Austrija
Brunner predstavio novi proračun: “Ovo je najveća kriza od 2. svj. rata – cilj je izaći jači”
Ministar financija Magnus Brunner (ÖVP) održao je danas svoj prvi govor o novom proračunu – i to, kako i on sam kaže, u vrlo neobičnim vremenima. Bila su to, a i trenutno jesu, “vjerojatno najteža vremena od kraja Drugog svjetskog rata”, rekao je Brunner. Cilj proračuna nije samo dobro provesti Austriju kroz krizu, već osigurati da zemlja iz nje izađe jača.
“Proračunom Vlada preuzima odgovornost za sutra. Kao političar ne možete birati izazove i okolnosti poput sadašnje krize, ali itekako možete utjecati na to kako ćete iz toga izaći.”, rekao je Brunner u svom govoru.
Brunner je govorio o velikim dodatnim troškovima s obzirom na krizu. Brunner je citirao Sebastiana Kurza ističući da će u ovim trenutcima učiniti sve što je potrebno da bi Austrija lakše podnijela teret krize.
Kriza nije gotova i “ne obećavam vam da nećemo imati još jednu krizu 2023. godine”, rekao je Brunner i dodao da će Austrija i u budućnosti dodatno pomagati i osigurati sve što je potrebno iz proračuna. Istodobno, Vlada također ulaže u pitanja budućnosti. Proračun određuje smjer tako da ne ugrozi prosperitet.
Za sljedećih nekoliko godina predviđa se rast od samo 0,2 posto. I za razliku od pandemije, kriza ovoga puta zahvaća sva područja gospodarstva. Kad bi okvirni uvjeti postali teži, država bi morala olakšati građanima i gospodarstvu.
Brunner je podsjetio na već poduzete mjere, od dosad ukupno tri antiinflacijska paketa do jednokratnih do strukturnih rasterećenja, koje će stupiti na snagu od siječnja, očito aludirajući na opsežno ukidanje hladne progresije.
Paketi pomoći danas se često omalovažavaju, ali nekoliko milijuna ili milijardi dolara poreza nije mala stvar, rekao je Brunner.
Neposredno prije Brunnerova govora, Ministarstvo financija objavilo je brojke proračuna za 2023. godinu. Deficit će sljedeće godine biti 2,9 posto gospodarske proizvodnje, a očekuje se da će pasti na 1,6 posto do 2026. Dug raste na 367 milijardi eura, ali udio u bruto domaćem proizvodu (BDP) blago pada sa 78,3 na 76,7 posto.
Brunner je definirao tri središnje točke za svoj prvi proračun: Osim upravljanja kriznim situacijama, postoje značajne žarišne točke s pogledom na budućnost. S jedne strane, vlada ulaže u sigurnost, kako vojnu tako i socijalnu i gospodarsku, a s druge strane, ekološka transformacija gospodarstva financira se velikim novcem kako bi se smanjile ovisnosti.
Prva rasprava o nacrtu proračuna slijedi u četvrtak. Od 4. do 11. studenog održat će se rasprava u odborima Nacionalnog vijeća, koja počinje uobičajeno raspravom.
Austrija
Steuerausgleich u Austriji: Kada predati prijavu i kako dobiti maksimum novca
S novom poreznom aplikacijom, zaposlenici sada mogu dodatno olakšati svoje porezne prilagodbe i od porezne uprave dobiti u prosjeku više od 1000 eura. Zbog novih propisa i revalorizacija krediti bi ove godine mogli biti i veći.
Od početka godine porezni obveznici mogu predati poreznu prijavu za 2024. godinu. Posebno atraktivno: prosječni povrat poreza za samostalnu prijavu je oko 1.000 eura po osobi. Važno je znati da se od srpnja iznos može smanjiti zbog procjene bez potrebe za prijavom.
Ove godine Radnička komora bilježi posebno veliku potražnju za terminima konzultacija o poreznim prilagodbama. S “poreznim brisačem” Radnička komora od ožujka ponovno nudi podršku za utvrđivanje poreza u svim saveznim državama. Potrebna je prethodna najava.
Novi kalkulator prilagodbe poreza omogućuje vam online izračun očekivanog povrata. Na temelju osobnih podataka provode se izračuni i koriste se usporedne vrijednosti. Porezna uprava počinje obrađivati zahtjeve krajem veljače, nakon predaje godišnjih obračuna.
