Hrvatska
Capak po uzoru na Austriju najavio 3G pravilo i za pacijente
Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Krunoslav Capak, sinoć je gostovao u Dnevniku HTV te je tom prilikom najavio i uvođenje 3G pravila za sve one koji imaju dogovorene termine za liječenje ili pregled u bolnicama. Ovo pravilo se i u austrijskim bolnicama provodi već skoro godinu dana.
U četvrtom valu se taj prosjek oboljelih smanjio za skoro 15 godina. Najčešće su obolijevale osobe od 30 do 39 godina, a sad od početka školske godine najviše obolijevaju oni od 10 do 19 godina. Razlog je što oni nisu cijepljeni pa virus traži prostora u njihovom bazenu osjetljivih, a s druge strane delta-varijanta je već prije pokazala da napada više mlađe ljude, nego što je to bilo s prethodnim varijantama.
“Važna je činjenica da u ovome tjednu nismo imali porasta novooboljelih. Mislim da bi to mogla biti faza ravne crte. Prvo je uzlazna krivulje, pa faza ravne crte, a nakon toga se krivulja prelomi i broj oboljelih počinje padati. Nadamo se da nam broj oboljelih više neće rasti i da će tek od listopada broj oboljelih početi padati. Dakako, ova varijanta virusa koja cirkulira, brže će se širiti na hladnoći, dakle u zatvorenim prostorima. Zbog toga je jako važno provjetravati zatvorene prostore budući da se virus širi aerosolom i kapljicama. Stoga ako provjetravamo, ako imamo otvorene prozore i ako smo često na otvorenom prostoru virus se onda širi manje”, rekao je Krunoslav Capak.
Na pitanje očekuje li da bi dolazak hladnijeg razdoblja mogao motivirati i one koji se još nisu cijepili da to ipak učine, Capak je kazao kako se tome svi nadaju.
“Vidite da ima više od 12% onih koji su rekli da se nisu cijepili, ali da se namjeravaju vrlo skoro cijepiti. Mi primjećujemo malo taj porast. Tijekom ljeta smo imali oko 2.000 do 2.500 ljudi dnevno koji su se došli cijepiti prvom dozom. Potkraj kolovoza je broj porastao na oko 3.000 do 3.500, a jučer je bilo 5.800 ljudi koji su došli na prvu dozu. Dakle, raste broj ljudi koji dolaze na cijepljenje, ali je to još uvijek nedovoljno. Da bi dosegnuli 60%, to bi bilo po ovoj sada dinamici iza Nove godine”, dodaje Capak.
Naglasio je da ne bismo mogli biti zadovoljni s postotkom cijepljenih od 60%, jer kako kaže, Delta-varijanta i druge nove varijante koje će možda doći puno su zaraznije, a kolektivni imunitet se postiže na puno većem postotku. “Trebali bi se cijepiti puno više. U ovoj situaciji, kada smo zapeli na 50%, naravno da bi bili sretni i sa 60%”, dodao je Ravnatelj zavoda.
Od 1. listopada su obvezne covid potvrde u sustavu zdravstva i socijalne skrbi. U vezi s tim kakav će biti tretman pacijenata Capak je kazao da se i za njih priprema odluka. “Oni pacijenti koji idu na naručenu hospitalizaciju, neki zahvat, trebat će imati covid potvrde. Isto tako, covid potvrdu trebaju imati i oni pacijenti koji idu na neki dijagnostičko-terapeutski zahvat, koji generira aerosol, jer je to onda velika opasnost za one koji su u blizini. Njihove posjete također će trebati imati covid potvrde, npr. pratnja trudnicama, roditelji koji prate djecu na hospitalizaciju te svi koji posjećuju hospitalizirane bolesnike”, kazao je Capak.
