Panorama
Austrijske novine u prošloj godine smanjile svoje naklade
„Kronen Zeitung“ je i dalje najčitaniji dnevni list u Austriji, jedan od najčitanijih u Europi.
Austrijski kontrolni organ novinskih naklada (ÖAK) objavio je podatke za prošlu godinu koji pokazuju da su skoro sve novine smanjile svoje naklade. Prvi put su objavljeni i podatci o plaćenom sadržaju.
Besplatni dnevni list „Heute“ ponovno ne želi prijaviti podatke o svojim nakladama u drugom polugodištu 2020. godine, što znači da za prošlu godinu nema podataka o nakladama ovih novina za cijelu godinu. Velikan „Kronen Zeitung“ je smanjio svoje naklade, a časopisi „News“ i „Woman“ su manji za polovicu odnosno za trećinu.
„Standard“ je za 28 posto povećao broj pretplata za digitalne novine (e-paper) u roku od godinu dana. Ukupno su ostvarili 11.347 novih pretplata, a ukupno imaju 50.234 pretplatnika.
Prvi put je ÖAK objavio i podatke plaćenog sadržaja (paid content), prema kojima je časopis „Die Presse“ prodao 9.136 pretplata, „Tiroler Tageszeitung“ 20, a „Vorarlberger Nachrichten“ 887. Ovi podatci se ne smiju dodati na podatke o nakladi fizičkih i digitalnih novina.
Jedne od najčitanijih novina u Europi na broj stanovnika „Kronen Zeitung“ prodao je 22.727 manje novina nego u 2019. godini. Ukupno su ih prodali 643.929 (op. a. riječ je o tjednom prosjeku), od kojih su 560.435 vezane za pretplatu.
Besplatna verzija dnevnog lista „Österreich“ pod nazivom „Oe24“ prijavila je brojke svoje naklade nakon što ih nisu objavili u prvom dijelu prošle godine. Iako su u ožujku prošle godine tvrdili da imaju tri puta veći broj prodanih novina, brojke to ne pokazuju. Ukupno su „Österreich“ i „Oe24“ prodali 479.985 novina, što je 51.065 manje nego u prosjeku drugog dijela 2019. godine. Dopis medijima putem novinske agencije APA-e, prema kojem su imali rekordne brojke zbog korone, su u međuvremenu uklonili, a „Krone“ ih je zbog toga tužio.
„Heute“ je objavio kako je ÖAK klasificirao prošlu godinu kao „katastrofu“ zbog čega godina „nije usporediva s uobičajenom poslovnom godinom“. „Iako se mobilnost u posljednje vrijeme značajno povećala, pregled cijelog polugodišta zbog korone ne bi bio od koristi za medijsko planiranje u reklamnoj industriji“, stoji u objašnjenju ovog dnevnog lista zašto nisu objavili brojke. Tvrde da nakon lockdowna od 8. do 19. veljače imaju nakladu od 507.263 novina.
Pet najveći naklada – dnevne kupovne novine:
- Kronen Zeitung (ukupno) – 647.365
- Kleine Zeitung – 278.135
- Kurier (ukupno) – 111.861
- Die Presse – 67.079
- Der Standard – 54.630
Pet najveći naklada – vikend kupovne novine (subota/nedjelja):
- Kronen Zeitung (ukupno) – 1,09 mil.
- Kleine Zeitung – 333.648
- Kurier (ukupno) – 243.583
- Tiroler Tageszeitung am Sonntag – 87.078
- Die Presse am Sonntag – 72.831
- Zbog pogrešnog uređivanja vrta u Austriji kazne i do 10.000 eura
- Šok u bečkoj školi: 14-godišnjak prijetio ubojstvima nevjernika
- Nova austrijska vlada uvodi promjene kod socijalne pomoći i AMS-a
- Austrija uvodi važnu odluku za rast najamnina / kirija
- Kada se u Austriji mijenjaju zimske gume u ljetne?
Zanimljivosti
“Opasnost za zdravlje”: Iz prodaje povučena jedna vrsta tzv. “Dubai čokoloade”
Zbog nedeklariranih alergena, proizvođač povlači popularnu čokoladu iz Dubaija koja se prodavala online i u trgovinama.
Tvrtka Artis GmbH objavila je opoziv proizvoda “Miskets Dubai Chocolate” jer je u jednoj od analiza otkriven sezam, koji nije bio naveden na popisu sastojaka ni u alergenskim upozorenjima.
Koji proizvod je pogođen?
Radi se o “Miskets Dubai Chocolate” s rokom trajanja 09.11.2025. i oznakom serije L: 24314\1.
Gdje je proizvod prodavan?
Čokolada je bila dostupna u trgovinama i putem online shopa www.candy2go.de.
Kome proizvod predstavlja rizik?
Internetska trgovina Candy2go.de upozorava na moguću opasnost za zdravlje isključivo za osobe alergične na sezam. Kupcima s ovom alergijom savjetuje se da ne konzumiraju proizvod.
