Austrija
Dijaspora u Bosnu i Hercegovinu poslala rekordan iznos novca u prošloj godini
Iz godine u godinu dijaspora diljem svijeta u Bosnu i Hercegovinu šalje sve više novca, a tako je bilo i u 2023 kada se, prema podacima Centralne banke BiH, u zemlju slilo čak 3,79 milijardi maraka po osnovu novčanih doznaka, odnosno personalnih transfera.
Kako ističu u Centralnoj banci BiH, ukupni tekući transferi u 2023. godini iznosili su 5,26 milijardi maraka i za 307 milijuna KM su veći u odnosu na 2022. godinu, te je tako u prošloj godini zabilježen najveći iznos tekućih transfera do sada.
“Od ukupnog iznosa tekućih transfera, na novčane doznake iz inozemstva, odnosno personalne transfere, odnosi se 3,79 milijardi KM i veće su za 203 milijuna KM u odnosu na godinu ranije”, naveli su iz ove institucije.
Ovakvi podaci, prema mišljenju ekonomista Slaviše Rakovića, za Bosnu i Hercegovinu su sa jedne strane loša vijest, a opet sa druge strane odlična vijest.
“S jedne strane, to je pokazatelj kakve su migracije u Bosni i Hercegovini, da su te migracije prema inozemstvu, da su motivirane radom i potragom za poslom i vjerojatno boljim životnim standardom. S druge strane, to je izuzetno značajan čimbenik za ekonomiju BiH, jer čini više od 10 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) i izuzetno doprinosi generiranju BDP-a”, istakao je Raković za “Nezavisne novine“.
Kako navodi, i u budućnosti se može očekivati da će doći do rasta količine novca koji iz inozemstva dolazi u BiH, jer su, kako ističe, trend svugdje u svijetu, pa čak i unutar same Europske unije, migracije ka razvijenim zemljama.
Također, iz Centralne banke BiH istakli su da ostali tekući transferi iznose 1,48 milijarde KM, od čega se najveći dio, u iznosu od 1,36 milijardi KM, odnosi na mirovine iz inozemstva.
Jovan Vasilić, predsjednik Udruženja potrošača “Zvono” iz Bijeljine, ističe da taj novac šalje omladina koja je otišla u inozemstvo, a čiji roditelji ostaju ovdje.
“Kolike su mirovine – to znate. Prema tome, omogućuju im da mogu da prežive. Nažalost, sve veći broj obitelj odlazi, tako da će se najvjerojatnije u narednom periodu taj priliv smanjiti jer neće se imati kome slati ovdje”, rekao je Vasilić, dodajući da to održava potrošačku mogućnost na ovom području.
Da sve veći priliv novca u BiH iz inozemstva ne treba čuditi potvrđuju i ranije objavljeni podaci u Prijedlogu izviješća o provedbi politike o suradnji s iseljeništvom za 2023. godinu, koji je objavilo Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, a koje se poziva na podatke iz publikacije “Održivost emigracija iz BiH”, čiji su autori Anto Domazet, Vjekoslav Domjan, Almir Peštek i Faruk Hadžić, gdje je navedeno da je BiH jedna od vodećih europskih emigrantskih zemalja i spada među 11 emigrantskih zemalja u svijetu.
“Stopa emigracije iz BiH iznosi oko 50 posto (postotak ukupnog pučanstva), a broj izdanih boravišnih dozvola prvi put građanima BiH u EU konstantno raste od 2014. godine kao rezultat liberalizacije tržišta rada u zemljama EU”, navodi se u ovom prijedlogu.
Istaknuto je i da je emigracijom iz BiH stvorena snažna dijaspora, odnosno iseljeništvo.
“Procjenjuje se da u iseljeništvu živi između dva milijuna i 2,2 milijuna osoba koje vode podrijetlo iz BiH, a od ovog broja njih 1,8 milijuna je rođeno u BiH. Iako su napustili zemlju, najveći broj iseljenika održava snažne veze sa BiH, posebno sa mjestima podrijetla, s izraženom željom da doprinesu ekonomskom i društvenom razvoju BiH”, navodi se u dokumentu te dodaje da se priroda emigracija iz BiH mijenja u smislu da se iseljavaju ili se namjeravaju iseliti cijele obitelji, što ima dugoročne posljedice po BiH.
Austrija
Hoće li Austrija vratiti stara pravila kod polaganja vozačkog ispita?
ahtjev za vozačkim ispitom na turskom i arapskom jeziku
U otvorenom pismu ministru Hankeu, stranka SÖZ traži povratak vozačkog ispita na turskom jeziku, kao i uvođenje drugih jezika, poput arapskog i albanskog.
Rasprava o povratku vozačkog ispita na turskom jeziku i dalje je kontroverzna – kao što simbolizira turska zastava, riječ je o pitanju integracije i sigurnosti u prometu u Austriji.
