Hrvati u iseljeništvu
Demograf Jurić: Ima nas još sigurno 200.000 manje nego što kaže popis
Popis stanovništva opet je pokazao pogrešnu demografsku sliku. Ponovno je ubrojano fiktivno stanovništvo, ali i radnici koji su u Hrvatsku uselili iz prijašnjih kvota za zapošljavanje stranaca. Najmanje 200.000 stanovnika je prikazano više od stvarne brojke, kaže doc. dr. sc. Tado Jurić referirajući se na prve rezultate aktualnog popisa stanovništva Državnog zavoda za statistiku (DZS) prema kojima Hrvatska službeno ima 3.888.529 milijuna stanovnika.
Loše demografske prognoze su se, nažalost, obistinile. U proteklih 10 godina Hrvatska je službeno izgubila 396.360 stanovnika (kao da su netragom nestali građani Splita i Rijeke). Povjesničar, politolog i demograf, koji radi kao docent na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, međutim, smatra kako je realan broj stanovnika RH puno lošiji od službenog, te nudi objašnjenje zašto su potvrđeni rezultati takvi kakvi jesu, piše Slobodna Dalmacija.
U 2011. u Hrvatskoj je živjelo 3.874.000 Hrvata, a u 2021. de facto, dakle bez fiktivnih stanovnika, živi oko 3.400.000. Broj Hrvata pao je za 9 posto, broj stranih državljana porastao je za 5 posto. Dok je 470.000 Hrvata manje, 200.000 stranaca je više u samo 10 zadnjih godina. No, zašto se brojke prikazuju onako kako se prikazuju?! Zato što Hrvatska od EU dobiva sredstva po glavi stanovnika pa ne postoji pravi interes pokazati stvarnu sliku. K tome, ovakva depopulacija, gubitak preko 10 posto populacije u manje od osam godina, u mirnodopskim prilikama nikada se nije dogodila nigdje na svijetu, osim u BiH, pa ne ide na ruku političkim elitama, tako da im je cilj umanjiti ju, kaže dr. Jurić.
Slabe institucije, nesigurnost i nepravda ustvari ključni razlozi iseljavanja. Ispitivanje pokazuje da je većina iseljenika u Hrvatskoj imala posao, da najčešće imaju završenu srednju školu, dok je udio visokoobrazovanih 37,8 posto. U analizi životnih vrijednosti zaključio sam da mladi ne odlaze zbog novca, odnosno da bi se brzo “obogatili” ili što brže došli do što veće plaće, što je vladajuća teza političkih elita. Potvrđuje to i činjenica da je više od polovice iseljenika imalo radno mjesto u Hrvatskoj. Analiza iseljeničkih stavova pokazala je da je glavni poticaj odlasku iz zemlje predodžba da u Hrvatskoj nisu institucionalizirane vrijednosti radne etike i uopće poštenja. Percepcija iseljenika je da se njihovo društvo moralno slomilo, a istraživanja pokazuju jasnu vezu između političke etike, slabih institucija i iseljavanja, dodaje Jurić.
Poznati demograf ne umanjuje ekonomski aspekt iseljavanja i želju radnika za većom plaćom. Međutim, ta prevladavajuća teza po njemu krije iza sebe jednu dublju filozofiju i zapravo ide u korist političkim elitama koje tvrde da one ne mogu ponuditi uvjete za veće plaće jer je Hrvatska bila u ratu i ekonomski se do danas oporavlja. Uzgred budi rečeno, identičnu su tezu koristile i komunističke elite u Jugoslaviji.
Jurić navodi kako je korupcija još porasla s iseljavanjem: “To je ono što je još problematičnije. Naime, uigrane klijentelističke veze su još čvršće odlaskom kritičara. Uvijek kažem – Kritičari odlaze, doznake dolaze. Za političare svih ovih prostora bolje ne može biti. Hrvatskim političkim elitama iseljavanje ide na ruku jer učvršćuju svoje konformističko biračko tijelo. Da se razumijemo, niti opozicija nije ništa poduzela. Svi su se dokazali. Nisu referendum o demografiji pokrenuli. Nikome demografija nije bila ključna tema u demografskom programu. Država nije ispunila glavni cilj i smisao svog postojanja – opstanak svojih građana”.
Hrvati u svijetu
Hrvat Marko (34) preminuo u Irskoj, iza njega ostali supruga i troje djece – sada trebaju pomoć
Njegova supruga i troje djece, s kojima je posljednjih godina živio u Irskoj, sada trebaju pomoć dobrih ljudi.
Marko Tranpa, mladi Pločanin, iznenada je preminuo u 34. godini života od posljedica aneurizme. Njegova supruga i troje djece, s kojima je posljednjih godina živio u Irskoj, sada trebaju pomoć dobrih ljudi. Njegovi prijatelji, koji su ostali bez riječi zbog ovog gubitka, pokrenuli su apel za prikupljanje sredstava putem stranice GoFundMe.