Odgovarajući na pitanje može li se istodobno dobiti i gripa i covid, Capak je potvrdio. “To su različiti virusi. Čovjek se može zaraziti i s jednim i s drugim, ali to je rijetka situacija i nadamo se da toga neće puno biti. Ove godine gripa je počela nešto ranije. Imamo oko 100-ak slučajeva koje smo dokazali u našim laboratorijima. Ne možemo točno reći da nikada prije nije bilo ljeti gripe, jer je nikada nismo niti tražili. Ove godine se slučajno dogodilo da smo ju našli kod jedne pacijentice koja je došla iz inozemstva s tipičnim simptomima gripe. Išli smo tražiti malo šire i našli smo, evo, već 100-ak slučajeva. Jako je važno da se sve rizične skupine za gripu i ove godine cijepe. Mi smo naručili dovoljne količine cjepiva. Čim cjepivo dođe, a to će biti sredinom ili potkraj listopada, mi ćemo početi s cijepljenjem. Jako je važno da se i ove godine sve rizične skupine na vrijeme cijepe protiv gripe”, naglasio je ravnatelj HZJZ-a i opet pozvao sve na cijepljenje protiv covida.
Komentirao je i rezultate istraživanja prema kojemu – 2/3 onih koji se nisu cijepili smatraju da se cjepivo razvilo prebrzo i boje se nuspojava. “Što se tiče prebrzog razvoja cjepiva trebamo znati činjenicu, da je pandemija Covida-19 blokirala svjetsku ekonomiju, svjetska putovanja, društvena događanja. Uložen je ogroman novac na svim kontinentima da se cjepivo razvije što prije. To su stotine milijardi eura koji su uloženi u istraživanja i razvoj cjepiva. Osim toga, udružili su se svjetski znanstvenici iz različitih farmaceutskih industrija i istraživačkih instituta da što prije naprave cjepivo. Zato je to cjepivo razvijeno brzo. Kod drugih cjepiva se provode ista ovakva ispitivanja i registracija, provjera sigurnosti i učinkovitosti. Kod ovoga cjepiva je također sve to provedeno. Nema razloga da se ljudi boje da je cjepivo razvijeno prebrzo. Osim toga, jako je važno da je već 4 milijarde ljudi u svijetu cijepljeno, makar jednom dozom i nema nekih značajnih nuspojava. To je ono što je važno znati u vezi s brzim razvojem cjepiva”, rekao je Capak.
Istaknuo je kako ljudi lakše prihvaćaju brzi razvoj drugih tehnologija. “Zašto se nitko ne pita kako to da se tako brzo napravi neki model mobitela ili kako to da se tako brzo razvila baterija koja može 500 km voziti automobil. Ovdje se postavljaju malo drugačiji kriteriji. Mislim da moramo pažljivo prihvatiti te činjenice, razmotriti ih, svatko treba za sebe razmisliti, ali sve govori u prilog da je cjepivo sigurno i učinkovito”, rekao je.
Što se tiče nuspojava, ima ih svaki lijek, pa tako i cjepivo, objašnjava Krunoslav Capak. “Do sada se na četiri milijarde ljudi pokazalo da su daleko veće posljedice kod onih koji obole, a posebno ako su stariji, kronično bolesni i pripadaju ugroženim skupinama, nego što im se može dogoditi ako dobe neku od nuspojava, koje su izuzetno rijetke. U Hrvatskoj je cijepljeno milijun i 700.000 ljudi. Nuspojave, koje prijavljujemo, a može ih svatko pogledati na web stranici HALMED-a i HZJZ-a, nisu tako brojne i teške”, istaknuo je Capak.
Na pitanje – je li za obvezne covid potvrde rekao je: “Obvezne covid potvrde nisu stopostotna sigurnost, ali su jedan dobar instrument stvaranja sigurnosti u situacijama koje su nam nepoznate, gdje se okuplja više ljudi. Tu su uvijek najugroženiji i najslabija karika oni koji se testiraju. Oni koji su cijepljeni i koji su preboljeli covid imaju imunitet, a oni koji se testiraju su osjetljivi i mogu lakše i brže prenijeti bolest i oboljeti od covida”, zaključio je u intervjuu za središnji Dnevnik HTV-a.
Hrvatska
Novi potres kod Siska: “Jako je zatreslo, dio grada bez struje”
“Danas, 25. veljače 2025. godine u 12:52 seizmografi Seizmološke službe Republike Hrvatske zabilježili su prilično jak potres s epicentrom kod Taborišta, 3 km jugoistočno od Petrinje. Magnituda potresa iznosila je 4.0 prema Richteru, a intenzitet u epicentru V – VI stupnja EMS ljestvice”, objavila je Seizmološka služba.
