Austrija
Dijaspora u Bosnu i Hercegovinu poslala rekordan iznos novca u prošloj godini
Iz godine u godinu dijaspora diljem svijeta u Bosnu i Hercegovinu šalje sve više novca, a tako je bilo i u 2023 kada se, prema podacima Centralne banke BiH, u zemlju slilo čak 3,79 milijardi maraka po osnovu novčanih doznaka, odnosno personalnih transfera.
Kako ističu u Centralnoj banci BiH, ukupni tekući transferi u 2023. godini iznosili su 5,26 milijardi maraka i za 307 milijuna KM su veći u odnosu na 2022. godinu, te je tako u prošloj godini zabilježen najveći iznos tekućih transfera do sada.
“Od ukupnog iznosa tekućih transfera, na novčane doznake iz inozemstva, odnosno personalne transfere, odnosi se 3,79 milijardi KM i veće su za 203 milijuna KM u odnosu na godinu ranije”, naveli su iz ove institucije.
Ovakvi podaci, prema mišljenju ekonomista Slaviše Rakovića, za Bosnu i Hercegovinu su sa jedne strane loša vijest, a opet sa druge strane odlična vijest.
“S jedne strane, to je pokazatelj kakve su migracije u Bosni i Hercegovini, da su te migracije prema inozemstvu, da su motivirane radom i potragom za poslom i vjerojatno boljim životnim standardom. S druge strane, to je izuzetno značajan čimbenik za ekonomiju BiH, jer čini više od 10 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) i izuzetno doprinosi generiranju BDP-a”, istakao je Raković za “Nezavisne novine“.
Kako navodi, i u budućnosti se može očekivati da će doći do rasta količine novca koji iz inozemstva dolazi u BiH, jer su, kako ističe, trend svugdje u svijetu, pa čak i unutar same Europske unije, migracije ka razvijenim zemljama.
Također, iz Centralne banke BiH istakli su da ostali tekući transferi iznose 1,48 milijarde KM, od čega se najveći dio, u iznosu od 1,36 milijardi KM, odnosi na mirovine iz inozemstva.
Jovan Vasilić, predsjednik Udruženja potrošača “Zvono” iz Bijeljine, ističe da taj novac šalje omladina koja je otišla u inozemstvo, a čiji roditelji ostaju ovdje.
“Kolike su mirovine – to znate. Prema tome, omogućuju im da mogu da prežive. Nažalost, sve veći broj obitelj odlazi, tako da će se najvjerojatnije u narednom periodu taj priliv smanjiti jer neće se imati kome slati ovdje”, rekao je Vasilić, dodajući da to održava potrošačku mogućnost na ovom području.
Da sve veći priliv novca u BiH iz inozemstva ne treba čuditi potvrđuju i ranije objavljeni podaci u Prijedlogu izviješća o provedbi politike o suradnji s iseljeništvom za 2023. godinu, koji je objavilo Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, a koje se poziva na podatke iz publikacije “Održivost emigracija iz BiH”, čiji su autori Anto Domazet, Vjekoslav Domjan, Almir Peštek i Faruk Hadžić, gdje je navedeno da je BiH jedna od vodećih europskih emigrantskih zemalja i spada među 11 emigrantskih zemalja u svijetu.
“Stopa emigracije iz BiH iznosi oko 50 posto (postotak ukupnog pučanstva), a broj izdanih boravišnih dozvola prvi put građanima BiH u EU konstantno raste od 2014. godine kao rezultat liberalizacije tržišta rada u zemljama EU”, navodi se u ovom prijedlogu.
Istaknuto je i da je emigracijom iz BiH stvorena snažna dijaspora, odnosno iseljeništvo.
“Procjenjuje se da u iseljeništvu živi između dva milijuna i 2,2 milijuna osoba koje vode podrijetlo iz BiH, a od ovog broja njih 1,8 milijuna je rođeno u BiH. Iako su napustili zemlju, najveći broj iseljenika održava snažne veze sa BiH, posebno sa mjestima podrijetla, s izraženom željom da doprinesu ekonomskom i društvenom razvoju BiH”, navodi se u dokumentu te dodaje da se priroda emigracija iz BiH mijenja u smislu da se iseljavaju ili se namjeravaju iseliti cijele obitelji, što ima dugoročne posljedice po BiH.
