Ekonomija
Sve zbog Trumpa: Nijemci razmišljaju da vrate rezerve zlata iz Amerike
U Njemačkoj jačaju pozivi za povlačenjem zlatnih rezervi vrijednih milijarde eura iz američkih trezora, potaknuti promjenama u transatlantskim odnosima i nepredvidivošću Donalda Trumpa. Njemačka posjeduje druge najveće svjetske rezerve zlata, a otprilike 1.236 tona – vrijednih oko 164 milijarde eura – čuva se u New Yorku, piše The Guardian.
Pozivi na repatrijaciju
Emanuel Mönch, vodeći ekonomist i bivši voditelj istraživanja u njemačkoj središnjoj banci Bundesbank, zalaže se za povratak zlata u domovinu, smatrajući da je pod sadašnjom administracijom previše “rizično” držati ga u SAD-u.
“S obzirom na trenutnu geopolitičku situaciju, čini se rizičnim pohranjivati toliko zlata u SAD-u”, rekao je za financijske novine Handelsblatt. “U interesu veće strateške neovisnosti od SAD-a, Bundesbank bi stoga bilo dobro savjetovati da razmotri repatrijaciju zlata.”
Mönch je samo posljednji u nizu stručnjaka koji smatraju da bi takav potez bio u skladu s težnjom najvećeg europskog gospodarstva za većom strateškom neovisnošću od SAD-a. Michael Jäger, čelnik Europskog udruženja poreznih obveznika (TAE), također smatra da bi Berlin trebao djelovati, navodeći kao razlog za zabrinutost i izraženu želju SAD-a da preuzme Grenland.
“Trump je nepredvidiv i čini sve kako bi generirao prihod. Zato naše zlato više nije sigurno u trezorima Feda”, izjavio je Jäger za Rheinische Post. “Što se događa ako se provokacija oko Grenlanda nastavi? … Povećava se rizik da njemačka Bundesbank više neće moći pristupiti svom zlatu. Stoga bi trebala repatrirati svoje rezerve.”
Jäger je dodao da je prošle godine pisao Bundesbanku i ministarstvu financija, pozivajući ih da “vrate naše zlato u domovinu”.
Širenje političke rasprave
Pitanje povratka zlata donedavno je bilo uglavnom tema krajnje desne stranke Alternativa za Njemačku (AfD), koja je na tome ustrajala iz patriotskih razloga. Međutim, rasprava se sve više seli u središte političkog diskursa.
Katharina Beck, glasnogovornica za financije oporbenih Zelenih u Bundestagu, također se zalaže za premještanje zlatnih poluga, nazivajući ih “važnim sidrom stabilnosti i povjerenja”, koje “ne smije postati pijun u geopolitičkim sporovima”.
Usred sve oštrije Trumpove retorike prema zapadnim partnerima, sve veći broj kršćanskih demokrata kancelara Friedricha Merza također podržava tu ideju.
“Zbog Trumpove administracije, SAD više nije pouzdan partner”, rekla je za Rheinische Post Ulrike Neyer, profesorica ekonomije na Sveučilištu u Düsseldorfu.
Službeni stav i argumenti protiv
Unatoč sve glasnijim pozivima, Stefan Kornelius, glasnogovornik vladajuće koalicije, nedavno je izjavio da se povlačenje zlatnih rezervi trenutno ne razmatra.
Clemens Fuest, predsjednik Instituta za ekonomska istraživanja (Ifo) i jedan od najistaknutijih njemačkih ekonomista, upozorio je na takav potez. On smatra da bi to moglo dovesti do neželjenih posljedica i “samo doliti ulje na vatru trenutne situacije”, rekao je za Rheinische Post.
Predsjednik Bundesbanka Joachim Nagel prošlog je listopada na sastanku Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u Washingtonu uvjeravao prisutne da “nema razloga za zabrinutost” zbog njemačkog zlata pohranjenog u američkoj središnjoj banci.