Ranije procjene EMSC-a kretale su se u rasponu od 4.5 do 3.3 po Richteru. Potres se osjetio u 12:52. Epicentar je bio 9 kilometara sjeveroistočno od Siska.
Osim struje, moguće su poteškoće u telekomunikacijskom prometu u Sisku i okolici.
Hrvatska
Usporedio proizvode u Njemačkoj i Hrvatskoj, uslijedio je šok
U jeku bojkota trgovina koju je putem društvenih mreža inicirala potrošačka platforma “Halo, inspektore” te dok Vlada širi paket proizvoda s ograničenim cijenama, trgovce i trgovačke lance ponovno se proziva da su visokim maržama i raznim drugim nepoštenim praksama (poput zaokruživanja cijena naviše u vrijeme prelaska s kune na euro) lansirali cijene u nebo.
Najveću ljutnju potrošača izazivaju znatno niže cijene u susjednim zemljama, pogotovo u onim trgovačkim lancima koji posluju i ondje i ovdje.
Upravo je to jedno od najčešće postavljanih pitanja u posljednje vrijeme: Zašto su kod nas cijene više nego u istom trgovačkom lancu vani?
“I tu je inflacija ostavila svoje posljedice, međutim sve u okvirima do 20 posto poskupljenja. No, treba reći da se ovdje osnovica plaće svake godine korigira sukladno sa stopom godišnje inflacije iz protekle godine, tako da je građani praktički i ne osjete previše”, kazao nam je u uvodu.
I u Njemačkoj, barem u onom dijelu pokrajine Baden-Württemberg gdje on živi, naš nam sugovornik kaže kako u zadnje vrijeme uočava povećani oprez kupaca.
“Vidljivo je da u zadnje vrijeme kupci malo opreznije biraju dućane i više kupuju po akcijama. Isto tako, prije je bilo normalno da trgovine i parkinzi istih budu krcati svakodnevno u vremenu od 18 do 20 sati u tjednu, dok se zadnjih godina to vidno smanjilo, čak i više nego prepolovilo”, kaže Goran.
Potom se osvrnuo na trgovačke marže u kojima mnogi u Hrvatskoj vide razlog previsokim cijenama.
“Opće je poznato kako ovdje u Njemačkoj, ali i ostalim uređenim zemljama Europske unije, postoje uredbe i zakon o maržama te ne pada nikome na pamet da to krši. Marže su definirane u postocima – najniža i najviša – po skupinama proizvoda, po dobavljačima, preprodavačima i slično, tako da gotovo sve trgovine imaju iste startne pozicije, a i krajnje cijene u trgovinama se u konačnici mnogo ne razlikuju. Sve to kontrolira država preko porezne uprave i inspektorata. Pitam se zašto u Hrvatskoj ne urede cijene na sličan način. Ne vjerujem da vlastodršci u Hrvatskoj ne znaju navedene podatke iz EU-a”, govori naš sugovornik.
PDV u Njemačkoj, dodaje, dijeli se u dvije skupine.
“Pet posto je na hranu, prehrambene artikle i sve što je vezano za prehranu, i on se u mojem slučaju kod tjedne prosječne kupovine odnosi na 85-90 posto artikala. Drugi porez je 19 posto, a on se odnosi na tehničke stvari, alkoholna pića ili luksuzne proizvode koji nisu nužno neophodni za život”, objašnjava.
Za primjer je naveo cijene nekoliko proizvoda u Njemačkoj. Kaže kako dezodorans u spreju od 150 mililitara poznatijih marki, kakvih je u Hrvatskoj teško naći po cijeni ispod 4 eura, u Njemačkoj košta između 1,99 i 2,99 eura, a na akcijama i manje. A kilogram kave u zrnu, također ovisno o marki proizvođača, košta od 7 do najviše 15 eura. Goran se prisjeća kako je u Hrvatskoj prije desetak godina kilogram takve kave po veleprodajnoj cijeni, dakle bez PDV-a, koštao 165 kuna iliti današnjih 22 eura.