Godina 2024. donijet će dodatne pogodnosti kroz valorizaciju poreznih olakšica i povećanje obiteljskog bonusa. Te se promjene mogu zatražiti prilikom podnošenja porezne prijave za prethodnu kalendarsku godinu, što bi moglo dovesti do viših poreznih olakšica.
Austrija
Uskoro isplata Klima bonusa, zadnjeg ove godine
Unatoč planiranom ukidanju klimatskog bonusa, mnogi stanovnici Austrije još uvijek mogu imati koristi od konačne isplate do 290 eura. Saznajte tko ispunjava uvjete i kako još uvijek možete dobiti bonus.
Prema aktualnim planovima štednje FPÖ-a i ÖVP-a, klimatski bi bonus od ove godine trebao biti prošlost. Mjera, koja je još u koalicijskim pregovorima i još nije odlučena, do kraja 2025. trebala bi donijeti oko dvije milijarde eura uštede u proračunu.
Međutim, još uvijek slijedi važan val isplata za tekuću godinu. Osobe koje nisu ispunile uvjete do 2. srpnja 2024. dobit će isplatu od veljače 2025. To se uglavnom odnosi na osobe koje su se odselile, pridošlice i novorođenčad.
Iznos isplate za odrasle je između 145 i 290 eura, djeca dobivaju polovicu. Točan iznos ovisi o mjestu stanovanja.
Deseci tisuća ljudi još nisu preuzeli pisma o klimatskim bonusima. Ukupno do 20 milijuna eura čeka svoje prave primatelje. Naknadno plaćanje moguće je do tri godine retroaktivno. Pogođeni mogu kontaktirati institucije na klimabonus.gv.at kako bi im se novac prebacio na račun.
Austrija
U Austriji se i dalje postavljaju ‘super-radari’, kazne pljušte na sve strane
Upravitelj autocesta ASFINAG trenutno uvelike zamjenjuje radarske uređaje diljem Austrije. Prelazak na nove uređaje započeo je 2020. godine. Od tada se sukcesivno mijenjaju sustavi na najvažnijim autocestama diljem zemlje. Nije ni čudo: u 2023. je u cijeloj zemlji bilo 369 smrtnih slučajeva u prometu.
Prema službenoj statistici nesreća, glavni uzroci prometnih nesreća sa smrtnim ishodom bili su nepažnja i rastresenost (25,6 posto), a zatim “neprilagođena brzina vožnje” (22,7 posto).
Jedan od načina da se vozače spriječi u utrkivanju je izricanje kazni. Kako bi se grešnici doista uhvatili, radari su sve bolji i precizniji. ASFINAG koristi nove “super radarske” uređaje i sljedeće će godine, primjerice, zamijeniti uređaje na S10 i A7 u blizini Linza.
Oni rade ovako: laser snima fotografije unutar radarske kutije. Tipično “bljeskanje” kao na starim uređajima više ne postoji. Pa vozači niti ne znaju jesu li uhvaćeni.
Snimaju se obično dvije fotografije (kao i dosad). Jedna sa stražnje strane i jedna s prednje strane što je važno za identifikaciju vozača. Također zakonski, jer u nekim zemljama vlasnici vozila ne moraju dati podatke tko je konkretno prebrzo vozio automobil (npr. u Njemačkoj).
Brojni novi radarski uređaji izazivaju uzbuđenje kod mnogih vozača. Jedni misle da je dobro da se brzina pažljivo provjerava, drugi to vide kao prijevaru. Činjenica je: uređaji su sve bolji i precizniji, a grešaka pri snimanju sve je manje.
Manje je i grešaka prilikom snimanja. Novi sustavi također se aktiviraju brže. Naime, kamera uređaja postaje aktivna kada brzina prijeđe tri km/h, a kod brzina preko 100 kilometara na sat i dalje postoji tolerancija mjerenja od tri posto.
Kakav učinak može imati ugradnja novih radarskih uređaja pokazalo se i u Welsu. Tamo je u lipnju postavljen novi uređaj i u šest mjeseci ulovljeno je 13.000 vozača.
You must be logged in to post a comment Login