Frauke Heiligenstadt iz redova Socijaldemokrata, manjeg partnera u vladi, izjavila je kako razumije zabrinutost, ali smatra da nema potrebe za panikom. “Njemačke zlatne rezerve su dobro diverzificirane”, rekla je, dodavši da je s polovinom rezervi u Frankfurtu “naša sposobnost djelovanja zajamčena”. Istaknula je i da držanje zlata u New Yorku ima smisla jer su “Njemačka, Europa i SAD usko povezani u smislu financijske politike”.
Stanje njemačkih rezervi
Ukupne njemačke zlatne rezerve vrijede gotovo 450 milijardi eura. Nešto više od polovice čuva se u Bundesbanku u Frankfurtu na Majni, 37 posto u trezorima američke Federalne rezerve u New Yorku, a 12 posto u Banci Engleske u Londonu, globalnom centru za trgovanje zlatom. Bundesbank navodi da redovito provodi reviziju zaliha zlata koje drži u skladištu.
Ekonomija
U Austriji se dnevno ugasi 19 firmi, zemlja klizi u krizu
U Austriji je zabilježeno 6.809 stečajeva, što predstavlja porast od 4 posto u odnosu na prethodnu godinu. Prema podacima Statistik Austriа, najpogođeniji gospodarski sektori bili su usluge, a zatim gotovo podjednako trgovina i građevinarstvo, izjavila je glavna ravnateljica te institucije Manuela Lenk. Istodobno, važno je napomenuti da je tijekom iste godine registrirano i 4 posto više poduzeća nego godinu ranije.
Najviše insolventnih poduzeća, gotovo 2.000 (1.970), zabilježeno je u području financijskih usluga i ostalih uslužnih djelatnosti. Slijede trgovina s 1.125 stečajeva te građevinski sektor s 1.097. Također, sektor smještaja i ugostiteljstva zabilježio je 898 insolventnih poduzeća.
Sličan obrazac vidljiv je i u četvrtom tromjesečju 2025. godine. U tom razdoblju najviše stečajeva ponovno je zabilježeno u financijskim i ostalim uslugama (449), zatim u građevinarstvu (298), trgovini (276) te smještaju i ugostiteljstvu (224). Ukupno je u četvrtom tromjesečju 1.669 poduzeća otišlo u stečaj, što je 2,8 posto više nego u trećem tromjesečju, ali oko 2 posto manje nego u istom razdoblju prethodne godine.
Statistik Austria ističe da broj stečajeva u pojedinim sektorima uvelike ovisi o ukupnom broju aktivnih poduzeća u tim djelatnostima.
Rast broja novih registracija
Uz porast stečajeva, zabilježen je i rast broja novih registracija poduzeća. Tijekom prošle godine registrirano je 67.642 novih pravnih subjekata, što je povećanje od oko 2.400 registracija, odnosno 4 posto. Najviše novih registracija zabilježeno je u sektoru financijskih i ostalih usluga (22.982), zatim u osobnim uslugama (13.706) te u trgovini (12.276).
Međutim, u četvrtom tromjesečju broj novih registracija smanjio se za 4 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, na ukupno 15.154 registracije. Statistik Austria pritom naglašava da registracija predstavlja prije svega iskaz namjere, te ne znači nužno da je gospodarska djelatnost doista i započela. Unatoč tome, ovi se podaci smatraju rano dostupnim pokazateljem gospodarskih kretanja.
Ekonomija
Visoke cijene goriva u Austriji „teško razumljive“
Iako je sirova nafta znatno jeftinija, cijene goriva u Austriji krajem siječnja ponovno su porasle. Prema ÖAMTC-u, i dalje postoji prostor za niže cijene.
Nakon relativno povoljnog početka 2026. godine, cijene goriva krajem siječnja blago su porasle, jer su se malo viši troškovi sirove nafte odmah odrazili na benzinske pumpe. Prosječno je mjesečno ipak zabilježen pad od 1,9 centi po litri dizela i 1,7 centi po litri benzina u odnosu na prethodni mjesec. Međutim, ÖAMTC ističe da razlozi za posljednje povećanje cijena trenutno nisu jasni.
