Hrvatska
Bivši dekan Ekonomskog fakulteta: Marketi uništavaju ugostitelje
Profesor s Ekonomije i bivši dekan, kao i bivši saborski zastupnik, Ivan Lovrinović na svojoj Facebook stranici podijelio je pismo jednog ugostitelja u kojemu spomenuti predlaže da se rad supermarketima ograniči do 18 sati te nedjeljom potpuno zabrani.
“Molim Vas da Vi kao ekonomist pojasnite situaciju u turizmu s otvorenim dućanima u prvom redu do mora u turističkim mjestima kao što: Lidl, Spar, Kaufland, Plodine, Tommy. Konzum i drugi. Utjecaj tih hipermarketa na bruto prihod od turizma i njihovo radno vrijeme koje uništava kompletno ugostiteljstvo.
PRIMJER 1.
Jedno pečeno pile košta cca 30 kn, dvije pive 16 kn, rajčice 5 kn, četvrtina kruha 2 kn što skupa iznosi 53 kune. Država od toga putem PDV-a dobije oko 13 kuna. Da je taj isti gost to isto konzumirao u restoranu platio bi 250 kn, a iznos PDV-a bio bi veći od kompletnog računa u hipermarketu. Dakle, hipermarketi uništavaju i ugostitelje i državni proračun.Moj prijedlog: ograničiti radno vrijeme marketa do max 18 sati i nedjelja zatvorena. Što biste Vi predložili?” piše u pismu koje je podijelio, nakon čega je napisao i odgovor”, stoji u pismu koje je dobio od ugostitelja.
Profesor se složio s njim te je napomenuo i da strani trgovački centri u državni proračun još uvijek nisu uplatili ni jednu kunu budući da stalno prikazuju kako posluju u minusu.
Moj odgovor: Predložio bih isto kao i Vi, jer su to turistički osviještene zemlje davno regulirale na način da svako može raditi a ne da marketi uništavaju ugostitelje i tako smanjuju prihode proračuna. Mnogi će reći da je ova cijena kod ugostitelja visoka, ali ima i konkurencije koja će nuditi jeftinije. No, suština je da trgovački lanci ovako uništavaju ugostitelje.
Pored toga, postojeće stanje potiče jeftini turizam i povećava zagađenje okoliša koje je sve veći trošak o kojem skoro nitko ne govori. Hipermarketi strahovito potiču uvoz i tako se kroz naš turizam prodaje dominantno strana roba. Naši seljaci zbog toga propadaju. Uz sve to HNB precijenjenim tečajem kune zadaje još dodatni udarac jer ruši konkurentnost i smanjuje prihode svima koji od toga žive. Od postojećeg modela turizma svi imaju više koristi od nas u Hrvatskoj.
Uz sve rečeno, strani trgovački lanci prehranom nisu u proteklih 15 godina uplatiti u državni proračun niti kune poreza na dobit jer stalno iskazuju gubitak!!!
Vjerojatno će neki čitatelji reći da je ovaj ugostitelj skup, no on traži ograničavanje radnog vremena do -8 sati. No, važnija je informacijama je stranih turista oko 80%.
Sve je okrenuto naopako i PH se čvrsto i aktivno zalaže za promjenu politike u turizmu, napisao je profesor u svome odgovoru.
- Eksplozija Temu-a u BiH, narudžbe idu “ko lude”
- U Austriji nas očekuje hladan tjedan, bit će i snijega
- Građani Salzburga glasovali protiv S-Linka
- Kako u Austriji pronaći najpovoljniji kredit
- Austrija: Radna prava i pravila za godišnji odmor
Hrvatska
Na hrvatskoj granici platio kaznu od čak 13.200 eura
Državljanin Srbije uhvaćen je na Bajakovu u pokušaju da prokrijumčari ukupno 720 litara fungicida.
Carina ga je uhvatila jer, dolaskom u kamionu na granicu, nije podnio carinsku deklaraciju za robu za koju su propisane zabrane pri uvozu. Zbog počinjenja prekršaja iz članka 63. stavka 1. točke 3. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije izdan je prekršajni nalog.
