Austrija
Beč je postao špijunska prijestolnica Europe: “Ovo je Divlji zapad”
Beč grad koji je bio sinonim za mračne hladnoratovske intrige, ponovno je postao špijunska prijestolnica Europe nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Nakon što je došlo do povećanja špijunske aktivnosti, tri najveće oporbene stranke u zemlji u proljeće su zajedno podržale zakonske izmjene kako bi se špijunaža u Austriji kriminalizirala. Ali mjesecima kasnije njihovi napori nisu uspjeli postići ništa zahvaljujući stalnom odugovlačenju vlade, piše Financial Times.
“Dugo ukazujemo na ovo zlostavljanje”, rekla je Stephanie Krisper, zastupnica liberalne stranke Neos koja se zalaže za zakonodavnu inicijativu za kriminaliziranje špijuniranja na austrijskom tlu. “Ali ništa nije promijenjeno u kaznenom zakonu, a posljedice su strašne”, dodala je.
Porast špijuniranja u Beču izazvao je osudu saveznika i potkopao položaj zemlje među europskim susjedima koji su sve svjesniji ovog problema.
Austrija je dom nekoliko velikih međunarodnih organizacija, uključujući Međunarodnu agenciju za atomsku energiju, OPEC i razne agencije UN-a, ali je tradicionalno zatvarala oči pred tajnim obavještajnim aktivnostima na svom tlu – sve dok meta operacija nije austrijska vlada.
Visoki europski obavještajni dužnosnici gledaju na austrijsku situaciju sa sve većom zaprepaštenošću. Zemlja je već zamrznuta u mnogim dobro uspostavljenim aranžmanima za razmjenu obavještajnih podataka na kontinentu, koji su koordinirani kroz “Club de Berne”, neformalnu mrežu europskih špijunskih agencija nazvanu po švicarskom gradu.
Od sveobuhvatne invazije Moskve u veljači 2022., europske su zemlje sa svojih teritorija izbacile više od 400 ruskih špijuna koji su se skrivali pod diplomatskim pokrićem. Do sada je Austrija protjerala samo četiri.
U Beču je još uvijek više od 180 akreditiranih ruskih diplomata, rekao je jedan viši zapadni obavještajni dužnosnik, a za najmanje trećinu njih poznato je da koriste diplomatsko pokriće za aktivnosti prikupljanja obavještajnih podataka. Mnogo više njih sada ilegalno djeluje u zemlji zahvaljujući slaboj policiji i nadzoru nad špijunažom.
“Ovo je stvarno Divlji zapad”, rekao je jedan zapadni diplomat. “Gotovo je komično koliko toga prolazi u ovoj zemlji”, kaže. Kineski, iranski, izraelski i saudijski agenti također su prisutni u Austriji u velikom broju, zajedno s desecima američkih, britanskih i europskih dužnosnika koji su pod pratnjom.
Situacija je postala ozbiljan problem za austrijsku konzervativno-zelenu koalicijsku vladu. No pad rejtinga u anketama i burna domaća rasprava o austrijskoj neutralnosti potisnuli su pitanje špijuniranja na vladinom popisu prioriteta.
Otkako je Neos predložio kriminaliziranje špijunaže “protiv strane države ili međunarodne organizacije” u Austriji, vlada je dvaput iskoristila svoj utjecaj u parlamentu kako bi suspendirala svako glasovanje o tom pitanju. Vlada je rekla da joj treba više vremena za konzultacije između odjela prije izmjene zakona.
“Beč je savršeno središte za špijuniranje, i uvijek je bio”, rekao je Gustav Gressel, bivši austrijski vojni časnik, a sada viši politički suradnik u think tanku Europskog vijeća za vanjske odnose.
Krovovi svake ruske diplomatske zgrade i kompleksa u Beču prekriveni su radarima, kupolama i čudnim “šupama”, od kojih su neke izgrađene tek u posljednjih nekoliko mjeseci, za koje stručnjaci kažu da gotovo sigurno sadrže tehnologiju elektroničkog nadzora.
“Čini se da je jedna od glavnih funkcija ruske obavještajne službe u Beču prikupljanje obavještajnih podataka u razmjeru koji je operaciju uzdigao u najvažniju od cijele mreže u Europi, rekao je Thomas Riegler, austrijski povjesničar i politolog.
“Na krovovima gotovo svih ruskih diplomatskih zgrada nalaze se moćne satelitske antene. Čak i na vrhu Doma kulture postoji jedan. Beč se koristi kao središte obavještajnih službi Rusije i drugih neprijateljskih sila, olakšavajući i podupirući špijunske operacije drugdje u Europi”, dodao je Riegler.
