Connect with us

Hrvatska

Božićna čestitka predsjednika MIlanovića: “Svim kršćanskim vjernicima čestitam Božić”

Objavljeno

na

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović putem svog Facebook profila čestitao je Božić svim vjernicima.

Svim kršćanskim vjernicima čestitam Božić, a svima u Hrvatskoj želim mirne i radosne blagdane te zdravu novu godinu! Živimo u izazovnom vremenu i nažalost vidimo kako u društvu nedostaje sluha za nijanse, pa nam se sve predstavlja kao crno ili bijelo. Uvjeren sam kako razumnim ponašanjem takve isključive poglede na probleme u našem društvu možemo prevladati. Koristim ovu priliku i da pozovem sve sugrađanke i sugrađane na cijepljenje jer, u vremenu u kojem živimo, cijepljenje je istinski dokaz brige za sebe i za svoje bližnje. Potvrdite svojim djelima najveću vrednotu Božića – nadu i vjeru u pobjedu dobra, napisao je Milanović u svojoj objavi.

Zoran Milanović priložio je i video snimku božićne čestitke, koju prenosimo u cijelosti.

“Drage sugrađanke i sugrađani, svima vama u Hrvatskoj, kao i našim sunarodnjacima izvan domovine, posebno u susjednim državama, Bosni i Hercegovini i Srbiji, želim sretan Božić. Nije slučajno što se Božić u kršćanskoj tradiciji smatra najradosnijim blagdanom. Tako je u europskoj zajednici država i naroda kojoj pripadamo, tako je i u Hrvatskoj. Najradosniji je zbog toga što je to praznik obitelji i zajedništva, vrijeme dobrote i solidarnosti među ljudima. Moja je iskrena želja da svi kršćanski vjernici, ali i svi naši građani, Božić ove godine dočekaju dostojno i tradicionalno, onako kako su to uvijek činili. Mirno i radosno, u krugu obitelji i prijatelja, sa svojim najmilijima.

Znam da živimo u izazovnom vremenu, čudnom vremenu koje nam nameće neka nova pravila, pa i ograničenja. Na žalost, vidimo kako u društvu nedostaje i sluha za nijanse pa nam se sve predstavlja kao crno ili bijelo. Uvjeren sam kako te neprilike, takve isključive poglede na probleme u društvu, možemo prevladati samo odgovornim i prije svega razumnim ponašanjem. Ponašanjem koje će uvažiti i prihvatiti različitost u mišljenju. Moramo imati razumijevanja za druge, za one koji drugačije misle i uzajamno se poštivati. Pozivam odgovorne, prije svega one koji odlučuju, da u božićnom duhu uvaže različita razmišljanja kao doprinos u traženju rješenja, a ne kao problem.

Jer Božić je praznik koji nas upućuje i na toleranciju među ljudima. Koristim ovu priliku da pozovem i sve naše sugrađanke i sugrađane na brigu za svoje bližnje. U vremenu u kojem živimo, cijepljenje je istinski dokaz brige, kako za sebe, tako i za svoje bližnje. Cijepite se! Potvrdite svojim djelima najveću vrednotu Božića – nadu i vjeru u pobjedu dobra. Još jednom svim kršćanskim vjernicima čestitam Božić, a svima u Hrvatskoj želim mirne i radosne blagdane. Sretan vam Božić i prije svega, zdrava nova godina”.

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Hrvatska

Novo istraživanje: HDZ više nije najpopularnija stranka u Hrvatskoj

Objavljeno

na

Prema RTL-ovom Crodemoskopu, došlo je do velike promjene u preferencijama birača. Naime, HDZ je prvi put u pet godina istisnut s prvog mjesta prema popularnosti birača.

Iako je HDZ ostao na oko 26 posto podrške, kao i prošlog mjeseca, SDP je porastao za čak tri postotna poena, čime je razlika između dviju stranaka sada samo 0,2 postotna poena. Iako je ovo u sferi statističke pogreške, raspored u kojem je SDP prvi, a HDZ drugi, zadnji put smo vidjeli u ožujku 2020. godine, neposredno prije zatvaranja i karantene zbog koronavirusa, javlja RTL, prenosi Index.hr.