Do trenutka pisanja ovoga članka, uplaćena je preko 500 donacija, a prikupljeno je više od 20.000 eura. Ako i vi želite pomoći, to možete učiniti uplatom na ovome linku. Prikupljena sredstva bit će namijenjena njegovoj obitelji, kako bi im se olakšali ovi teški trenuci.
Marko je, inače, bio igrač i direktor kluba FC Croatia Fermoy, a iz kluba su se oprostili od njega riječima zahvale. Od mladoga Pločanina oprašta se i njegova obitelj. “Hvala ti na svoj ljubavi, sreći i na našoj divnoj djeci. Obećajem da ću ih čuvati i pričat ćemo o tebi svaki dan. U svakoj pjesmi, u svakoj kavi, u svakom mirisu, u svakom smijehu ću te naći. Prekršio si obećanje, obećao si da ćemo skupa, stari i naborani, umrijeti zagrljeni u krevetu. Opraštam ti to. Srest ćemo se ponovo, ljubavi moja”, napisala je njegova supruga na Facebooku.
Hrvati u BiH
Ugledni magazin objavio listu najljepših mjesta u Europi: Jajce na 2., a Motovun na 11. mjestu
Putopisci magazina Time Out odabrali su 18 najljepših mjesta u Europi, a na njemu se našlo jedno mjesto iz Hrvatske te jedno iz BiH.
Na 11. mjestu našao se najmanji grad na svijetu – Motovun u Istri.
“Srednjovjekovna arhitektura. Valovita zelena brdašca. Pogled na vinograde. Motovun, drevno selo u istarskim brežuljcima, ima sve što možete poželjeti za jedan slikoviti europski stari grad. Motovun je duboko u zemlji tartufa i vina, što znači da su hrana i piće vrhunski. Jednostavno nema ništa bolje nego provesti poslijepodne upijajući poglede s gradića na vrhu brda uz nekoliko čaša istarskog roséa”, opisan je Motovun u Time Outu.
Na visokom drugom mjestu našlo se mjesto Jajce koje se nalazi u BiH.
“U Bosni i Hercegovini ne manjka lijepih mjesta, ali teško da ijedno može nadmašiti čari Jajca. Veličanstveni 22-metarski slapovi Plive zauzimaju najviše mjesto, a spektakularnu sliku uokviruje grad s tvrđavom na vrhu. Plivsko jezero i njegovi prekrasni mlinovi nalaze se odmah izvan grada, dok gradska kolekcija osmanske arhitekture, kršćanskih crkava i samostana, tajanstvenih katakombi i jugoslavenske povijesti prikazuje Bosnu i Hercegovinu u njenom apsolutnom najboljem izdanju“, kaže autor Time Outa, prenosi Slobodna Dalmacija.
Na listi je još nekoliko ex-yu ljepotica koje konkuriraju norveškim fjordovima, grčkim plažama, francuskim dinama…
Bledsko jezero u Sloveniji već smo navikli vidjeti na ovakvim listama, svi su očarani tom “staklenom” površinom vode u kojoj se zrcale zeleni brežuljci i otočićem s crkvicom s kojeg se čuje “zvono želja”.
Crnogorski adut je Gospa od Škrpjela, otočić koji krasi Boku Kotorsku, a koji je u tekstu predstavljen kao “jedinstveno mjesto hodočašća i simbol vjere u Crnoj Gori, do kojeg se iz Perasta stiže brodom za samo 5 eura”.
Legenda kaže da su 1452. godine mornari na hridi usred mora pronašli ikonu Majke Božje s djetetom, pa je od tog dana, 22. srpnja, nastala tradicija da mornari, nakon povratka s uspješne plovidbe, polažu ovdje kamenje – i tako je nastao otok, piše Slobodna Dalmacija.
Pogledajte cijeli popis.
Najljepša mjesta u Europi prema izboru časopisa Time Out
- Norveški fjordovi, Norveška
- Jajce, Bosna i Hercegovina
- Plaža Xerokambos, Grčka
- Ulica Alberta, Riga, Latvija
- Bledsko jezero, Slovenija
- Alberobello, Apulija, Italija
- Westmanejar, Island
- Kraljevski Alcazar u Sevilli, Španjolska
- Zermatt, Švicarska
- Dune du Pilat, Francuska
- Motovun, Hrvatska
- Aročarski Alpi, Škotska
- Gospa od škrpjela, Crna Gora
- Zimska bašta Gliptoteketa, Kopenhagen, Danska
- Put divljine, Laponija, Švedska
- Schlachtensee, Nemačka
- Otok Giglio, Toskana, Italija
- Jardim do Morro, Porto
Hrvati u BiH
Tisuće mladih na 35. Festivalu mladih u Međugorju
I po 35. put nakon 1989. kada je na poticaj fra Slavka Barbarića održan prvi Festival mladih, ponovno su se zavijorile brojne zastave ispred glavnog oltara crkve sv. Jakova.
Već za vrijeme krunice u 18 sati klupe su bile prepune hodočasnika. U 19 sati započelo je svečano otvaranje 35. Mladifesta pjesmom „Hosana u visini“ koju je izveo međunarodni zbor i orkestar obučen u tirkizne majice Mladifesta i animirane pokretima te tradicionalnim defileom predstavnika iz pristiglih zemalja, njih čak 80, koje je redom čitao međugorski župnik fra Zvonimir Pavičić, piše međugorje.info.