Dužnosnici austrijske obavještajne službe priznali su da postoji problem.
“Trenutna pravna situacija u Austriji, posebno vrlo ograničene zakonske mogućnosti za suzbijanje špijunaže i ograničena kriminalizacija takvih kaznenih djela, dovodi do vrlo velikog broja agenata stranih obavještajnih i tajnih službi u našoj republici”, objavila je austrijska Glavna uprava za javnu sigurnost – glavna obavještajna agencija u zemlji poznata kao DSN.
Novi ravnatelj agencije Omar Haijawi-Pirchner, koji je prije dvije godine imenovan sa zadatkom da reformira austrijsku obavještajnu službu, također žali zbog nedostataka zakona. DSN jedva da ima ikakve ovlasti za prisluškivanje, rekao je državnim medijima u svibnju, a zakon koji kriminalizira špijuniranje neaustrijskih meta, kaže, treba promijeniti.
“Austrijski stav je nada da će se stvari ispuhati”, rekao je zapadni obavještajni dužnosnik. “Trenutno je položaj Austrije u Europi neugodan, ali vlada uvijek može reći da se ne krši zakon.”
“Ako promijene zakon, morali bi ga pokušati provesti – a činjenica je da vjerojatno ne mogu”, rekao je dužnosnik. “To bi bilo još neugodnije.”
Austrija
Kultura branja gljiva u Austriji
Kultura branja gljiva u Austriji ima dugu tradiciju, a branje divljih gljiva i njihov prikupljanje smatraju se važnim dijelom kulturnog identiteta, osobito u ruralnim područjima i među ljubiteljima prirode. Austrijanci su vrlo oprezni kad je u pitanju branje gljiva zbog opasnosti od otrovnih vrsta, pa se pridaje velika pažnja pravilima i edukaciji u vezi s prepoznavanjem jestivih i otrovnih gljiva.
Branje gljiva u Austriji: Osnovni aspekti
- Popularnost i tradicija:
Branje gljiva (obično u šumama) vrlo je popularno tijekom jeseni, kada mnoge vrste gljiva, kao što su vrganji, lisičarke, šampinjoni i druge jestive vrste, rastu u obilju. Ova aktivnost ima dugotrajan kulturni značaj, a često je povezana s obiteljskim okupljanjima i aktivnostima na otvorenom. - Zakonodavstvo i regulative:
- U Austriji postoje zakoni i regulative koji uređuju branje gljiva u prirodi. Za branje gljiva u javnim šumama obično nije potrebna posebna dozvola, ali se preporučuje poštivanje lokalnih zakona koji se mogu razlikovati od pokrajine do pokrajine.
- U nekim regijama mogu postojati ograničenja u pogledu količine gljiva koje se mogu ubrati. Na primjer, u nekim područjima dozvoljeno je branje samo manjih količina (obično do 2-3 kg dnevno), dok u drugim područjima mogu postojati striktni propisi ili zabrane, osobito u zaštićenim područjima.
- Obrazovanje i sigurnost:
- Gljive mogu biti opasne, jer postoje vrste koje su vrlo slične jestivim, ali su otrovne, poput Amanite muscaria (crvena muha gljiva) ili Amanita phalloides (zelena muha gljiva), koje su izuzetno toksične. Zbog toga je edukacija ključna.
- Mnogi ljubitelji gljiva i profesionalci sudjeluju u vođenim turama branja gljiva, gdje se polaznici podučavaju kako prepoznati sigurne i otrovne vrste.
- Postoje i organizacije, kao što su austrijska društva za branje gljiva, koje organiziraju tečajeve i radionice na kojima zainteresirani mogu naučiti kako sigurno brati i klasificirati gljive.
- Branje i konzumacija:
- Kada se branje gljiva obavlja pravilno, one se često koriste u austrijskoj kuhinji, gdje se pripremaju na razne načine – pržene, u juhama, umacima, s tjesteninom ili mesom.
- U nekim regijama, poput Štajerske i Koruške, tradicionalna jela od gljiva, kao što su gljive u kremastim umacima ili pripremljene u kombinaciji s kiselim kupusom, vrlo su popularna.
- Turizam i ekoturizam:
- Branje gljiva postalo je i dio ekoturizma u Austriji, a mnogi turisti dolaze u zemlje poput Salzburga, Tirola ili Koruške kako bi uživali u ovoj aktivnosti. Osim što je to prilika za uživanje u prirodi, može biti i način da se steknu nova znanja o lokalnoj flori.