Istraživački projekt CRO Demoskop agencija Promocija plus provodi redovito od siječnja 2004. godine. Istraživanje se provodi početkom svakog mjeseca na reprezentativnom uzorku od 1300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran prema županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača po spolu, dobi i obrazovanju. Standardna greška uzorka iznosi ±2,77% (za utvrđivanje rejtinga stranaka ±3,1%) uz razinu pouzdanosti od 95%.

Blago je porastao i SDP-ov koalicijski partner u Zagrebu, Možemo, koji čvrsto drži treće mjesto. Iznad praga od pet posto još je samo Most, no situacija je drugačija na lokalnim izborima, na kojima se za svoje rezultate i mandate ne moraju toliko brinuti stranke koje imaju tek nekoliko postotaka podrške. To se posebno odnosi na Domovinski pokret i DOMiNO, koji su popularni u Slavoniji, IDS u Istri, kao i Nezavisna platforma Sjever župana Matije Posavca u Međimurju. Podrška na oko jedan posto kreću se i HSS, HNS i Centar.

Nastavi čitati

Hrvatska

Novi potres kod Siska: “Jako je zatreslo, dio grada bez struje”

Objavljeno

na

“Danas, 25. veljače 2025. godine u 12:52 seizmografi Seizmološke službe Republike Hrvatske zabilježili su prilično jak potres s epicentrom kod Taborišta, 3 km jugoistočno od Petrinje. Magnituda potresa iznosila je 4.0 prema Richteru, a intenzitet u epicentru V – VI stupnja EMS ljestvice”, objavila je Seizmološka služba.

Ranije procjene EMSC-a kretale su se u rasponu od 4.5 do 3.3 po Richteru. Potres se osjetio u 12:52. Epicentar je bio 9 kilometara sjeveroistočno od Siska.

Osim struje, moguće su poteškoće u telekomunikacijskom prometu u Sisku i okolici. 

Nastavi čitati

Hrvatska

Usporedio proizvode u Njemačkoj i Hrvatskoj, uslijedio je šok

Objavljeno

na

U jeku bojkota trgovina koju je putem društvenih mreža inicirala potrošačka platforma “Halo, inspektore” te dok Vlada širi paket proizvoda s ograničenim cijenama, trgovce i trgovačke lance ponovno se proziva da su visokim maržama i raznim drugim nepoštenim praksama (poput zaokruživanja cijena naviše u vrijeme prelaska s kune na euro) lansirali cijene u nebo.

Najveću ljutnju potrošača izazivaju znatno niže cijene u susjednim zemljama, pogotovo u onim trgovačkim lancima koji posluju i ondje i ovdje.

Upravo je to jedno od najčešće postavljanih pitanja u posljednje vrijeme: Zašto su kod nas cijene više nego u istom trgovačkom lancu vani?

“I tu je inflacija ostavila svoje posljedice, međutim sve u okvirima do 20 posto poskupljenja. No, treba reći da se ovdje osnovica plaće svake godine korigira sukladno sa stopom godišnje inflacije iz protekle godine, tako da je građani praktički i ne osjete previše”, kazao nam je u uvodu.

I u Njemačkoj, barem u onom dijelu pokrajine Baden-Württemberg gdje on živi, naš nam sugovornik kaže kako u zadnje vrijeme uočava povećani oprez kupaca. 

“Vidljivo je da u zadnje vrijeme kupci malo opreznije biraju dućane i više kupuju po akcijama. Isto tako, prije je bilo normalno da trgovine i parkinzi istih budu krcati svakodnevno u vremenu od 18 do 20 sati u tjednu, dok se zadnjih godina to vidno smanjilo, čak i više nego prepolovilo”, kaže  Goran.

Potom se osvrnuo na trgovačke marže u kojima mnogi u Hrvatskoj vide razlog previsokim cijenama.

