Austrija
Bečki ledeni san opet dolazi u grad
Klizalište na trgu Rathausplatz ispred gradske vijećnice ponovno će začarati grad. Veliko otvorenje zakazano je za 19. siječnja 2024.
Djed Božićnjak uskoro odlazi iz Beča, no ne i sezona klizanja. Štoviše, ona prava tek počinje. Riječ je, naravno, o Bečkom ledenom snu, prekrasnom klizalištu na trgu Rathausplatz ispred gradske vijećnice. Veliko otvorenje na redu je 19. siječnja, a posjetitelji na ledu mogu uživati sve do 3. ožujka 2024. godine. Tako će 29. sezona Bečkog ledenog sna grad uveseljavati čak 45 dana.
Ledeni san koji seže u davnu 1996. godinu
Bečki ledeni san s radom je počeo još davne 1996. godine i rastao iz godine u godine, a ove je godine ovo jedino svjetsko ledeno prostranstvo na dvije razine doseglo veličinu od nevjerojatnih 9.500 metara kvadratnih.
Popusti i pogodnosti za sve uzraste
Grad ponovno vrtićkoj i školskoj djeci omogućuje besplatno klizanje. To na godišnjoj razini znači da oko 45.000 djece besplatno uživa u Bečkom ledenom snu. Ipak, ni ostali građani u tom smislu nisu zakinuti. Ponedjeljkom stanovnici austrijske prijestolnice mogu dobiti popust od 50 posto. Osim popusta ponedjeljkom, građani svakog dana mogu ostvariti i popust od 10 posto ako karte kupe putem interneta. Spomenuti se popust ne odnosi samo na ulaznice, već i na niz ostalih usluga poput najma i brušenja klizaljki. Također, na popust pravo imaju i socijalno ugroženi građani, kao i obitelji te skupine veće od 10 osoba.
Jedino svjetsko klizalište na dvije razine
Što se drugog kata tiče, ove je godine on još veći, pa se sada može pohvaliti vrtoglavom površinom od 1.300 metara kvadratnih. Ne tako davne 2019. godine njegovim je otvorenjem Beč postao jedini grad na svijetu s klizalištem na dvije razine.
Od površina za najmlađe i klizačke početnike do sportova na ledu
Uza sve to, Bečki ledeni san nudi i 100 metara kvadratnih veliku dječju površinu na kojoj i najmlađi neometano mogu brusiti svoje klizačke vještine uz pratnju. Osim dječje površine u južnom dijelu, na sjevernoj polovici dostupno je oko 550 metara kvadratnih za nešto starije početnike na ledu. Ova je površina za vježbu otvorena cijeli vikend, a radnim danom od 10 do 16 sati. Od 17 sati spomenuta se površina pretvara u teren za omiljeni ledeni sport sličan curlingu.
Raznovrsna gastronomska ponuda
Kako nijedan klizač ne bi ostao gladan ni žedan, tu je i bogata gastronomska ponuda, kako austrijska, tako i internacionalna, a cjelokupni je asortiman ove godine 100 posto organskog podrijetla.
Bečki ledeni san nije samo lijep, već i ekološki osviješten
Osim hrane i pića, cijelo je zdanje Bečkog ledenog sna po drugi puta dobilo visoke ekološke ocjene jer predstavlja brojne mjere čiji je cilj osigurati da poslovanje bude što više ekološki prihvatljivo. Jedna od tih mjera mogla bi dovesti do smanjenja potrošnje električne energije za čak 20 posto, a ove godine testirat će se i uporaba solarnih kolektora.
Austrija
Kultura branja gljiva u Austriji
Kultura branja gljiva u Austriji ima dugu tradiciju, a branje divljih gljiva i njihov prikupljanje smatraju se važnim dijelom kulturnog identiteta, osobito u ruralnim područjima i među ljubiteljima prirode. Austrijanci su vrlo oprezni kad je u pitanju branje gljiva zbog opasnosti od otrovnih vrsta, pa se pridaje velika pažnja pravilima i edukaciji u vezi s prepoznavanjem jestivih i otrovnih gljiva.
Branje gljiva u Austriji: Osnovni aspekti
- Popularnost i tradicija:
Branje gljiva (obično u šumama) vrlo je popularno tijekom jeseni, kada mnoge vrste gljiva, kao što su vrganji, lisičarke, šampinjoni i druge jestive vrste, rastu u obilju. Ova aktivnost ima dugotrajan kulturni značaj, a često je povezana s obiteljskim okupljanjima i aktivnostima na otvorenom. - Zakonodavstvo i regulative:
- U Austriji postoje zakoni i regulative koji uređuju branje gljiva u prirodi. Za branje gljiva u javnim šumama obično nije potrebna posebna dozvola, ali se preporučuje poštivanje lokalnih zakona koji se mogu razlikovati od pokrajine do pokrajine.
- U nekim regijama mogu postojati ograničenja u pogledu količine gljiva koje se mogu ubrati. Na primjer, u nekim područjima dozvoljeno je branje samo manjih količina (obično do 2-3 kg dnevno), dok u drugim područjima mogu postojati striktni propisi ili zabrane, osobito u zaštićenim područjima.
- Obrazovanje i sigurnost:
- Gljive mogu biti opasne, jer postoje vrste koje su vrlo slične jestivim, ali su otrovne, poput Amanite muscaria (crvena muha gljiva) ili Amanita phalloides (zelena muha gljiva), koje su izuzetno toksične. Zbog toga je edukacija ključna.
- Mnogi ljubitelji gljiva i profesionalci sudjeluju u vođenim turama branja gljiva, gdje se polaznici podučavaju kako prepoznati sigurne i otrovne vrste.
