Austrija
Austrijska vlada dogovorila sigurnosnu strategiju

ÖVP i Zeleni su se dogovorili o novoj strategiji nacionalne sigurnosti. To bi trebalo proći kroz Vijeće ministara cirkularnom rezolucijom u srijedu, a zatim dalje u Parlament.
Konačni nacrt koji je dostupan ORF-u na više od 50 stranica predviđa, među ostalim, bližu suradnju s NATO-om i “bijeg” od ruskog plina. O sigurnosnoj strategiji ÖVP i Zeleni već duže vrijeme pregovaraju. Sigurnosnu doktrinu potrebno je obnoviti, među ostalim, i zato što se Rusija i dalje u trenutno važećoj verziji navodi kao strateški partner.
Nedavno su se očekivali pomaci u pregovorima nakon što su Zeleni konačno odobrili imenovanje ministra financija Magnusa Brunnera (ÖVP) za novog povjerenika EU.
Početkom kolovoza konačno je postignut dogovor oko dugo osporavanog energetskog poglavlja, što je značilo da se uskoro može očekivati i ostatak strategije. Detaljne izmjene trenutnog nacrta još uvijek su moguće, ali malo vjerojatne. Trenutna strategija odlučena je 2013. godine glasovima ÖVP-a, SPÖ-a, FPÖ-a i tima Stronacha.
Dokument počinje ratom u Ukrajini, koji sada traje dvije i pol godine, i jasno govori da Rusija također predstavlja opasnost za Europu.
Na primjer, kaže se: “Odnos između EU-a i Rusije iz temelja se promijenio od ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine, koji je prekršio međunarodno pravo.” I: “Kao dio svog hibridnog ratovanja, Rusija će nastaviti vojno prijetiti Europi, izazivati je raznim sredstvima i pokušati destabilizirati Europsku uniju i njezino okruženje.”
Također se navodi: Ukrajinski rat jasno daje do znanja da se “obrambena sposobnost i otpornost Austrije moraju povećati u svim područjima djelovanja sigurnosne politike na nacionalnoj razini u skladu s EU-om”.
O austrijskoj neutralnosti također se žustro raspravlja od veljače 2022. “Biti vojno neutralan ne znači biti ravnodušan kada se krši međunarodno pravo i napada suverenitet, teritorijalni integritet ili neovisnost države”, stoji u poglavlju “Politika aktivne neutralnosti i europska solidarnost”.
Kao neutralna država, republika ne smije pripadati niti jednom vojnom savezu, ali je dopuštena suradnja s NATO-om. To je slučaj i sa stranim predstavništvima, na primjer, i to bi također trebalo proširiti u budućnosti.
“Od ključne je važnosti da iskoristimo mogućnosti suradnje s NATO-om u područjima prevencije sukoba, upravljanja krizama i kooperativne sigurnosti, kao i u interesu jačanja interoperabilnosti naših vojnih kapaciteta”, kaže se. Podržava se i zajednička nabava obrambene opreme unutar EU.
Izlazak iz ruskog plina kao poseban cilj
Kao što je već poznato, na inzistiranje potonjeg, ÖVP i Zeleni dogovorili su postupno ukidanje isporuke ruskog prirodnog plina do 2027. godine. Plinsko grijanje u stanovima uskoro će biti prošlost: “U području grijanja prostora treba što prije smanjiti korištenje plinovitih energenata zbog sigurnosti opskrbe.”
Osim toga, “kako bi se poduprla ukupna državna procjena situacije”, obavještajne službe u kontekstu vojne narodne obrane “treba prilagoditi promijenjenim okvirnim uvjetima u pogledu osoblja, materijala i zakonodavstva”.
Kina je “istovremeno partner, konkurent i sistemski suparnik”, nastavlja se. Regionalni sukobi poput napada Hamasa na Izrael u listopadu 2023. također imaju potencijal za širenje i mogli bi imati “duboke učinke na društvenu koheziju i sigurnost u Austriji i Europi”.