Za čuvene čokolade Milka koje u Njemačkoj ne dolaze pakirane po 80 i 270 grama kao u Hrvatskoj, nego samo od 100 i 300 grama, naš sugovornik ističe da tamo koštaju 1,99 i 3,89 eura te da im je do Nove godine cijena bila 80 centi niža.
“Treba spomenuti kako su ti proizvodi izuzetno kvalitetni, većinom originalnog, najčešće njemačkog porijekla, proizvedeni za zapadno tržište, dok se u Hrvatskoj najčešće prodaju proizvodi proizvedeni u trećim zemljama za istočnoeuropsko tržište. Treba vidjeti zašto čokolada Milka od 300 grama proizvedena u Njemačkoj košta ovdje 3,89 eura, a ona proizvedena u Rumunjskoj ili Bugarskoj u Hrvatskoj košta 4,79 eura”, napominje.
Naveo je još jedan primjer koji je uočio dolazeći u Hrvatsku.
“Kraš Napolitanke od 740 grama u velikim trgovačkim lancima u Hrvatskoj su prije godinu dana duži period koštale 4,29 eura, a na akcijama 3,59 eura. A ja sam ih u jednom malom dućanu na sjeveru Hrvatske u to isto vrijeme kupovao po redovnoj cijeni od 3,50 eura.”
Usput je dao i sljedeći izračun za koji smatra da objašnjava taj nesrazmjer.
Mali trgovac: nabavna cijena 1,40€ + 1,40€ (100% marža) = 2,80€ + 0,70€ (PDV 25%) = 3,50€
Trgovački centri: nabavna cijena 1,40€ + 2,03 € (145% marža) = 3,43€ + 0,86€ (PDV 25%) = 4,29€
“Pritom nisam ukalkulirao da trgovački lanci sigurno dobiju jeftiniju nabavnu cijenu zbog brojnosti i količine narudžbe pa njihova marža otprilike iznosi negdje oko 170 posto. Neshvatljivo mi je i nelogično da netko od trgovaca zaradi više na proizvodu od onoga tko ga je proizveo”, kaže.
Smatra da država ima aparate kao što su Državni inspektorat i Porezna uprava, da cijene stavi pod kontrolu, samo ako za to postoji volja.
Potaknut započetim bojkotom trgovina u Hrvatskoj za N1 javio se jedan čitatelj iz Njemačke – predstavio se kao Goran – koji već desetak godina živi u jednom mjestu pokraj Stuttgarta. Usporedio je tamošnju inflaciju i njene posljedice s ovom u Hrvatskoj.
Hrvatska
U Hrvatskoj danas opći bojkot svega:” Ne kupujemo ništa”
U Hrvatskoj je jučer počeo najavljeni tjedni bojkot trgovačkih lanaca Lidla, Eurospina i dm-a te triju proizvoda – Coca Cole i drugih gaziranih pića, vode u bocama i deterdženata za posuđe – na poziv platforme Halo, inspektore.
Danas je opći bojkot svega. Platforma Halo, inspektore, koja bojkote organizira, poziva potrošače da danas ne kupuju ništa nigdje.
“Jednodnevni bojkot. Svega. DANAS NE KUPUJEMO NIŠTA. Ni fizički ni online. Ne plaćamo ništa”, napisali su.
Rano jutros su se oglasili na Facebook stranici Halo, inspektore.
“DANAS OPĆI BOJKOT!
Divljanje s cijenama postalo je profiterstvo na grbi potrošača koji je ostao nezaštićen na vjetrometini pohlepe i neosjetljivosti. I rekli smo: dosta je”, napisali su.
“Nakon prvog bojkota hrvatskih potrošača 24. 1. 2025. pokazali smo da POTROŠAČ IMA MOĆ. Bili smo jedinstveni u zahtjevu: zaustavite divljanje cijena na hrvatskom tržištu!
Trgovci su taj petak izgubili – novac, a to je jedino što ih je moglo pokrenuti. Odjednom je u roku dva-tri dana moguće sniziti cijenu za stotine proizvoda. I najavljuju se daljnja sniženja. Znači – može se. Ima prostora”, pišu.
You must be logged in to post a comment Login