- Postoje i organizacije, kao što su austrijska društva za branje gljiva, koje organiziraju tečajeve i radionice na kojima zainteresirani mogu naučiti kako sigurno brati i klasificirati gljive.
- Branje i konzumacija:
- Kada se branje gljiva obavlja pravilno, one se često koriste u austrijskoj kuhinji, gdje se pripremaju na razne načine – pržene, u juhama, umacima, s tjesteninom ili mesom.
- U nekim regijama, poput Štajerske i Koruške, tradicionalna jela od gljiva, kao što su gljive u kremastim umacima ili pripremljene u kombinaciji s kiselim kupusom, vrlo su popularna.
- Turizam i ekoturizam:
- Branje gljiva postalo je i dio ekoturizma u Austriji, a mnogi turisti dolaze u zemlje poput Salzburga, Tirola ili Koruške kako bi uživali u ovoj aktivnosti. Osim što je to prilika za uživanje u prirodi, može biti i način da se steknu nova znanja o lokalnoj flori.
Najpopularnije gljive u Austriji
- Vrganj (Boletus edulis): Vrganj je jedan od najtraženijih i najpoznatijih gljiva u Austriji. Poznat je po svom mesnatom tijelu i bogatom okusu. Skuplja se i koristi u raznim jelima.
- Lisičarka (Cantharellus cibarius): Lisičarke su vrlo cijenjene zbog svog slatkog okusa i mirisa, te se često koriste u tradicionalnim austrijskim jelima.
- Šampinjoni (Agaricus bisporus): Osim divljih šampinjona, koji se također mogu brati u šumama, u Austriji se često konzumiraju i komercijalno uzgojeni šampinjoni.
- Tuber (ljetni i zimski tartuf): Iako nisu gljive u pravom smislu riječi, tartufi se također smatraju dragocjenim plodovima podzemnih organizama koje Austrijanci cijene u kulinarskim kreacijama.
Kultura branja gljiva u Austriji nije samo običaj ili rekreacija, već važan aspekt društvene tradicije i kulinarske baštine. Zbog visoke svijesti o opasnostima i velikih napora u obrazovanju, branje gljiva u ovoj zemlji može biti sigurno i zabavno, pod uvjetom da se slijede pravila i savjeti stručnjaka.
Austrija
Odgođena nova pravila na granicama EU
Primjena novih pravila za ulazak u zemlje Europske unije, koja uključuju skeniranje biometrijskih pasoša i uzimanje otisaka prstiju, odgođena je zbog nespremnosti svih članica EU. Ovo je dobra vijest za građane BiH, čije se kompanije već suočavaju s velikim problemima pri prelasku granica. Međutim, nova pravila, koja uključuju i maksimalni boravak od 180 dana u EU, već predstavljaju izazov za profesionalne vozače, osobito u BiH.
Nova pravila trebala su omogućiti bržu i jednostavniju provjeru na graničnim prijelazima, ali primjena sistema biometrijskih podataka nije moguća dok sve zemlje ne osiguraju tehničku spremnost. Iako je Komisija planirala implementaciju sustava EES (Europski ulazno-izlazni sustav), odgođena je zbog problema u koordinaciji među državama članicama. Za profesionalne vozače iz BiH, koji već imaju ograničen boravak u EU, nova pravila znače dodatne izazove, jer bi mogli biti podložni velikim kaznama zbog nesuglasica u primjeni, piše Federalna.ba.
Velibor Peulić, koordinator Konzorcijima Logistika BiH, upozorava da bi ovo moglo imati ozbiljan utjecaj na cijeli transportni sektor, jer BiH oslanja 93% svog transporta na cestovnu dostavu. Prema tvrdnjama Vjekoslava Vukovića iz VTK-a BiH, vozači su suočeni s nejasnoćama u primjeni novih propisa na graničnim prijelazima, dok ministar Edin Forto naglašava diskriminaciju u odnosu na druge sektore prijevoza, poput zračnog ili brodskog, koji nisu obuhvaćeni istim pravilima.
Ako se ne postigne dogovor o ukidanju restrikcija, transportni sektor u BiH mogao bi se suočiti s ozbiljnim problemima, a mnogi vozači već razmatraju napuštanje zemlje zbog kazni i otežanih uvjeta za rad.
Austrija
Bolovanja u Austriji, osnovne informacije
U posljednje vrijeme često dobivamo pitanja vezana za bolovanje i otvaranje istog te koliko je poslodavac dužan plaćati za radnika. No, mnoge zanima i proces, pogotovo ljude koji su novi u Austriji.
VAŽNO: Ako se razbole, zaposlene osobe moraju odmah javiti poslodavcu (npr. telefonom ili faksom) da ne mogu doći na posao (“Mitteilungspflicht” / “Obaveza prijavljivanja”).
Zaposleni moraju donijeti i liječničku potvrdu ako to njihov poslodavac zahtjeva, prenosi kroativ.at.
Ako ne jave na vrijeme da su bolesni ili ne donesu liječničku potvrdu, zaposleni (do trenutka javljanja/podnošenja potvrde) nemaju pravo dobivati naknadu za bolovanje.
Ako su zaposleni na bolovanju (“im Krankenstand”), poslodavac za njih mora plaćati najmanje 6 tjedana punu platu i četiri tjedna polovinu, jer za to vrijeme ljudi na bolovanju imaju pravo na isplatu pola plate od Zavoda za zdravstveno osiguranje.
Za sva detaljnija pitanja na raspolaganju su vam uvijek dostupne radničke službe ili direktno Radnička komora.