Austrija
Prijete li Austriji veliki štrajkovi pred Božić?
Ove godine štrajkova ne bi trebalo biti, rečeno je prije samo nekoliko tjedana. Treći krug pregovora o kolektivnom ugovoru u maloprodaji sada je završio bez rezultata. Oko 430.000 zaposlenika ostaje u neizvjesnosti kada je riječ o povećanju plaća.
Poslodavci su u četvrtak sindikatu ponudili povišicu od 3,1 posto, no ona je kalkulirana na dvije godine. Za 2026. planirano je povećanje od 0,5 posto na tekuću inflaciju, pod uvjetom da stopa inflacije bude ispod dva posto. Međutim, prognoze ne ukazuju na ovaj slučaj.
“Ponuda je stoga provokacija”, rekla je glavna pregovaračica GPA-a Veronika Arnost. Tada bi se svi rizici aktualne krize prenijeli na zaposlenike. “Nismo željeli da bude borbenih mjera tijekom božićnog poslovanja, nažalost poslodavci nisu uvažili naše prijedloge za razuman kompromis.”
Sljedeći koraci? Kako objašnjava Martin Müllauer, predsjednik trgovačkog sektora GPA, radnička će se vijeća sazvati na konferencije u srijedu. Tada će se tamo odlučiti o eventualnim borbenim mjerama. “Posljednji radni sastanci impresivno su pokazali da zaposlenici očekuju više i spremni su se boriti za pošten dogovor”, kaže. Pregovori bi se trebali nastaviti 21. studenog. No, ne bude li dogovora opet bi mogli prijetiti štrajkovi?
Austrija
Ako u Austriji zarađujete manje od ovog iznosa u opasnosti ste od siromaštva
Često čitamo kako ljudi u Austriji zarađuju dovoljno i da imaju sigurnost i mir i da nisu u opasnosti od siromaštva. U drugu ruku, u zadnje vrijeme čitamo i kako je situacija sve lošija. No, kako definirati koja je granica opasnosti od siromaštva u Austriji, čak i ako radite. Prema Poverty Conference iznos je jasno poznat.
Smatra se da imate niske prihode ako je vaš prihod u donjoj četvrtini tablice prihoda. Osobe s niskim primanjima uključuju sve one koji ostvaruju prihod ispod praga rizika od siromaštva.
Ovaj prag rizika od siromaštva trenutačno iznosi 1392 eura mjesečno. Ljudi koji zarađuju manje od tog iznosa po definiciji su “u opasnosti od siromaštva”, izvještava Poverty Conference.
Dobra vijest u Austriji su od 2025. godine najavili rast plaća svima.
Rast plaća posljedica reformi u Austriji
Od siječnja 2025. neto primanja u Austriji ponovno će rasti. To je, između ostalog, posljedica nižeg poreza na plaće i očekivanog rasta plaća. Nova tablica plaća pokazuje koliko će rasti neto plaće.
Od 1. siječnja 2025. neto prihodi u Austriji ponovno će rasti. To nije samo zbog očekivanih povećanja plaća o kojima će se najesen dogovoriti milijuni zaposlenika, već i promjene ograničenja poreznih stopa. Time se smanjuje porez na plaću koji se plaća.
Povećanje granica tablice poreza na plaće (isključujući najvišu poreznu stopu za dohodak veći od milijun eura) znači i novu granicu oslobođenja od poreza za 2025. Od sljedeće godine iznosit će 13.308 eura (trenutačno 12.816 eura), prenosi kroativ.at.
Osim toga, od jeseni 2024. ponovo će započeti pregovori o kolektivnom ugovoru i plaćama za stotine tisuća zaposlenika. To bi trebalo donijeti i znatno veće bruto plaće od 2025. godine. Ovo očekivano povećanje plaća također se može uzeti u obzir u online kalkulatoru.
