Ospice nipošto nisu bolest prošlosti, s obzirom na to da broj slučajeva diljem Europe raste jer zemlje ne uspijevaju postići ciljeve cijepljenja. Armenija, Austrija, Azerbajdžan, Španjolska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Uzbekistan ponovno imaju endemski prijenos ospica na temelju podataka iz 2024. godine, objavila je u ponedjeljak Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), piše Euronews.

Zemlja gubi status slobodne od ospica ako se virus ponovno pojavi i njegovo se širenje neprekidno održava dulje od godinu dana. “Pojačanim nadzorom, boljim odgovorom na epidemije i ciljanim naporima da se dopre do nedovoljno procijepljenih zajednica, sve zemlje mogu postići i održati eliminaciju”, izjavio je Bhanu Bhatnagar, glasnogovornik WHO-a za Europu.

Međunarodna agencija upozorava da su ospice često prva bolest koja se ponovno javlja kada padne stopa procijepljenosti, što ukazuje na hitnu potrebu za jačom političkom i financijskom predanošću zemalja i međunarodnih organizacija.

Porast broja zaraženih
U Engleskoj je 2024. godine zabilježen 2911 laboratorijski potvrđen slučaj ospica, što je najveći godišnji broj od 2012. godine. Najnoviji podaci iz 2025. bilježe 957 slučajeva, većinom kod djece u dobi od 10 godina i mlađe.

“Stalni propusti u kolektivnom imunitetu doveli su 2024. do regionalnog povratka ospica i drugih bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem te do smanjenja broja zemalja koje su postigle ili održale status eliminacije ospica”, rekao je Bhatnagar.

U Španjolskoj broj slučajeva raste iz godine u godinu. Prema vladinim podacima, zemlja je 2025. zabilježila oko 400 slučajeva, dvostruko više nego 2024. i znatno više u odnosu na 11 slučajeva iz 2023. godine. I Austrija je zabilježila porast broja slučajeva ospica 2024. godine. Zdravstvene vlasti prijavile su 542 slučaja, što je nagli porast u usporedbi sa 186 slučajeva godinu prije.

Stanje u Europi
Situacija nije bolja ni u drugim dijelovima Europe. U 2024. godini diljem Europske unije prijavljeno je ukupno 35.212 slučajeva ospica, deseterostruko više nego prethodne godine, prema podacima Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti.

Najpogođenija skupina bila su djeca mlađa od jedne godine, a slijede ih djeca u dobi od jedne do četiri godine. Ospice su endemske u dvanaest zemalja: Bosni i Hercegovini, Francuskoj, Gruziji, Njemačkoj, Italiji, Kazahstanu, Kirgistanu, Poljskoj, Rumunjskoj, Rusiji, Turskoj i Ukrajini.

Rumunjska je prijavila najviše slučajeva, s brojkom koja je 2024. dosegnula 30.692, što je porast u odnosu na 3371 slučaj iz 2023. godine. S obzirom na to da se velika većina slučajeva javlja među necijepljenim osobama, WHO naglašava potrebu za održavanjem procijepljenosti od najmanje 95 posto s dvije doze cjepiva protiv ospica.

Što su ospice i kako se liječe?

Ospice su iznimno zarazne, a procjenjuje se da će se 90 posto neimunih osoba izloženih zaraženoj osobi i same zaraziti. Simptomi se obično pojavljuju 10-12 dana nakon zaraze i kreću se od znakova nalik prehladi, poput curenja nosa, kašlja i blage vrućice, do osjetljivosti na svjetlo, visoke temperature i crvenog osipa koji se širi po cijelom tijelu.

Virus se prenosi s osobe na osobu kapljičnim putem kada zaražene osobe kašlju i kišu. Ne postoji specifičan lijek za ospice, a bolest obično traje oko dva tjedna ako nema komplikacija. Učinkovito se sprječava s dvije doze cjepiva.

Više od 40.000 ljudi, uglavnom u Izraelu, dobilo je austrijsko državljanstvo od promjene zakona u rujnu 2020. kojom je potomcima austrijskih žrtava holokausta omogućeno dobivanje putovnice. “U tako kratkom vremenu to je lijep znak povjerenja”, rekla je danas na konferenciji za novinare u Beču glavna tajnica Austrijskog nacionalnog fonda za žrtve nacizma Hannah Lessing.

Prema podacima austrijskog Ministarstva vanjskih poslova, više od polovice dobitnika državljanstva (51 posto) su Izraelci, a slijede ih Amerikanci (22 posto) i Britanci (13 posto). Zatim dolaze Argentinci (tri posto), Australci (tri posto), Kanađani (jedan posto) i Meksikanci (jedan posto).

Ostale nacionalnosti čine šest posto ukupnog broja. Djeca, unuci i praunuci Židova i žrtava nacizma koji su napustili Austriju zbog progona hitlerovskog režima sada mogu zatražiti austrijsko državljanstvo. Prethodno su tu mogućnost imali samo preživjeli iz holokausta.

Austrija je nekad imala 200.000 Židova

Beč dodjeljuje putovnicu, a da podnositelji zahtjeva ne moraju boraviti u Austriji niti se odreći izvornog državljanstva. Riječ je o posebnom režimu jer Austrija inače ne dopušta dvojno državljanstvo.

Upravo je zahvaljujući židovskoj manjini Beč postao umjetničko središte Europe potkraj 19. stoljeća jer je većina intelektualaca koji su ga proslavili potjecala iz asimilirane židovske buržoazije i srednje klase. Prije aneksije Trećem Reichu Austrija je imala 200.000 Židova. Više od 65.000 njih ubijeno je tijekom holokausta. Kako bi preživjela, golema većina ostalih morala je pobjeći u inozemstvo.

Danas je Austrija država članica Europske unije sa 7,32 milijuna stanovnika prema posljednjem popisu iz 2024. instituta Statistik Austria. Na dan 1. lipnja 2025. u inozemstvu je bilo registrirano 639.700 austrijskih državljana (što je porast od 2,4 posto u odnosu na isti datum 2024.).

Žena iz Beča u Austriji ostavila je psa nasred ulice u Beogradu, a snimka je obišla cijeli svijet. Na snimci koju je objavio Instagram profil austrijskog portala „Heute“ vidi se žena kako ostavlja psa u pustoj ulici, ulazi u svoj automobil i odlazi u nepoznatom smjeru.

Pas je odmah potrčao za njom, ali je ubrzo ostao bez daha i više nije mogao nastaviti. Prema neslužbenim informacijama, žena koja je to učinila podrijetlom je iz Srbije, dok automobil koji je vozila ima bečke registarske oznake.

Prema pisanju spomenutog austrijskog lista, prijave su zaprimile i lokalne i srpske vlasti. Oglasila se i organizacija za zaštitu životinja „Animal Knights“, koja se ovim slučajem bavi u suradnji sa srpskim organizacijama za zaštitu životinja.

„U takvim situacijama blisko surađujemo s drugim organizacijama i lokalnim partnerima. Između ostalog, podržavamo projekte u Srbiji i u stalnom smo kontaktu s lokalnim aktivistima za prava životinja koji se svakodnevno suočavaju s teškim slučajevima patnje životinja“, poručili su iz ove organizacije.