Potrošači i dalje čekaju da se niže cijene sirove nafte, koje su u odnosu na siječanj 2025. pale za više od 30 %, pošteno prenesu na cijene na pumpama. U siječnju 2026. prosječna cijena dizela iznosila je 1,488 eura po litri, a benzina 1,455 eura, što je tek oko 8 % niže nego u istom mjesecu prošle godine. Bez poreza i drugih nameta, koji čine više od polovice cijene, neto cijene pale su oko 13 %. ÖAMTC stoga smatra da cijene goriva i dalje imaju značajan prostor za sniženje.
S potrošačkog stajališta, ÖAMTC navodi da je „teško razumljivo“ zašto niže cijene sirove nafte još uvijek ne utječu proporcionalno na cijene na pumpama. Kad cijena sirove nafte raste, poskupljenje se gotovo odmah prenese na potrošače. Zbog toga ÖAMTC smatra nužnim da nedavno pokrenuta posebna kontrola s članovima Komisije za cijene poveća transparentnost u formiranju cijena.
Najviše cijene goriva obično su u zapadnim saveznim pokrajinama, koje su zimi i za vrijeme školskih praznika česta odredišta putovanja. Najskuplje se toči u Tirolu, a posljednjih mjeseci i Salzburg se približio cijenama čak iznad Vorarlberga.
Putnici koji planiraju putovanje s istoka na zapad trebali bi napuniti spremnik već na početku puta. U pokrajinama s nešto nižim cijenama, poput Koruške, Štajerske ili Gornje Austrije, preporuča se prethodno usporediti cijene.
Ekonomija
Inflacija u Austrija prepolovljena, ali industrija ne reagira
Inflacija je pala na 2 %, no austrijsko gospodarstvo se samo sporo pokreće. Posebno industrija i dalje pati zbog slabe potražnje.
Nekoliko dana prije, pad inflacije u siječnju 2026. razveselio je mnoge stručnjake i političare. Nakon mjeseci kada je inflacija bila oko 4 %, preliminarni izračuni pokazuju da se inflacija prepolovila na 2 %. Razlozi su istekao energetski plafon cijena te nove vladine mjere koje smanjuju cijene energije.
Manje ohrabrujuća je situacija u industriji. Austrijski proizvođači, nakon izlaska iz recesije, teško dobivaju zamah. WIFO-ov gospodarski test za siječanj 2026. pokazuje ponovno pogoršanje nakon tri blaga poboljšanja. Glavni razlog je slaba međunarodna potražnja, osobito iz EU, dok dodatno opterećuju carine SAD-a na izvoz.
„Carinska politika SAD-a smanjila je potražnju iz EU u posljednjim mjesecima. Očito prva učinka pokazuje smanjenje vanjske ovisnosti koje je namjeravala vlada Trumpa“, navodi Marcus Scheiblecker, autor aktualnog WIFO izvješća o konjunkturi.
Situacija u građevinskom sektoru također je pretežno negativna, dok je raspoloženje u sektoru usluga bolje, a i maloprodaja gleda optimističnije u budućnost.
U eurozoni gospodarstvo je u četvrtom kvartalu 2025. raslo samo skromnih 0,3 %. Uz slab unutarnji rast, pad potražnje iz SAD-a dodatno je usporio ekonomski razvoj. Istraživanja među tvrtkama na početku godine ipak ukazuju na moguće poboljšanje.
U Austriji je BDP u četvrtom kvartalu 2025. porastao za 0,2 %. To daje realni godišnji rast od 0,6 %. Nakon dvije godine recesije, domaće gospodarstvo ponovno je u rastu.
Potražnja za izvozom u četvrtom kvartalu porasla je za 0,6 %, no to nije nadoknadilo pad u prethodnom kvartalu. Privatna potrošnja blago se oporavila, dok su ulaganja i dalje u padu.
Na tržištu rada situacija ostaje napeta. Iako je nezaposlenost u siječnju