Mogućnost povrata
Kupci mogu vratiti proizvod u trgovinu gdje su ga kupili ili ga reklamirati online, uz puni povrat novca, i to bez obveznog predočenja računa. Za osobe koje nisu alergične na sezam, proizvod je siguran za konzumaciju.
Kontakt za korisnike
Proizvođač je uspostavio službu za korisnike. Dodatne informacije dostupne su putem info linije 0176/60366629 (radno vrijeme: 10:00 – 17:00) ili na službenoj stranici www.candy2go.de.
Zanimljivosti
U susjednoj zemlji za prometni prekršaj dobio kaznu od 106.000 eura
58-godišnji Švicarac vozio je preblizu drugom vozilu na autocesti. Sada je osuđen na veliku novčanu kaznu.
58-godišnji vozač u Švicarskoj uložio je žalbu na presudu višeg suda iz prošlog kolovoza. Prema ovoj presudi, on mora platiti kaznu od preko 100.000 franaka – što je ekvivalentno 106.000 eura. Savezni sud je odbio njegovu žalbu.
Čovjek iz Aargaua osuđen je na uvjetnu kaznu od 50 dnevnih stopa od 1970 franaka svaka. To znači da mora platiti iznos veći od 100.000 ako u sljedeće dvije godine počini novo kazneno djelo. Vozač u svakom slučaju mora platiti sudske troškove od 13.000 franaka.
58-godišnjak je 23. ožujka vozio svoj automobil autocestom A1 prema Zürichu. “Policijski video dokazi pokazuju kako vozač prati vozilo ispred sebe na nedovoljnoj udaljenosti”, navodi se u presudi Saveznog suda.
Kako je vidljivo iz odluke Višeg suda, udaljenost od automobila ispred mora biti šestina brzinomjera. “Ovo nije proizvoljna odluka”, presudio je Savezni sud. Osim toga, podupire odluku Višeg suda koji je mjerio udaljenost kroz smjernice. Savezni sud stoga potvrđuje kaznu. Milijunaš se nadao da će svojom žalbom postići oslobađajuću presudu.
Kazna je tolika jer Švicarac ima oporezivi prihod od preko 1,6 milijuna franaka.
Panorama
Znanstvenici otkrili ključnu poveznicu u povijesti indoeuropskih jezika
Nova genetska analiza otkriva dosad nepoznatu populaciju ključnu za nastanak i širenje indoeuropskih jezika.
Međunarodni tim istraživača pod vodstvom Rona Pinhasija s Instituta za evolucijsku antropologiju Sveučilišta u Beču i Davida Reicha sa Sveučilišta Harvard otkrio je važan dio slagalice u razumijevanju podrijetla indoeuropske jezične porodice. Analizom drevne DNK 435 pojedinaca s arheoloških nalazišta diljem Euroazije (6.400 – 2.000 g. pr. Kr.) identificirana je populacija koja predstavlja „kariku koja nedostaje” u povijesti indoeuropskih jezika.
Više od 400 indoeuropskih jezika, uključujući važne grane poput germanskih, romanskih, slavenskih, indoiranskih i keltskih jezika, danas govori gotovo polovica svjetske populacije. Povjesničari i lingvisti istražuju podrijetlo i širenje jezika koji potječu iz proto-indoeuropskog (PIE) još od 19. stoljeća, budući da u ovom području i dalje postoje znanstvene nepoznanice.
Novootkrivena populacija, koja je živjela na stepskom području Kavkaza i donje Volge, povezana je sa svim populacijama koje govore indoeuropske jezike. Posebno je značajno otkriće da su i anatolijski jezici, uključujući hetitski, potekli od ove grupe.
Prijašnja istraživanja pokazala su da je jamna kultura (3.300 – 2.600 g. pr. Kr.) od 3.100 g. pr. Kr. nadalje imala ključnu ulogu u širenju indoeuropskih jezika iz pontsko-kaspijskih stepa prema Europi i Aziji. No, anatolijski jezici, poput hetitskog, razlikuju se jer nisu imali stepsko podrijetlo. Nova istraživanja pokazuju da su potekli iz populacije koja je između 4.500 i 3.500 g. pr. Kr. živjela u regiji između Kavkaza i donje Volge – takozvane kavkasko-donjovolške skupine.
Studija, objavljena u časopisu „Nature“, otkriva da su pripadnici jamne kulture nosili do 80 posto genetskog nasljeđa populacije kavkasko-donjovolške populacije, što znači da je upravo ova skupina mogla biti ključni nositelj proto-indoanatolijskog jezika – zajedničkog pretka kako anatolijskih, tako i kasnijih indoeuropskih jezika. Ovi nalazi predstavljaju veliki iskorak u razumijevanju razvoja i širenja indoeuropskih jezika i nude odgovor na jedno od najvažnijih pitanja u povijesti lingvistike.
