U Donjoj Austriji sastavljen je paket protiv radikalnog islama. Od federalne vlade također se očekuje da poduzme odgovarajuće mjere.

Državna čelnica Donje Austrije Johanna Mikl-Leitner može se sa zadovoljstvom osvrnuti na posljednje izbore za lokalna vijeća, na kojima je ÖVP postigao rekordan broj prvih mjesta, ali je sveukupno morao prihvatiti gubitak od jedan posto. Sada su ponovno u fokusu plavo-crni pregovori na saveznoj razini.

Čak i ako tu i tamo dođe do krize, Johanna Mikl-Leitner poziva na smirenost. Ona sama već je u koaliciji s FPÖ-om. “Savezna vlada svakako može uzeti Donju Austriju kao primjer kada je riječ o načinu na koji surađuju”, rekla je za “Kronen Zeitung”.

Zajedno s potpredsjednikom Udom Landbauerom nedavno je sastavljen paket protiv “radikalnog islama”. Međutim, potrebne su mjere i na saveznoj političkoj razini, kaže Mikl-Leitner: “Želimo zabranu nošenja marama za djevojčice do njihove desete godine i kazne za obitelji koje se ne žele integrirati.”

U Donjoj Austriji to se već provodi u vrtićima, ali savezna vlada je potrebna za školski sektor. Državni vrh mogao bi zamisliti kazne i do 2500 eura.

U ponedjeljak ujutro, 20. siječnja 2025., u tirolskoj nizini dogodio se lagani potres. Potres, magnitude 1,9, osjetio se u općini Terfens istočno od Wattensa.

Tirolsku nizinu u ponedjeljak ujutro zatresao je slabiji potres. Epicentar potresa bio je u općini Terfens, koja se nalazi istočno od Wattensa u okrugu Schwaz. Prema podacima austrijske seizmološke službe, potres je bio jačine 1,9 stupnjeva po Richteru i bio je osjetan, ali nije imao ozbiljnijih posljedica. U 9:12 ujutro stanovnici su osjetili “jasan udar” popraćen “grmljavinom i tutnjavom sa zemlje”. Srećom, nije bilo štete na objektima, pa stanovništvo više nije bilo zabrinuto za sigurnost.

Tirolska studija stambenih potreba za godine od 2024. do 2033. očito otkriva veliku potrebu za dodatnim jedinicama

Do 2033. bit će potrebno dodatnih 35.000 stanova, gotovo 3900 godišnje, rečeno je u utorak na konferenciji za novinare u Innsbrucku. U načelu, međutim, životnog prostora za stanovništvo ima dovoljno, smatraju autori. Međutim, nekad su teško dostupni. Dugoročno gledano, došlo je do pada potražnje za stanovima.

Studija, koja je rezultat suradnje između države i Sveučilišta u Innsbrucku, proizvela je pet preporuka za djelovanje. To je uključivalo mobilizaciju građevinskog zemljišta, aktiviranje slobodnih radnih mjesta, precizno planiranje stambenih potreba, davanje prioriteta pristupačnom stanovanju u zajednicama i promicanje inovativnih “stambenih tipologija” kao što su višegeneracijski stanovi ili inkluzivni život. Kada su u pitanju slobodna radna mjesta, potrebna je nacionalna baza slobodnih radnih mjesta kako bi se identificirao neiskorišten životni prostor.

U tom kontekstu, voditelj studije Christian Obermayr sa Sveučilišta u Innsbrucku izjavio je da “postoji 75.000 stambenih jedinica bez primarne ili sekundarne prijave prebivališta” – vrijednost koja je značajno porasla od 2014. godine. Studija navodi različite moguće uzroke: turistička namjena, prazni stanovi ili špekulacije nekretninama.

“Potrebno nam je više podataka kako bismo preciznije kvantificirali različite segmente nepopunjenosti”, istaknuo je Obermayr, napominjući da nipošto neće svih 75.000 stambenih jedinica biti prazno. Dok rastuće stanarine i ograničen životni prostor dominiraju u urbanim područjima kao što je Innsbruck, ruralne regije sve se više bore sa slobodnim mjestima. “Potrebe za stanovanjem uvelike se razlikuju od regije do regije”, objasnio je Obermayr. Političke strategije stoga bi morale biti regionalno koordinirane i osmišljene tako da budu socijalno i ekološki održive.