Austrija
Hoće li Austrija vratiti stara pravila kod polaganja vozačkog ispita?

ahtjev za vozačkim ispitom na turskom i arapskom jeziku
U otvorenom pismu ministru Hankeu, stranka SÖZ traži povratak vozačkog ispita na turskom jeziku, kao i uvođenje drugih jezika, poput arapskog i albanskog.
Rasprava o povratku vozačkog ispita na turskom jeziku i dalje je kontroverzna – kao što simbolizira turska zastava, riječ je o pitanju integracije i sigurnosti u prometu u Austriji.
Naime, 2019. godine, tadašnji ministar prometa Norbert Hofer odlučio je ukinuti vozački ispit na turskom jeziku. Stranka SÖZ sada traži povratak ispita na turskom jeziku, kao i uvođenje drugih jezika, poput arapskog i albanskog. Pitanje koje se postavlja jest: Je li to pravi put za poticanje integracije, ili time stvaramo samo nove prepreke i otuđenje?
Dok neki smatraju da je višejezični ispit nužna mjera za promicanje ravnopravnosti i sigurnosti u prometu, drugi upozoravaju da bi time mogla biti oslabljena potreba za učenjem njemačkog jezika i integracijom u društvo. Koliko bi, zapravo, zemlja čiji je glavni jezik njemački, trebala nastaviti nuditi ispite na više jezika?
Predsjednik stranke SÖZ, Hakan Gördü, tvrdi da povratak ispita na turskom jeziku i drugim jezicima ne samo da promiče ravnopravnost, već i povećava sigurnost u prometu jer migranti bolje razumiju pravila. No, ostaje pitanje: Ne otežava li to pravi put prema integraciji ako potreba za učenjem njemačkog jezika postane manje hitna?
Za Hakana Gördüa ključno je da migracija ne postane prepreka za sudjelovanje u društvenom životu. No, nisu svi uvjereni u ovaj argument – neki to vide kao prijetnju društvenoj koheziji.
“Jezične barijere ugrožavaju sigurnost”
Naglasak na višejezične ispite također je kritički razmatran s aspekta sigurnosti u prometu. Kada su tadašnje vladine stranke ÖVP i FPÖ 2019. ukinule vozački ispit na turskom jeziku, argumentirali su da bi ispit na različitim jezicima mogao ugroziti sigurnost na cestama. Dovodili su u pitanje da li veća jezična raznolikost u ispitima zapravo doprinosi sigurnosti u prometu, ili bi bilo pametnije imati jedan zajednički jezik za sve sudionike u prometu.
Novi ministar Peter Hanke sada mora odlučiti hoće li udovoljiti zahtjevima za povratak višejezičnog ispita ili će i dalje inzistirati na rješenju koje uključuje ispit isključivo na njemačkom jeziku.
Austrija
Beču u petak i subotu prijete veliki protesti i demonstracije

Vozači, obratite pozornost! U petak i subotu u glavnom gradu održat će se nekoliko događanja i demonstracija, što će izazvati gužve!
U petak, 7. ožujka, i subotu, 8. ožujka, zbog demonstracija u poslijepodnevnim i večernjim satima, osobito u centru grada i 9. okrugu, očekuju se kašnjenja i moguća zatvaranja ulica, upozoravaju stručnjaci iz ÖAMTC-a.
Akademski bal i demonstracije
“March for Science” u petak od 13:45 do 15:00 sati izazvat će kratka kašnjenja na Alser- i Univerzitetskoj ulici te oko Votiv crkve.
Akademski bal, koji će se održati uvečer, i demonstracije protiv događanja, mogli bi uzrokovati smetnje na prstenu oko Opere, kao i na Schotten- i Herrengasse, Am Hofu i na Visokom trgu unutar prstena, počevši od 18:00 sati.
Austrija
Pucnjava u Beču – ozlijeđeni ljudi u bolnici

U srijedu su u bečkoj četvrti Favoriten, prema izvještajima, dva muškarca napala 50-godišnjaka. On je uzvratio ispalivši tri metka iz plinskog pištolja.
Policajci iz policijske postaje Favoriten krenuli su u srijedu oko 17 sati prema postaji U1 Alaudagasse. Prema informacijama, dva muškarca su ispred stanice podzemne željeznice u 10. okrugu napala i oborila 50-godišnjaka na tlo. Žrtva je, navodno, u samoobrani ispalila tri metka iz plinskog pištolja.
Kada su policajci stigli na mjesto događaja, primijetili su prolaznike koji su pokazivali prema jednom muškarcu, koji je navodno ispalio metke. 50-godišnjak je policajcima objasnio da je u samoobrani ispalio tri metka iz plinskog pištolja. Video snimljen od strane čitatelja Heute prikazuje policijsku intervenciju na licu mjesta.
On je, kako se navodi, prije toga bio udaren i oboren od strane dvojice napadača. Činilo se da su napadači ciljali 50-godišnjaka i nisu prestali s nasiljem, zbog čega je, u očajnoj situaciji, posegnuo za plinskim pištoljem koji je legalno nosio.
Tijekom razjašnjavanja situacije, javili su se i dvojica osumnjičenih napadača, 24-godišnjak i 60-godišnjak, oba s austrijskom državljanstvom. Oba su bila ozlijeđena “iritantnim plinom” iz pištolja.