zakon o maržama te ne pada nikome na pamet da to krši. Marže su definirane u postocima – najniža i najviša – po skupinama proizvoda, po dobavljačima, preprodavačima i slično, tako da gotovo sve trgovine imaju iste startne pozicije, a i krajnje cijene u trgovinama se u konačnici mnogo ne razlikuju. Sve to kontrolira država preko porezne uprave i inspektorata. Pitam se zašto u Hrvatskoj ne urede cijene na sličan način. Ne vjerujem da vlastodršci u Hrvatskoj ne znaju navedene podatke iz EU-a”, govori naš sugovornik.
PDV u Njemačkoj, dodaje, dijeli se u dvije skupine.
“Pet posto je na hranu, prehrambene artikle i sve što je vezano za prehranu, i on se u mojem slučaju kod tjedne prosječne kupovine odnosi na 85-90 posto artikala. Drugi porez je 19 posto, a on se odnosi na tehničke stvari, alkoholna pića ili luksuzne proizvode koji nisu nužno neophodni za život”, objašnjava.
Za primjer je naveo cijene nekoliko proizvoda u Njemačkoj. Kaže kako dezodorans u spreju od 150 mililitara poznatijih marki, kakvih je u Hrvatskoj teško naći po cijeni ispod 4 eura, u Njemačkoj košta između 1,99 i 2,99 eura, a na akcijama i manje. A kilogram kave u zrnu, također ovisno o marki proizvođača, košta od 7 do najviše 15 eura. Goran se prisjeća kako je u Hrvatskoj prije desetak godina kilogram takve kave po veleprodajnoj cijeni, dakle bez PDV-a, koštao 165 kuna iliti današnjih 22 eura.
Za čuvene čokolade Milka koje u Njemačkoj ne dolaze pakirane po 80 i 270 grama kao u Hrvatskoj, nego samo od 100 i 300 grama, naš sugovornik ističe da tamo koštaju 1,99 i 3,89 eura te da im je do Nove godine cijena bila 80 centi niža.
“Treba spomenuti kako su ti proizvodi izuzetno kvalitetni, većinom originalnog, najčešće njemačkog porijekla, proizvedeni za zapadno tržište, dok se u Hrvatskoj najčešće prodaju proizvodi proizvedeni u trećim zemljama za istočnoeuropsko tržište. Treba vidjeti zašto čokolada Milka od 300 grama proizvedena u Njemačkoj košta ovdje 3,89 eura, a ona proizvedena u Rumunjskoj ili Bugarskoj u Hrvatskoj košta 4,79 eura”, napominje.
Naveo je još jedan primjer koji je uočio dolazeći u Hrvatsku.
“Kraš Napolitanke od 740 grama u velikim trgovačkim lancima u Hrvatskoj su prije godinu dana duži period koštale 4,29 eura, a na akcijama 3,59 eura. A ja sam ih u jednom malom dućanu na sjeveru Hrvatske u to isto vrijeme kupovao po redovnoj cijeni od 3,50 eura.”
Usput je dao i sljedeći izračun za koji smatra da objašnjava taj nesrazmjer.
Mali trgovac: nabavna cijena 1,40€ + 1,40€ (100% marža) = 2,80€ + 0,70€ (PDV 25%) = 3,50€
Trgovački centri: nabavna cijena 1,40€ + 2,03 € (145% marža) = 3,43€ + 0,86€ (PDV 25%) = 4,29€
“Pritom nisam ukalkulirao da trgovački lanci sigurno dobiju jeftiniju nabavnu cijenu zbog brojnosti i količine narudžbe pa njihova marža otprilike iznosi negdje oko 170 posto. Neshvatljivo mi je i nelogično da netko od trgovaca zaradi više na proizvodu od onoga tko ga je proizveo”, kaže.
Smatra da država ima aparate kao što su Državni inspektorat i Porezna uprava, da cijene stavi pod kontrolu, samo ako za to postoji volja.
Potaknut započetim bojkotom trgovina u Hrvatskoj za N1 javio se jedan čitatelj iz Njemačke – predstavio se kao Goran – koji već desetak godina živi u jednom mjestu pokraj Stuttgarta. Usporedio je tamošnju inflaciju i njene posljedice s ovom u Hrvatskoj.
Hrvatska
U Hrvatskoj danas opći bojkot svega:” Ne kupujemo ništa”
U Hrvatskoj je jučer počeo najavljeni tjedni bojkot trgovačkih lanaca Lidla, Eurospina i dm-a te triju proizvoda – Coca Cole i drugih gaziranih pića, vode u bocama i deterdženata za posuđe – na poziv platforme Halo, inspektore.
Danas je opći bojkot svega. Platforma Halo, inspektore, koja bojkote organizira, poziva potrošače da danas ne kupuju ništa nigdje.
“Jednodnevni bojkot. Svega. DANAS NE KUPUJEMO NIŠTA. Ni fizički ni online. Ne plaćamo ništa”, napisali su.
Rano jutros su se oglasili na Facebook stranici Halo, inspektore.
“DANAS OPĆI BOJKOT!
Divljanje s cijenama postalo je profiterstvo na grbi potrošača koji je ostao nezaštićen na vjetrometini pohlepe i neosjetljivosti. I rekli smo: dosta je”, napisali su.
“Nakon prvog bojkota hrvatskih potrošača 24. 1. 2025. pokazali smo da POTROŠAČ IMA MOĆ. Bili smo jedinstveni u zahtjevu: zaustavite divljanje cijena na hrvatskom tržištu!
Trgovci su taj petak izgubili – novac, a to je jedino što ih je moglo pokrenuti. Odjednom je u roku dva-tri dana moguće sniziti cijenu za stotine proizvoda. I najavljuju se daljnja sniženja. Znači – može se. Ima prostora”, pišu.
You must be logged in to post a comment Login