Najpopularnije gljive u Austriji
- Vrganj (Boletus edulis): Vrganj je jedan od najtraženijih i najpoznatijih gljiva u Austriji. Poznat je po svom mesnatom tijelu i bogatom okusu. Skuplja se i koristi u raznim jelima.
- Lisičarka (Cantharellus cibarius): Lisičarke su vrlo cijenjene zbog svog slatkog okusa i mirisa, te se često koriste u tradicionalnim austrijskim jelima.
- Šampinjoni (Agaricus bisporus): Osim divljih šampinjona, koji se također mogu brati u šumama, u Austriji se često konzumiraju i komercijalno uzgojeni šampinjoni.
- Tuber (ljetni i zimski tartuf): Iako nisu gljive u pravom smislu riječi, tartufi se također smatraju dragocjenim plodovima podzemnih organizama koje Austrijanci cijene u kulinarskim kreacijama.
Kultura branja gljiva u Austriji nije samo običaj ili rekreacija, već važan aspekt društvene tradicije i kulinarske baštine. Zbog visoke svijesti o opasnostima i velikih napora u obrazovanju, branje gljiva u ovoj zemlji može biti sigurno i zabavno, pod uvjetom da se slijede pravila i savjeti stručnjaka.
Austrija
Odgođena nova pravila na granicama EU
Primjena novih pravila za ulazak u zemlje Europske unije, koja uključuju skeniranje biometrijskih pasoša i uzimanje otisaka prstiju, odgođena je zbog nespremnosti svih članica EU. Ovo je dobra vijest za građane BiH, čije se kompanije već suočavaju s velikim problemima pri prelasku granica. Međutim, nova pravila, koja uključuju i maksimalni boravak od 180 dana u EU, već predstavljaju izazov za profesionalne vozače, osobito u BiH.
Nova pravila trebala su omogućiti bržu i jednostavniju provjeru na graničnim prijelazima, ali primjena sistema biometrijskih podataka nije moguća dok sve zemlje ne osiguraju tehničku spremnost. Iako je Komisija planirala implementaciju sustava EES (Europski ulazno-izlazni sustav), odgođena je zbog problema u koordinaciji među državama članicama. Za profesionalne vozače iz BiH, koji već imaju ograničen boravak u EU, nova pravila znače dodatne izazove, jer bi mogli biti podložni velikim kaznama zbog nesuglasica u primjeni, piše Federalna.ba.
Velibor Peulić, koordinator Konzorcijima Logistika BiH, upozorava da bi ovo moglo imati ozbiljan utjecaj na cijeli transportni sektor, jer BiH oslanja 93% svog transporta na cestovnu dostavu. Prema tvrdnjama Vjekoslava Vukovića iz VTK-a BiH, vozači su suočeni s nejasnoćama u primjeni novih propisa na graničnim prijelazima, dok ministar Edin Forto naglašava diskriminaciju u odnosu na druge sektore prijevoza, poput zračnog ili brodskog, koji nisu obuhvaćeni istim pravilima.
Ako se ne postigne dogovor o ukidanju restrikcija, transportni sektor u BiH mogao bi se suočiti s ozbiljnim problemima, a mnogi vozači već razmatraju napuštanje zemlje zbog kazni i otežanih uvjeta za rad.
Austrija
Bolovanja u Austriji, osnovne informacije
U posljednje vrijeme često dobivamo pitanja vezana za bolovanje i otvaranje istog te koliko je poslodavac dužan plaćati za radnika. No, mnoge zanima i proces, pogotovo ljude koji su novi u Austriji.
VAŽNO: Ako se razbole, zaposlene osobe moraju odmah javiti poslodavcu (npr. telefonom ili faksom) da ne mogu doći na posao (“Mitteilungspflicht” / “Obaveza prijavljivanja”).
Zaposleni moraju donijeti i liječničku potvrdu ako to njihov poslodavac zahtjeva, prenosi kroativ.at.
Ako ne jave na vrijeme da su bolesni ili ne donesu liječničku potvrdu, zaposleni (do trenutka javljanja/podnošenja potvrde) nemaju pravo dobivati naknadu za bolovanje.
Ako su zaposleni na bolovanju (“im Krankenstand”), poslodavac za njih mora plaćati najmanje 6 tjedana punu platu i četiri tjedna polovinu, jer za to vrijeme ljudi na bolovanju imaju pravo na isplatu pola plate od Zavoda za zdravstveno osiguranje.
Za sva detaljnija pitanja na raspolaganju su vam uvijek dostupne radničke službe ili direktno Radnička komora.