Pri izračunu neto dobiti iz 2025. već je u obzir uzeta nova aprecijacija od 1,063 za 2025. godinu. To također uključuje iznos doprinosa za socijalno osiguranje i novu najveću osnovicu doprinosa. Prema izračunu Finanz.at, najveće godišnje povećanje iznosi oko 330 eura neto.
Tabelle: So steigen die Netto-Einkommen 2025
| Monatsbrutto | Netto 2024 | Netto 2025 |
|---|---|---|
| 1.500 Euro | 1.273 Euro | 1.283 Euro |
| 2.000 Euro | 1.596 Euro | 1.623 Euro |
| 2.500 Euro | 1.863 Euro | 1.879 Euro |
| 3.000 Euro | 2.150 Euro | 2.166 Euro |
| 3.500 Euro | 2.436 Euro | 2.453 Euro |
| 4.000 Euro | 2.684 Euro | 2.712 Euro |
| 5.000 Euro | 3.176 Euro | 3.203 Euro |
| 6.000 Euro | 3.667 Euro | 3.695 Euro |
U ovom izračunu nisu uzeta u obzir povećanja plaća. Primjerice, ako se pretpostavi povećanje bruto plaća od 4,0 posto od 2025. godine, mjesečno neto povećanje zapravo bi bilo znatno veće. Ako 2024. zarađujete oko 2500 eura bruto mjesečno, s ovim povećanjem plaća to bi bilo neto povećanje od 74,10 eura mjesečno ili 1045,11 eura godišnje.
Austrija
Austrija: Ako zarađujete više od ovog iznosa spadate u one s najboljim primanjima
Prosječna primanja u Austriji ove su godine oko 2500 eura neto mjesečno. Ali s kojom se plaćom zapravo smatrate da imate najveću ili stvarno nisku plaću?
Izračuni za ovu godinu pokazuju koliko u prosjeku morate zaraditi da biste 2024. godine bili među onima s najvećim ili niskim primanjima. Prema izvješću o plaćama za 2024., prosječni prihod za zaposlenog na puno radno vrijeme ove je godine 50.633 eura bruto. To odgovara mjesečnom neto prihodu od 2495 eura – nešto manje od 2500 eura. Medijan znači da je polovica prihoda iznad, a druga polovica ispod.
Od 2025. primanja će ponovno rasti zbog povećanja plaća i istovremenog smanjenja poreza od 1. siječnja.
S neto plaćom od 2.500 eura mjesečno već ste jedan od onih koji najviše zarađuju u Austriji. Međutim, osoba koja najviše ili najviše zarađuje dobiva znatno više. To uključuje i vas ako pripadate četvrtini s najvećim prihodom. Prema sadašnjim brojkama, to bi bio slučaj samo s bruto godišnjim prihodom od 66.333 eura. Neto to odgovara otprilike 3.050 eura mjesečno.
S godišnjim bruto prihodom od 66.333 eura već ste po definiciji jedan od “najboljih ili onih koji najviše zarađuju”, no to vas zapravo ne čini “bogatima”. Austrijska statistika pokazuje da samo deset posto zaposlenih ljudi u Austriji ostvaruje neto prihod veći od 48.000 eura godišnje. Za usporedbu: 2022. godine, prema Statistici Austrije, medijan prihoda kućanstva bio je 40.309 eura godišnje.
Smatra se da imate niske prihode ako je vaš prihod u donjoj četvrtini tablice prihoda. Osobe s niskim primanjima uključuju sve one koji ostvaruju prihod ispod praga rizika od siromaštva. Ovaj prag rizika od siromaštva trenutačno iznosi 1392 eura mjesečno. Ljudi koji zarađuju manje od tog iznosa po definiciji su “u opasnosti od siromaštva”, izvještava Poverty Conference.
Evo gdje su najbolje plaće u Austriji.