Nakon mimohoda započelo je Euharistijsko slavlje svečanom procesijom do vanjskog oltara gdje je sa mons. Aldom Cavalliem i još osmoricom biskupa i brojnim svećenicima (u koncelebraciji je bilo ukupno 640 svećenika) došao večerašnji predslavitelj, apostolski nuncij za BiH, mons. Francis Assisi Chullikatt. Nadbiskupa Chullikatta, naslovnog nadbiskupa Ostre, apostolskim nuncijem u BiH i u Crnoj Gori papa Franjo imenovao je 1. listopada 2022. Nakon što ga je fra Zvonimir najavio i pozdravio, pozdravio je i mons. Aldu Cavallia koji je zatim pročitao poruku Pape Franje mladima:
PORUKA PAPE FRANJE MLADIMA:
Dragi mladi,
radostan sam sto vam mogu uputiti ovu poruku prigodom 35. Festivala mladih, koji vas je okupio u velikome broju u Međugorju, kako bi susret s Gospodinom Isusom u zajedništvu s Djevicom Marijom mogao raspiriti plamen vaše vjere. U ovim intenzivnim danima razmišljat ćete o temi ”Marija je uistinu izabrala bolji dio…” (Lk 10,42). Polazeći upravo od ove Gospodinove rečenice, htio bih vam ponuditi nekoliko kratkih prijedloga za vaš duhovni rast te zalaganje u Crkvi i svijetu.
Isus nas, s onim što govori Marti, Lazarovoj i Marijinoj sestri, podsjeća da je pristup vjerodostojnog učenika staviti se u slušanje Gospodinove Riječi. Marija je shvatila da je Gospodin ušao u njenu kuću, no želio je također ući i u njezino srce. Ona je, zapravo, sjela do Njegovih nogu kako bi ga slušala, izabirući tako bolji dio koji ”Joj se neće oduzeti”.
Druga vjerodostojna učenica je Marija iz Nazareta. Bog je ušao u kuću ove mlade djevojke te joj je govorio, Ona je ugostila Riječ Božju u vlastito srce i sudjelovala je u Njegovom planu, stavljajući na raspolaganje cijelu sebe kada je, u punini vremenâ, Bog poslao svojega Sina. Bila je prisutna u tišini u podnožju križa kada je Isus, Sin Božji i njezin Sin, otkupio svijet; pratila je apostole na dan Pedesetnice, kada je u Duhu Svetome rođena Crkva. Dozvoljavajući Božjoj Riječi da ude u njezino srce, Djevica Marija je ostvarila svoje poslanje u vjernosti i pozornosti. I ona je odabrala bolji dio: Gospodina Isusa.
Jednako ste tako i vi, dragi prijatelji, pozvani da postanete vjerodostojni Kristovi učenici. Ostanite u Učiteljevoj prisutnosti kako biste meditirali Riječ Božju, puštajući da ona prosvijetli vaš um i srce, da otkrijete i surađujete na planu kojega Otac ima za svakoga od vas. Zato vas potičem da uspostavite blisku vezu s Evanđeljem te da ga imate sa sobom, kako bi vam bio poput kompasa koji pokazuje put kojega treba slijediti. Čitajući ga, naučit ćete upoznati Krista ”Sina Božjega koji je postao čovjekom, koji jest jedina, savršena i nenadmašiva Očeva Riječ. U njemu nam Otac kaže sve, i neće biti druge riječi do ove” (KKC, 65). kako potvrđuje i sveti Jeronim: ”Nepoznavanje Pisma, nepoznavanje je Krista” (PL 24,17). Krijepite se također snagom sakramentalne milosti pomirenja i euharistije, pohodite Gospodina u ovome susretu ”srca k srcu”, to jest u euharistijskom klanjanju.
Vjerodostojan učenik, k tome, postavši mudar i jak u Duhu, nužno prenosi drugima Kraljevstvo Božje, jer naviještati Njegovu Riječ nije obveza samo svećenicima i redovnicima, nego i vama, dragi mladi. Trebate imati hrabrosti govoriti o Kristu u vašim obiteljima, u vašem obrazovnom i radnom okruženju, u vašem slobodnom vremenu. Naviještajte ga iznad svega vašim životom, očitujući vidljivu Kristovu prisutnost u vlastitoj egzistenciji, svakidašnjem naporu te u dosljednosti s Evanđeljem u svakoj konkretnoj odluci. Gospodin vas želi kao neustrašive apostole svoje Radosne Vijesti te kao graditelje nove čovječnosti.
Predragi, neka vas prati moj blagoslov, a Majci Mariji, Majci Crkve, povjeravam svakoga od vas, kako bi vam izmolila snagu i mudrost da možete razgovarati s Bogom te govoriti o Bogu. Njezin primjer neka vas potakne da u svijetu budete navjestitelji nade, ljubavi i mira. Na kraju, ljubazno tražim od vas da se molite za mene.
You must be logged in to post a comment Login