“Opće je poznato kako ovdje u Njemačkoj, ali i ostalim uređenim zemljama Europske unije, postoje uredbe i zakon o maržama te ne pada nikome na pamet da to krši. Marže su definirane u postocima – najniža i najviša – po skupinama proizvoda, po dobavljačima, preprodavačima i slično, tako da gotovo sve trgovine imaju iste startne pozicije, a i krajnje cijene u trgovinama se u konačnici mnogo ne razlikuju. Sve to kontrolira država preko porezne uprave i inspektorata. Pitam se zašto u Hrvatskoj ne urede cijene na sličan način. Ne vjerujem da vlastodršci u Hrvatskoj ne znaju navedene podatke iz EU-a”, govori naš sugovornik.

PDV u Njemačkoj, dodaje, dijeli se u dvije skupine.

“Pet posto je na hranu, prehrambene artikle i sve što je vezano za prehranu, i on se u mojem slučaju kod tjedne prosječne kupovine odnosi na 85-90 posto artikala. Drugi porez je 19 posto, a on se odnosi na tehničke stvari, alkoholna pića ili luksuzne proizvode koji nisu nužno neophodni za život”, objašnjava.

Za primjer je naveo cijene nekoliko proizvoda u Njemačkoj. Kaže kako dezodorans u spreju od 150 mililitara poznatijih marki, kakvih je u Hrvatskoj teško naći po cijeni ispod 4 eura, u Njemačkoj košta između 1,99 i 2,99 eura, a na akcijama i manje. A kilogram kave u zrnu, također ovisno o marki proizvođača, košta od 7 do najviše 15 eura. Goran se prisjeća kako je u Hrvatskoj prije desetak godina kilogram takve kave po veleprodajnoj cijeni, dakle bez PDV-a, koštao 165 kuna iliti današnjih 22 eura.

Za čuvene čokolade Milka koje u Njemačkoj ne dolaze pakirane po 80 i 270 grama kao u Hrvatskoj, nego samo od 100 i 300 grama, naš sugovornik ističe da tamo koštaju 1,99 i 3,89 eura te da im je do Nove godine cijena bila 80 centi niža.

“Treba spomenuti kako su ti proizvodi izuzetno kvalitetni, većinom originalnog, najčešće njemačkog porijekla, proizvedeni za zapadno tržište, dok se u Hrvatskoj najčešće prodaju proizvodi proizvedeni u trećim zemljama za istočnoeuropsko tržište. Treba vidjeti zašto čokolada Milka od 300 grama proizvedena u Njemačkoj košta ovdje 3,89 eura, a ona proizvedena u Rumunjskoj ili Bugarskoj u Hrvatskoj košta 4,79 eura”, napominje.

Naveo je još jedan primjer koji je uočio dolazeći u Hrvatsku.

“Kraš Napolitanke od 740 grama u velikim trgovačkim lancima u Hrvatskoj su prije godinu dana duži period koštale 4,29 eura, a na akcijama 3,59 eura. A ja sam ih u jednom malom dućanu na sjeveru Hrvatske u to isto vrijeme kupovao po redovnoj cijeni od 3,50 eura.”

Usput je dao i sljedeći izračun za koji smatra da objašnjava taj nesrazmjer.

Mali trgovac: nabavna cijena 1,40€ + 1,40€ (100% marža) = 2,80€ + 0,70€ (PDV 25%) = 3,50€

Trgovački centri: nabavna cijena 1,40€ + 2,03 € (145% marža) = 3,43€ + 0,86€ (PDV 25%) = 4,29€

“Pritom nisam ukalkulirao da trgovački lanci sigurno dobiju jeftiniju nabavnu cijenu zbog brojnosti i količine narudžbe pa njihova marža otprilike iznosi negdje oko 170 posto. Neshvatljivo mi je i nelogično da netko od trgovaca zaradi više na proizvodu od onoga tko ga je proizveo”, kaže.

Smatra da država ima aparate kao što su Državni inspektorat i Porezna uprava, da cijene stavi pod kontrolu, samo ako za to postoji volja.

Potaknut započetim bojkotom trgovina u Hrvatskoj za N1 javio se jedan čitatelj iz Njemačke – predstavio se kao Goran – koji već desetak godina živi u jednom mjestu pokraj Stuttgarta. Usporedio je tamošnju inflaciju i njene posljedice s ovom u Hrvatskoj.

Nastavi čitati
LM