Naime, 2019. godine, tadašnji ministar prometa Norbert Hofer odlučio je ukinuti vozački ispit na turskom jeziku. Stranka SÖZ sada traži povratak ispita na turskom jeziku, kao i uvođenje drugih jezika, poput arapskog i albanskog. Pitanje koje se postavlja jest: Je li to pravi put za poticanje integracije, ili time stvaramo samo nove prepreke i otuđenje?
Dok neki smatraju da je višejezični ispit nužna mjera za promicanje ravnopravnosti i sigurnosti u prometu, drugi upozoravaju da bi time mogla biti oslabljena potreba za učenjem njemačkog jezika i integracijom u društvo. Koliko bi, zapravo, zemlja čiji je glavni jezik njemački, trebala nastaviti nuditi ispite na više jezika?
Predsjednik stranke SÖZ, Hakan Gördü, tvrdi da povratak ispita na turskom jeziku i drugim jezicima ne samo da promiče ravnopravnost, već i povećava sigurnost u prometu jer migranti bolje razumiju pravila. No, ostaje pitanje: Ne otežava li to pravi put prema integraciji ako potreba za učenjem njemačkog jezika postane manje hitna?
Za Hakana Gördüa ključno je da migracija ne postane prepreka za sudjelovanje u društvenom životu. No, nisu svi uvjereni u ovaj argument – neki to vide kao prijetnju društvenoj koheziji.
“Jezične barijere ugrožavaju sigurnost”
Naglasak na višejezične ispite također je kritički razmatran s aspekta sigurnosti u prometu. Kada su tadašnje vladine stranke ÖVP i FPÖ 2019. ukinule vozački ispit na turskom jeziku, argumentirali su da bi ispit na različitim jezicima mogao ugroziti sigurnost na cestama. Dovodili su u pitanje da li veća jezična raznolikost u ispitima zapravo doprinosi sigurnosti u prometu, ili bi bilo pametnije imati jedan zajednički jezik za sve sudionike u prometu.
Novi ministar Peter Hanke sada mora odlučiti hoće li udovoljiti zahtjevima za povratak višejezičnog ispita ili će i dalje inzistirati na rješenju koje uključuje ispit isključivo na njemačkom jeziku.
Austrija
Beču u petak i subotu prijete veliki protesti i demonstracije
Vozači, obratite pozornost! U petak i subotu u glavnom gradu održat će se nekoliko događanja i demonstracija, što će izazvati gužve!
U petak, 7. ožujka, i subotu, 8. ožujka, zbog demonstracija u poslijepodnevnim i večernjim satima, osobito u centru grada i 9. okrugu, očekuju se kašnjenja i moguća zatvaranja ulica, upozoravaju stručnjaci iz ÖAMTC-a.
Akademski bal i demonstracije
“March for Science” u petak od 13:45 do 15:00 sati izazvat će kratka kašnjenja na Alser- i Univerzitetskoj ulici te oko Votiv crkve.
Akademski bal, koji će se održati uvečer, i demonstracije protiv događanja, mogli bi uzrokovati smetnje na prstenu oko Opere, kao i na Schotten- i Herrengasse, Am Hofu i na Visokom trgu unutar prstena, počevši od 18:00 sati.
Austrija
Pucnjava u Beču – ozlijeđeni ljudi u bolnici
U srijedu su u bečkoj četvrti Favoriten, prema izvještajima, dva muškarca napala 50-godišnjaka. On je uzvratio ispalivši tri metka iz plinskog pištolja.
Policajci iz policijske postaje Favoriten krenuli su u srijedu oko 17 sati prema postaji U1 Alaudagasse. Prema informacijama, dva muškarca su ispred stanice podzemne željeznice u 10. okrugu napala i oborila 50-godišnjaka na tlo. Žrtva je, navodno, u samoobrani ispalila tri metka iz plinskog pištolja.
Kada su policajci stigli na mjesto događaja, primijetili su prolaznike koji su pokazivali prema jednom muškarcu, koji je navodno ispalio metke. 50-godišnjak je policajcima objasnio da je u samoobrani ispalio tri metka iz plinskog pištolja. Video snimljen od strane čitatelja Heute prikazuje policijsku intervenciju na licu mjesta.
On je, kako se navodi, prije toga bio udaren i oboren od strane dvojice napadača. Činilo se da su napadači ciljali 50-godišnjaka i nisu prestali s nasiljem, zbog čega je, u očajnoj situaciji, posegnuo za plinskim pištoljem koji je legalno nosio.
Tijekom razjašnjavanja situacije, javili su se i dvojica osumnjičenih napadača, 24-godišnjak i 60-godišnjak, oba s austrijskom državljanstvom. Oba su bila ozlijeđena “iritantnim plinom” iz pištolja.