Za počinjeni prekršaj izrečena je novčana kazna u iznosu od 13.200 eura. Obračunati su i naplaćeni troškovi uništenja u iznosu 4858 eura. Fungicid mu je oduzet.
Hrvatska
Hrvatska, Slovenija, Italija za sporazum Frontexa s BiH
Ministri unutarnjih poslova Hrvatske, Slovenije i Italije založili su se danas na trilateralnom sastanku u Hrvatskoj za potpisivanje sporazuma između Agencije Europske unije za zaštitu granica Frontexa i Bosne i Hercegovine. Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da je suradnja Frontexa i BiH “najbolji način” za suzbijanje ilegalnih migracija, javila je hrvatska novinska agencija HINA.
Frontex je važan u BiH jer “migranti koji iz južne Europe dolaze na hrvatsku granicu ne nailaze na ozbiljne prepreke”, rekao je Božinović: “Sporazum je praktički ispregovaran, mora se potpisati”.
Frontex je do sada sklopio sporazume o statusu na zapadnom Balkanu sa Srbijom, Crnom Gorom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom, koji omogućuju Frontexu da djeluje na dotičnom nacionalnom teritoriju uz međusobni dogovor.
Frontex: Ilegalni prelasci granice su se smanjili
Prema riječima slovenskog ministra unutarnjih poslova Boštjana Poklukara, trenutno je “prelako prijeći granice EU”. Dotične osobe dolaze u regiju kao turisti, a zatim putuju u odredišne zemlje EU kao ilegalni migranti.
Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi rekao je pak da su privremene kontrole na granicama unutar schengenskog prostora “na neki način potisnule sve negativne pomake”.
Prema podacima Frontexa, broj ilegalnih prelazaka granice na zapadnobalkanskoj ruti ove je godine pao za 72 posto u odnosu na prošlu godinu. Na mediteranskoj ruti, na kojoj je prošle godine bilo najviše ilegalnih prelazaka granice, zabilježen je pad od 61 posto u odnosu na prošlu godinu, javlja HINA.
Hrvatska
Hrvatska: Lokacije autokamera za nadzor brzine
Ministarstvo unutarnjih poslova do kraja godine postavit će 84 nova kućišta u kojima će staviti kamere za nadzor brzine, piše portal Autonet.
Podsjetimo, prije turističke sezone bilo je ukupno 468 lokacija na kojima su se izmjenjivale kamere, tijekom ljeta su postavljene na njih još 40, a do kraja godine stižu i spomenuta 84 nova kućišta.
Kućišta će postaviti na područja 12 Policijskih uprava, a najviše, njih 20, postavit će na području PU Primorsko-goranske. Iako su do sada dva kućišta bila postavljena na zagrebačkoj obilaznici, velika je novost da se sada nekoliko kućišta nalazi na autocesti, piše Autonet.
Najviše ih je na području PU Primorsko-goranske i to na A7 kod Matulja, između čvora Jurdani i tunela Jušići, zatim između tunela Škurinje I. i tunela Katarina, zatim kod Bakra između tunela Burlica i čvora Šmrika te između čvora Sveti Kuzam i čvora Hreljin. Dvije su i lokacije na A6. Tako je jedna prije samog vijadukta Zečeve Drage, te jedna prije same Rijeke, kod Orehovice prije vijadukta Svilno, oba kućišta u smjeru Rijeke – navodi Autonet.
Do kraja godine ukupno će biti 588 novih lokacija kućišta. Policiji su na raspolaganju 194 kamere koje će premještati iz kućišta u kućište prema internom rasporedu svake od Policijskih uprava.
Novost je i da ovaj zadnji val postavljanja kućišta i kamera donosi i novi oblik kućišta. Pored samog prekoračenja brzine dobra kakvoća kamera znači da se vozači u prekršaju mogu kazniti i za nekorištenje sigurnosnog pojasa odnosno korištenja telefona na nepropisan način.
Detaljan popis svih lokacija na kojima su kućišta za kamere možete pronaći OVDJE.
You must be logged in to post a comment Login